Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zavisnost od mobilnih telefona uporediva sa drogama

Beč
Srpska ekonomija

Austrijanci u proseku provedu tri sata dnevno sa svojim pametnim telefonom. Sve više ljudi postaje doslovno zavisno od „online aktivnosti“. Dva stručnjaka iz Instituta Anton Prokš u Beču, jedne od vodećih klinika za lečenje bolesti zavisnosti u Evropi, vide paralele između zavisnosti od mobilnih telefona i zavisnosti od droga. Sve je više ljudi koji ne žele i ne mogu zamisliti život bez mobilnog telefona.

„Glavni kriterijum za povlačenje paralele je gubitak kontrole, kao i povećanje tolerancije. To je slučaj kod mobilnog telefona i na primer kod ilegalnih droga“, istakao je klinički psiholog, Oliver Šajbenbogen.

Zajedno sa Rolandom Maderom, Šajbenbogen se posvetio temi zavisnosti od mobilnih telefona u novoj knjizi „Always on“. Kao i kod zavisnosti od droga, i kod zavisnosti od mobilnih telefona važi moto: „Lek ili otrov. Doza čini razliku“. Dakle preterana upotreba jednostavno nas uči da zaboravimo stvarni život. Posebno su pogođeni adolescenti. Međutim, i mnogim odraslim ljudima je teško da odlože telefon ili ga čak ostave kod kuće. U pitanju je naučni fenomen „Nomofobija“ – strah od situacije da se ostane bez telefona. Stručnjaci preporučuju: „Privremeno odustajanje od telefona. Samo da proverimo možemo li bez telefona“, kaže Šajbenbogen. To takođe podstiče učenje socijalnih veština: „Empatija, se na primer uči samo u direktnom kontaktu sa drugom osobom. Ako uvek gledate u telefon i održavate komunikaciju putem društvenih medija, zaboravljate kako da komunicirate sa stvarnim ljudima“, kaže Mader.

Roditelji bi u svakom slučaju trebalo da ograniče korišćenje telefona deci. Takođe, čovek je bez telefona mnogo kreativniji. Sa decom bi trebalo dogovoriti vreme za korišćenje telefona kako bi se smanjila opasnost od zavisnosti: „Preporučujemo da se bebama uopšte ne daje mobilni telefon, do pete godine pola sata dnevno, do desete godine jedan sat dnevno. I to je čak dovoljno teško da se ispoštuje“, kaže Mader. I pored svega važno je ne demonizovati mobilni uređaj, već naučiti decu zdravom odnosu sa pametnim telefonom.

Ostali naslovi

Malta – putovanje kroz vreme
VISITMALTA
U samom srcu Mediterana, tamo gde se plavetnilo neba stapa s tirkiznim morem, nalazi se Malta – malena, ali neprocenjivo bogata zemlja istorije, lepote i duše. Ova ostrvska država, smeštena između Evrope i Afrike, već vekovima čuva svoju jedinstvenu priču. I ta priča počinje u njenom glavnom gradu – veličanstvenoj Valeti
Sada imamo šansu: Punim gasom ka eri čiste energije
Piše: Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija
Energija je usmeravala put čovečanstva – od ovladavanja vatrom, preko stavljanja pare u pogon, do cepanja atoma. Danas je trenutak da zakoračimo u novo doba. Prošle godine, skoro svi novoizgrađeni kapaciteti za proizvodnju električne energije su bili iz obnovljivih izvora. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara
Obmanujući dokumenti
Srpska ekonomija
Kompanija Kaspersky je identifikovala naprednu fišing kampanju koja targetira zaposlene putem personalizovanih imejlova i priloženih dokumenata sakrivenih iza ažuriranja HR politika. Ova kampanja predstavlja značajnu eskalaciju u fišing taktikama jer napadači prilagođavaju ne samo tekst imejla, već i priloge, obraćajući se direktno svakom pojedinačnom primaocu
TU Beč i Harvard osmislili novu vrstu lasera
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien) i sa Harvard univerziteta (Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences) je razvio novi tip lasera čija se talasna dužina može veoma precizno podešavati unutar određenog infracrvenog spektra
Klimt, MAK i dvorac Imendorf: Spaljeno, uništeno, nestalo?
Srpska ekonomija
Državni Muzej primenjenih umetnosti u Beču (današnji MAK) izgubio je u požaru smeštenom u dvorcu Imendorf Laksenburšku sobu, različite istočnoazijske i islamske predmete, umetničke zanatske radove iz ranog novog veka, više od pedeset komada nameštaja, kožne tapete, dvanaest tepiha i Mehlinger grobnicu...
TOP 5 GREŠAKA početnika u investiranju i kako da ih izbegnete
Srpska ekonomija
Investiranje više nije rezervisano samo za stručnjake iz sveta finansija. Danas je dovoljno da imate pristup internetu, osnovno znanje, i uz čak i manji kapital, možete da postanete investitor
Milenijalci traže sigurnost u zlatu
Srpska ekonomija
Istraživanje Banke Amerike pokazuje da 45 odsto milenijalaca već poseduje zlato, dok još toliko planira da investira u žuti metal. State Street Global Advisors, jedan od najvećih svetskih upravljača finansijskim fondovima, u svom nedavnom istraživanju, utvrdio je da milenijalci prosečno imaju 17 odsto svog investicionog portfolija u zlatu
Beč traži nove načine da smanji temperaturu u gradu
Srpska ekonomija
Ukoliko bi se cela gradska zelena infrastruktura – parkovi i zeleni krovovi – optimalno navodnjavala, temperature bi se u pojedinim delovima mogle smanjiti i do 3 °C, dok bi se u proseku na nivou grada moglo postići smanjenje temperature do 1,5 °C
Usamljenost među milenijalcima
Srpska ekonomija
Usamljenost je sve veći problem među milenijalcima, jer najnovija istraživanja pokazuju da se 57% mladih Evropljana oseća umereno ili čak ozbiljno usamljeno. Ova pojava može podstaći milenijalce da se okrenu digitalnim prostorima kako bi nadoknadili nedostatak tradicionalnih oblika socijalizacije, poput druženja na poslu i okupljanja uživo
Mitovi o alternativnim investicionim fondovima
Srpska ekonomija
Alternativni investicioni fondovi (AIF) često su okruženi različitim mitovima. Neki ih smatraju previše rizičnim, drugi veruju da su namenjeni isključivo bogatima, dok mnogi misle da troškovi ulaganja premašuju korist