Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Cigla u zidu – kako pripadnici generacije Z zamišljaju svoju karijeru

Istraživanje
Srpska ekonomija

Pripadnicima Generacije Z digitalne tehnologije predstavljaju koristan alat za nalaženje rešenja za sve probleme, što ne čudi jer su uz ove tehnologije odrasli. Kako pripadnici Generacije Z zamišljaju svoju karijeru, da li maštaju o radu u velikoj kompaniji ili više vole nezavisnost, šta očekuju na radnom mestu – pitanja su koja sve više okupiraju kompanije.

U želji da sazna odgovore, Nestlé Srbija je pozvao studente i mlade diplomce da na sajtu kompanije u formi imejla budućem poslodavcu podele svoja razmišljanja na temu karijere i idealnog radnog mesta. Saznanja će pomoći ovoj, ali i drugim kompanijama, da se približe i pruže podršku generaciji koja će zauzimati sve veći procenat u ukupnom broju zaposlenih. U jednom skorijem istraživanju u SAD, čak 79 odsto anketiranih rukovodilaca nazvalo ih je generacijom sa kojom je najizazovnije saradjivati.

Ispunjenost bez „pregorevanja“
Iako ne postoji sasvim precizna podela, Generaciju Z čine mladi rođeni između 1997. i 2012. godine. „Dženzeri“, dakle, danas imaju između 12 i 26 godina i odrastaju u svetu koji se u socijalno-ekonomskom smislu brzo menja, sa tehnološkim napretkom bez presedana. Čuvena pesma Pink Flojda „Još jedna cigla u zidu“ (Another Brick in the Wall) bila je himna njihovih roditelja, a kroz njenu prizmu danas možemo posmatrati kako nove generacije vide svoju karijeru u eri definisanoj inovacijama i neizvesnošću.

Jasno je da su mladi svesni neophodnosti obrazovanja u ekonomiji koja se sve više zasniva na znanju, ali imaju snažnu želju za obrazovanjem koje je relevantno. Oni teže da budu opremljeni prilagodljivim veštinama koje prevazilaze tradicionalne uloge u poslu i podstiču kreativno razmišljanje, čime razbijaju kalup da budu samo „cigle“ u nefleksibilnom sistemu. Dok su prethodne generacije posao od 9 do 5 prihvatale bez pogovora, pa čak i veličale kult produktivnosti, Generacija Z traži nove modele rada koji će im doneti osećaj ispunjenosti bez „izgaranja“. Preferiraju karijere koje zadovoljavaju njihovu želju za balansom između posla i privatnog života i ostavljaju im prostora da se bave hobijima i posvete svoje vreme drugim aktivnostima. Posao na daljinu, freelance i preduzetništvo za njih su načini da sruše zidove tradicionalnih kancelarijskih prostora, dok im ekspanzija društvenih mreža i ličnih blogova omogućava da pokažu svoje talente i veštine – da nisu samo još jedna obična „cigla u zidu“

„Dženzerima“ posao ne znači samo finansijsku stabilnost. To je i put za lični rast, razvoj i društveni uticaj. Oni teže karijerama koje su u skladu sa njihovim vrednostima i omogućavaju im da se pozabave pitanjima kao što su društveno odgovorne teme, održiv razvoj.

Inovativni i prilagodljivi
A šta na to kažu poslodavci? U već pomenutom istraživanju, kao glavni izazovi ističu se nedostatak tehnoloških veština, truda i motivacije. Pohvalili su njihovu inovativnost i prilagodljivost, kao i to što se ne ustručavaju da iznesu nove ideje i ospore status kvo. Komunikacione veštine su nešto u čemu bi mogli mnogo da napreduju, jer iako su eksperti za digitalne alate, „tanki“ su u interakcijama licem u lice.

Upravo to je jedan od razloga zašto su komunikacija i ostale slične veštine predmet radionica u okviru plaćene prakse za studente Summer’s Cool, koju Nestlé Srbija organizuje svakog leta. Zaključno sa ovom godinom, više od 40 studenata i diplomaca je prošlo ovaj program, kojim Nestlé pruža podršku mladima da poboljšaju svoje poslovne veštine i šanse za zaposlenje. 

Ostali naslovi

Malta – putovanje kroz vreme
VISITMALTA
U samom srcu Mediterana, tamo gde se plavetnilo neba stapa s tirkiznim morem, nalazi se Malta – malena, ali neprocenjivo bogata zemlja istorije, lepote i duše. Ova ostrvska država, smeštena između Evrope i Afrike, već vekovima čuva svoju jedinstvenu priču. I ta priča počinje u njenom glavnom gradu – veličanstvenoj Valeti
Sada imamo šansu: Punim gasom ka eri čiste energije
Piše: Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija
Energija je usmeravala put čovečanstva – od ovladavanja vatrom, preko stavljanja pare u pogon, do cepanja atoma. Danas je trenutak da zakoračimo u novo doba. Prošle godine, skoro svi novoizgrađeni kapaciteti za proizvodnju električne energije su bili iz obnovljivih izvora. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara
Obmanujući dokumenti
Srpska ekonomija
Kompanija Kaspersky je identifikovala naprednu fišing kampanju koja targetira zaposlene putem personalizovanih imejlova i priloženih dokumenata sakrivenih iza ažuriranja HR politika. Ova kampanja predstavlja značajnu eskalaciju u fišing taktikama jer napadači prilagođavaju ne samo tekst imejla, već i priloge, obraćajući se direktno svakom pojedinačnom primaocu
TU Beč i Harvard osmislili novu vrstu lasera
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien) i sa Harvard univerziteta (Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences) je razvio novi tip lasera čija se talasna dužina može veoma precizno podešavati unutar određenog infracrvenog spektra
Klimt, MAK i dvorac Imendorf: Spaljeno, uništeno, nestalo?
Srpska ekonomija
Državni Muzej primenjenih umetnosti u Beču (današnji MAK) izgubio je u požaru smeštenom u dvorcu Imendorf Laksenburšku sobu, različite istočnoazijske i islamske predmete, umetničke zanatske radove iz ranog novog veka, više od pedeset komada nameštaja, kožne tapete, dvanaest tepiha i Mehlinger grobnicu...
TOP 5 GREŠAKA početnika u investiranju i kako da ih izbegnete
Srpska ekonomija
Investiranje više nije rezervisano samo za stručnjake iz sveta finansija. Danas je dovoljno da imate pristup internetu, osnovno znanje, i uz čak i manji kapital, možete da postanete investitor
Milenijalci traže sigurnost u zlatu
Srpska ekonomija
Istraživanje Banke Amerike pokazuje da 45 odsto milenijalaca već poseduje zlato, dok još toliko planira da investira u žuti metal. State Street Global Advisors, jedan od najvećih svetskih upravljača finansijskim fondovima, u svom nedavnom istraživanju, utvrdio je da milenijalci prosečno imaju 17 odsto svog investicionog portfolija u zlatu
Beč traži nove načine da smanji temperaturu u gradu
Srpska ekonomija
Ukoliko bi se cela gradska zelena infrastruktura – parkovi i zeleni krovovi – optimalno navodnjavala, temperature bi se u pojedinim delovima mogle smanjiti i do 3 °C, dok bi se u proseku na nivou grada moglo postići smanjenje temperature do 1,5 °C
Usamljenost među milenijalcima
Srpska ekonomija
Usamljenost je sve veći problem među milenijalcima, jer najnovija istraživanja pokazuju da se 57% mladih Evropljana oseća umereno ili čak ozbiljno usamljeno. Ova pojava može podstaći milenijalce da se okrenu digitalnim prostorima kako bi nadoknadili nedostatak tradicionalnih oblika socijalizacije, poput druženja na poslu i okupljanja uživo
Mitovi o alternativnim investicionim fondovima
Srpska ekonomija
Alternativni investicioni fondovi (AIF) često su okruženi različitim mitovima. Neki ih smatraju previše rizičnim, drugi veruju da su namenjeni isključivo bogatima, dok mnogi misle da troškovi ulaganja premašuju korist