Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Granice i osećanja: u kom delu Evrope živimo?

Istraživanje
Srpska ekonomija

Deo Evrope koji se nalazi između granica Nemačke i bivšeg Sovjetskog Saveza obično se naziva Srednjom Evropom – bez obzira na to da li se stanovnici tog područja tako osećaju. Kada govorimo o regionima, ono što geopolitičke mape pokazuju često nije u skladu sa osećanjima pripadnosti kod određenog dela stanovništva, usled niza faktora, a što pokazuju i rezultati istraživanja kompanije CEPER iz Austrije.

Ispitanicima iz deset evropskih zemalja postavljeno je pitanje o tome kojem delu Evrope pripadaju njihove države. Ponuđeni odgovori su bili: Istočna Evropa, Zapadna Evropa, Srednja Evropa i Balkan.

Većina ispitanika iz šest zemalja složila se da je Srednja Evropa njihov matični region i to: 77% Austrijanaca, 68% Čeha, 65% Slovaka, 63% Poljaka, 55% Mađara i 52% Slovenaca.

U Hrvatskoj se 26% ispitanika izjasnilo da su stanovnici Srednje Evrope, a u Srbiji je taj procenat znatno niži: 11%.

Od svih zemalja koje su obuhvaćene istraživanjem (a to su Austrija, Češka, Slovačka, Poljska, Mađarska, Slovenija, Hrvatska, Srbija, Rumunija i Bugarska), najviše ispitanika iz Hrvatske smatra da njihova zemlja pripada Zapadnoj Evropi, njih 22%. Uprkos tome što u većini postkomunističkih zemalja postoji izražena percepcija o Austriji kao zapadnoj državi, 77% Austrijaca identifikovalo je svoju zemlju kao srednjoevropsku, a kao zapadnoevropsku samo 13%.

U Srbiji je 75%, u Bugarskoj 50% i u Hrvatskoj 36% ispitanika svoju zemlju označilo kao deo Balkana. Samo je u Rumuniji većina ispitanika izabrala Istočnu Evropu (57%) kao region sa kojim najviše identifikuju svoju zemlju.

Interesantno je da 8% ispitanika iz Mađarske smatra da njihova zemlja pripada Balkanu i veruje da je njihova zemlja kapija Balkana.

Međutim, čak 28% Slovenaca smatra da njihova zemlja pripada prevashodno Balkanu, što se može povezati sa činjenicom da je Slovenija bila deo nekadašnje Jugoslavije.

Lakoća sa kojom je većina srednjoevropskih zemalja kolektivno isključila Balkan kao svoju regionalnu pripadnost pokazuje jasno da dele srednjoevropski regionalni identitet.

Ukratko, kako se krećemo od istoka ka zapadu ili od juga ka severu, asocijacija na Srednju Evropu se postepeno povećava. Kao rezultat toga, nije pogrešno da se zemlje članice EU istočno od Nemačke i dalje nazivaju Srednjom Evropom.

Istraživanje javnog mnjenja sprovedeno je u 10 zemalja srednjoevropskog regiona: u Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji i Poljskoj. Podaci su prikupljeni u periodu od 20. februara do 10. marta 2023. Istraživanje je sprovedeno telefonom (u Srbiji lično) sa 1000 ispitanika u svakoj zemlji. Svi uzorci su reprezentativni prema polu, starosti i tipu naselja.

Ostali naslovi

Sumnjive Chrome ekstenzije
Srpska ekonomija
Stručnjaci za sajber bezbednost kompanije Kaspersky identifikovali su 57 sumnjivih ekstenzija u zvaničnoj Chrome Web prodavnici, koje koristi više od šest miliona korisnika. Ove ekstenzije su izazvale sumnju jer dozvole koje zahtevaju ne odgovaraju njihovom opisu
Poklon koji raste s bebom
Srpska ekonomija
Rođenje deteta uvek je ispunjeno radošću, a roditelji i najbliži kupuju poklone s velikom pažnjom i sa puno ljubavi. Uobičajeni darovi, poput igračaka, odeće ili opreme koja bebi pomaže da lepše otkriva svet oko sebe jesu dragoceni, ali - umesto klasičnih poklona sve je popularnija ideja da prvo darovanje deteta ima dugoročniju svrhu
Beč na prvom mestu svetskih kongresnih metropola
Srpska ekonomija
Na najnovijoj rang-listi kongresnih metropola (ICCA-Međunarodna kongresna asocijacija) za 2024. godinu glavni grad Austrije zauzeo je 1. mesto u svetu, ispred Lisabona i Singapura. Sa 154 održana kongresa Beč se vratio na svetski vrh nakon što je prethodne godine bio na četvrtom mestu
Barbados – ostrvo najpismenijih ljudi na svetu
Srpska ekonomija
Ukoliko ste pomislili da je Barbados samo još jedno karipsko ostrvo, poznato po prelepim plažama, zaraznim ritmovima i gostoljubivom narodu, samo ste do pola u pravu. Zapravo, Barbados je najistočnije ostrvo Karipskih ostrva, deo je Malih Antila i okruženo je Atlantskim okeanom
Grad Beč testira nove vrste asfalta
Srpska ekonomija
Asfalt se leti brzo zagreva, usled čega posebno u gradskim sredinama nastaju velike toplotne zone. Zato Grad Beč u okviru pilot-projekta testira nove mogućnosti asfaltiranja. U okolini potoka Lizing (Liesingbach) ugrađene su četiri nove mešavine asfalta. Istraživački projekat trajaće naredne tri godine
Czechoslovak Group slavi 30 godina uspeha, inovacija i posvećenosti
Srpska ekonomija
Czechoslovak Group, ove godine slavi 30 godina uspešnog poslovanja i razvoja. Deo kompanije Czechoslovak Group je i fabrika „14. oktobar” iz Kruševca, čiji zaposleni svakodnevno napreduju u radu usvajajući novine i potrebe svetskog tržišta
Malver uzrok curenja podataka sa više od dva miliona bankovnih kartica
Srpska ekonomija
Kaspersky Digital Footprint Intelligence procenjuje je došlo do curenja podataka sa više od 2,3 miliona bankovnih kartica na dark veb, na osnovu analize log fajlova malvera za krađu podataka u periodu od 2023. do 2024 godine
Krađa bankarskih podataka na pametnim telefonima utrostručila se u 2024. godini
Srpska ekonomija
Broj napada bankarskim trojancima na pametne telefone porastao je za 196% u 2024. godini u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci menjaju taktiku, oslanjajući se na masovnu distribuciju malvera. Tokom protekle godine otkriveno je više od 33,3 miliona napada na korisnike pametnih telefona širom sveta
Zlato na putu do 3.300 dolara za uncu
Srpska ekonomija
Cena zlata je u poslednjih godinu dana zabeležila značajan porast, dostigavši vrednost blizu 3.000 dolara po unci, što je za trećinu više nego pre samo godinu dana. Ovaj nagli skok izazvan je nizom faktora, uključujući inflaciju, smanjenje kamatnih stopa, geopolitičke tenzije, ali i trgovinske politike, poput tarifa koje je uveo američki predsednik Donald Trump
Registrovano skoro 900 miliona pokušaja fišinga u 2024. godini
Srpska ekonomija
U 2024. godini, broj fišing napada koje je kompanija Kaspersky blokirala na globalnom nivou porastao je za 26% u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci su nastavili da iskorišćavaju poznate brendove kao što su Booking, Airbnb, TikTok i Telegram kako bi ukrali akreditive ili instalirali malver