Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Granice i osećanja: u kom delu Evrope živimo?

Istraživanje
Srpska ekonomija

Deo Evrope koji se nalazi između granica Nemačke i bivšeg Sovjetskog Saveza obično se naziva Srednjom Evropom – bez obzira na to da li se stanovnici tog područja tako osećaju. Kada govorimo o regionima, ono što geopolitičke mape pokazuju često nije u skladu sa osećanjima pripadnosti kod određenog dela stanovništva, usled niza faktora, a što pokazuju i rezultati istraživanja kompanije CEPER iz Austrije.

Ispitanicima iz deset evropskih zemalja postavljeno je pitanje o tome kojem delu Evrope pripadaju njihove države. Ponuđeni odgovori su bili: Istočna Evropa, Zapadna Evropa, Srednja Evropa i Balkan.

Većina ispitanika iz šest zemalja složila se da je Srednja Evropa njihov matični region i to: 77% Austrijanaca, 68% Čeha, 65% Slovaka, 63% Poljaka, 55% Mađara i 52% Slovenaca.

U Hrvatskoj se 26% ispitanika izjasnilo da su stanovnici Srednje Evrope, a u Srbiji je taj procenat znatno niži: 11%.

Od svih zemalja koje su obuhvaćene istraživanjem (a to su Austrija, Češka, Slovačka, Poljska, Mađarska, Slovenija, Hrvatska, Srbija, Rumunija i Bugarska), najviše ispitanika iz Hrvatske smatra da njihova zemlja pripada Zapadnoj Evropi, njih 22%. Uprkos tome što u većini postkomunističkih zemalja postoji izražena percepcija o Austriji kao zapadnoj državi, 77% Austrijaca identifikovalo je svoju zemlju kao srednjoevropsku, a kao zapadnoevropsku samo 13%.

U Srbiji je 75%, u Bugarskoj 50% i u Hrvatskoj 36% ispitanika svoju zemlju označilo kao deo Balkana. Samo je u Rumuniji većina ispitanika izabrala Istočnu Evropu (57%) kao region sa kojim najviše identifikuju svoju zemlju.

Interesantno je da 8% ispitanika iz Mađarske smatra da njihova zemlja pripada Balkanu i veruje da je njihova zemlja kapija Balkana.

Međutim, čak 28% Slovenaca smatra da njihova zemlja pripada prevashodno Balkanu, što se može povezati sa činjenicom da je Slovenija bila deo nekadašnje Jugoslavije.

Lakoća sa kojom je većina srednjoevropskih zemalja kolektivno isključila Balkan kao svoju regionalnu pripadnost pokazuje jasno da dele srednjoevropski regionalni identitet.

Ukratko, kako se krećemo od istoka ka zapadu ili od juga ka severu, asocijacija na Srednju Evropu se postepeno povećava. Kao rezultat toga, nije pogrešno da se zemlje članice EU istočno od Nemačke i dalje nazivaju Srednjom Evropom.

Istraživanje javnog mnjenja sprovedeno je u 10 zemalja srednjoevropskog regiona: u Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji i Poljskoj. Podaci su prikupljeni u periodu od 20. februara do 10. marta 2023. Istraživanje je sprovedeno telefonom (u Srbiji lično) sa 1000 ispitanika u svakoj zemlji. Svi uzorci su reprezentativni prema polu, starosti i tipu naselja.

Ostali naslovi

TU Beč i Harvard osmislili novu vrstu lasera
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien) i sa Harvard univerziteta (Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences) je razvio novi tip lasera čija se talasna dužina može veoma precizno podešavati unutar određenog infracrvenog spektra
Klimt, MAK i dvorac Imendorf: Spaljeno, uništeno, nestalo?
Srpska ekonomija
Državni Muzej primenjenih umetnosti u Beču (današnji MAK) izgubio je u požaru smeštenom u dvorcu Imendorf Laksenburšku sobu, različite istočnoazijske i islamske predmete, umetničke zanatske radove iz ranog novog veka, više od pedeset komada nameštaja, kožne tapete, dvanaest tepiha i Mehlinger grobnicu...
TOP 5 GREŠAKA početnika u investiranju i kako da ih izbegnete
Srpska ekonomija
Investiranje više nije rezervisano samo za stručnjake iz sveta finansija. Danas je dovoljno da imate pristup internetu, osnovno znanje, i uz čak i manji kapital, možete da postanete investitor
Milenijalci traže sigurnost u zlatu
Srpska ekonomija
Istraživanje Banke Amerike pokazuje da 45 odsto milenijalaca već poseduje zlato, dok još toliko planira da investira u žuti metal. State Street Global Advisors, jedan od najvećih svetskih upravljača finansijskim fondovima, u svom nedavnom istraživanju, utvrdio je da milenijalci prosečno imaju 17 odsto svog investicionog portfolija u zlatu
Beč traži nove načine da smanji temperaturu u gradu
Srpska ekonomija
Ukoliko bi se cela gradska zelena infrastruktura – parkovi i zeleni krovovi – optimalno navodnjavala, temperature bi se u pojedinim delovima mogle smanjiti i do 3 °C, dok bi se u proseku na nivou grada moglo postići smanjenje temperature do 1,5 °C
Usamljenost među milenijalcima
Srpska ekonomija
Usamljenost je sve veći problem među milenijalcima, jer najnovija istraživanja pokazuju da se 57% mladih Evropljana oseća umereno ili čak ozbiljno usamljeno. Ova pojava može podstaći milenijalce da se okrenu digitalnim prostorima kako bi nadoknadili nedostatak tradicionalnih oblika socijalizacije, poput druženja na poslu i okupljanja uživo
Mitovi o alternativnim investicionim fondovima
Srpska ekonomija
Alternativni investicioni fondovi (AIF) često su okruženi različitim mitovima. Neki ih smatraju previše rizičnim, drugi veruju da su namenjeni isključivo bogatima, dok mnogi misle da troškovi ulaganja premašuju korist
Zlato ponovo u fokusu
Srpska ekonomija
Pod uticajem konstantne svetske geopolitičke tenzije cena zlata je dostigla istorijske maksimume – trenutno 2805 evra za finu uncu, a ako se nastavi ovakvim tempom u narednih pet godina bi moglo da dostigne čak 4.500 do 5.000 evra!
Avio-kompanija otvara restoran u pariskoj Galeriji Lafajet
Srpska ekonomija
Čuvena Galerija Lafajet, preko 130 godina stara robna kuća, poznata po staklenoj kupoli i dizajnu u stilu secesije, udružiće ovog leta snage sa Air France-om. Od 25. juna do 20. avgusta, na osmom spratu robne kuće, biće otvoren restoran ove avio-kompanije, koji će posetiocima nuditi panoramski pogled na Pariz
Sumnjive Chrome ekstenzije
Srpska ekonomija
Stručnjaci za sajber bezbednost kompanije Kaspersky identifikovali su 57 sumnjivih ekstenzija u zvaničnoj Chrome Web prodavnici, koje koristi više od šest miliona korisnika. Ove ekstenzije su izazvale sumnju jer dozvole koje zahtevaju ne odgovaraju njihovom opisu