Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Meta napada bilo je 88% kompanija

Incidenti u oblasti bezbednosti mreže dominiraju
Srpska ekonomija

Tokom 2024. godine, najčešći tip sigurnosnog incidenta sa kojim su se kompanije suočavale ticao se zaštite mreže, prema najnovijim podacima IT Security Economics izveštaja kompanije Kaspersky. Čak 88% preduzeća suočilo se sa pokušajima napadača da se infiltriraju u njihovu mrežu, dok je više od 60% kompanija prijavilo incidente u kojima su zlonamerni akteri aktivirali zlonamerni kod unutar njihove mreže ili pokušavali da komuniciraju sa kompromitovanim sistemima i preuzmu kontrolu.

Velike kompanije su zabeležile najveći broj incidenata u oblasti mrežne bezbednosti, uprkos tome što su imale najopsežnije mere zaštite. Mala i srednja preduzeća takođe su se suočavala sa izazovima u oblasti mrežne bezbednosti, pri čemu je značajan procenat incidenata bio rezultat namernih ili nenamernih akcija njihovih zaposlenih.

Pretnje po bezbednost mreže i dalje predstavljaju najveći problem za preduzeća

po bezbednost mreže imaju za cilj iskorišćavanje ranjivosti sistema tako što prodiru u mreže kompanije i nanose štetu osetljivim podacima, aplikacijama i radnom procesu. Kada sajber kriminalac detektuje slabu tačku u sistemu, koristi je da stekne neovlašćen pristup i instalira malver, spajver ili drugi štetni softver. Ove slabe tačke takođe predstavljaju ulaznu tačku za napade socijalnog inženjeringa, gde pojedinci postaju lakša meta.

Kako se sve više podataka stvara, skladišti i prenosi elektronski, potencijal za sajber napade koji mogu ugroziti osetljive informacije takođe raste. Jedan od ključnih faktora koji doprinosi stalnoj prisutnosti problema u vezi sa sigurnošću mreže je rastuća složenost sajber pretnji. Sajber kriminalci stalno razvijaju nove taktike i tehnike kako bi zaobišli tradicionalne sigurnosne mere, što otežava preduzećima da budu u toku. Od fišing prevara i ransomver napada do DDoS napada i APT-ova, postoji mnogo načina na koje sajber kriminalci mogu iskoristiti ranjivosti u mreži kompanije.

Takođe, porast rada na daljinu i politike BYOD (donesi svoj uređaj) stvorili su dodatne izazove za sigurnost mreže. Budući da zaposleni pristupaju podacima kompanije sa različitih lokacija i uređaja, potencijal za sigurnosne propuste je povećan, što u kombinaciji sa nedostatkom odgovarajućih sigurnosnih protokola i obuke zaposlenih stvara ranjivo okruženje za sajber napade.

Ljudski faktor je još jedan veliki problem

Ljudska greška je još jedan ključni faktor koji doprinosi sigurnosnim incidentima. Čak 42% kompanija prijavilo je incidente u kojima su njihovi zaposleni svesno ili nesvesno pomogli napadačima svojim delovanjem ili nedelovanjem, pri čemu je većina ovih slučajeva zabeležena u malim i srednjim preduzećima, dok su velike organizacije ove probleme imale mnogo ređe.

Greške ili nepažnja zaposlenih, bilo zbog nedostatka svesti o bezbednosti ili nedovoljne obuke, glavni su uzroci sajber napada i curenja podataka u organizacijama. Fišing napadi, gde zaposleni nesvesno kliknu na zlonamerne linkove ili daju osetljive informacije prevarantima, česta su pretnja.

Insajderske pretnje, gde zaposleni namerno ili nenamerno otkrivaju poverljive podatke, takođe mogu predstavljati značajan rizik po bezbednost kompanije. Posledice nepažnje zaposlenih u oblasti sajber bezbednosti mogu biti ozbiljne jer curenje podataka često dovodi do finansijskih gubitaka, štete po reputaciju kompanije i pravnih posledica. U ekstremnim slučajevima, kompanije se mogu suočiti novčanim kaznama i pravnim postupcima zbog nedovoljne zaštite osetljivih informacija.

Mala i srednja preduzeća su često podložnija curenju podataka zbog nepažnje zaposlenih nego velike korporacije koje imaju više resursa za ulaganje u robusne mere sajber bezbednosti i obuku zaposlenih. Mala i srednja preduzeća često nemaju potrebnu infrastrukturu i svest da adekvatno zaštite svoje osetljive informacije, što ih čini lakom metom za sajber kriminalce koji žele da iskoriste slabe tačke u bezbednosnom lancu.

Preporuke za bolju zaštitu

Kako bi ublažile rizik od sajber napada izazvanih ljudskom greškom, kompanije moraju preduzeti korake da podignu svest među zaposlenima o sajber pretnjama i investiraju u sveobuhvatne programe obuke za sajber bezbednost.

Redovne bezbednosne provere i praćenje mogu pomoći u identifikaciji ranjivosti i njihovom rešavanju pre nego što ih iskoriste sajber kriminalci. Specijalizovana rešenja, poput onih koje nudi Kaspersky Next linija proizvoda, mogu zaštititi imovinu kompanije uz zaštitu u realnom vremenu, vidljivost pretnji, EDR i XDR mogućnosti istrage i odgovora za organizacije svih veličina i industrija.

Na kraju, kombinacija tehnoloških rešenja i proaktivne edukacije zaposlenih je ključna za zaštitu podataka i reputacije kompanije u digitalnom okruženju.

Ostali naslovi

Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima
Kako prženje kafe budi arome
Srpska ekonomija
Iza svake šoljice kafe krije se složen i precizan proces u kojem se susreću znanje, iskustvo i tehnologija. Posebno mesto u tom lancu zauzima prženje kafe – kratak, ali intenzivan trenutak u kojem se oblikuju miris, boja i ukus zrna. Upravo tada ona dobija svoj prepoznatljiv karakter, nastao kao rezultat pažljivo kontrolisanih faza i stručnosti pržioničara
Ljubimci mogu imati ključnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja!
Srpska ekonomija
Novo globalno istraživanje, sprovedeno 2025. godine na uzorku od više od 30.000 vlasnika kućnih ljubimaca, pokazuje da većina ispitanika (58%) u trenucima stresa radije provodi vreme sa svojim ljubimcem nego sa partnerom (32%), porodicom (23%) ili čak decom i prijateljima (po 18%)