Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Istine i zablude o zlatu

Mitovi i legende
Srpska ekonomija

Zlato je vekovima smatrano simbolom bogatstva i sigurnosti. Poslednjih godina kada je svet potreslo nekoliko kriza kao što su pandemija korona virusa, pa ratovi u Ukrajini i Izraelu, vrednost zlata je vrtoglavo porasla i dosegla rekordne iznose, premašivši 2.100 dolara za uncu. Ipak, o njemu kruže mnogi mitovi koji mogu da odvrate potencijalne investitore. Među njima se izdvojilo pet najvećih mitova koji prete da se ukorene kao istina.

1. Zlato (ni)je teško prodati

Mit da je zlato teško prodati zasniva se na činjenici da ljudi ne razlikuju investiciono zlato i nakit. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da je investiciono, odnosno monetarno zlato visoke čistoće lako zamenjivo za novac i da služi za pretvaranje operativnog novca u trajnu vrednost.

- Poslednjih 10 godina ulaganje u investiciono zlato sve je popularnije i sve više ljudi deo svoje ušteđevine, ili viška novca ulaže u njega, shvatajući da je to način da ga sučuvaju od inflacije - kaže Pavlović.

Georgi Hristov iz kompanije „Tavex zlato i srebro“ savetuje kupovinu likvidnijih proizvoda od svetski poznatih proizvođača, kao i kod pouzdanih trgovaca, koji po pravilu i otkupljuju komade po istoj ceni.

- Fizičko investiciono zlato u obliku poluga i kovanica standardizovan je proizvod koji se lako prodaje, kako u Srbiji, tako i širom sveta. Proizvode se po istim parametrima LBMA (London Bullion Market Association) najvećeg autoriteta u svetu plemenitih metala. Svetski renomirani proizvođači poput švajcarskih rafinerija (Valcambi, PAMP, Argor-Heraeus) i državnih kovnica (Austrijska, Britanska kraljevska kovnica) garantuju kvalitet i likvidnost. Takvo zlato nije teško prodati - objašnjava Hristov.

Prema njegovim rečima, tržište investicionog zlata stalno raste, a popularni zlatnici, poput Bečke filharmonije su u više navrata bili najprodavaniji zlatnici u svetu, od Japana, do Evrope i Severne Amerike.

2. Investiciono zlato (ni)je samo za bogate

Ovo je jedan od glavnih mitova o investicionom zlatu. Stručnjaci kažu da je zabluda kako je ovo proizvod koji samo imućni mogu sebi da priušte.

- Baš suprotno! Zlato je investicija za gotovo svaki džep - tvrdi Hristov. - Investiciono zlato dolazi u različitim veličinama, pa je minimalna investicija poluga od jednog grama, koja po trenutnim tržišnim cenama košta oko 100 evra.

Proizvodi idu od jednog grama, pa do kilograma. Mogu da se uklope pojedinci raznih budžeta. Procentualna promena cene na berzi je ista bio to proizvod od jednog grama ili 1.000 puta veći.

3. Zlato (ni)je loša investicija

Prema rečima Zorana Pavlovića istina je da ulaganje u akcije ili investicione fondove može da donese veću dobit, ali osim što podrazumeva mnogo veća ulaganja da bi se ostvarila vrednost, zahteva i spremnost na rizik, ali i mnogo veće znanje.

Hristov dodaje da, iako akcije na berzi donose dividende, dodatnu zaradu pored same vrednosti akcije, nisu sigurna investicija. Zlato se tretira kao sigurna investicija u poređenju sa ostalim. Zato i narodne banke širom sveta povećavaju rezerve.

- Glavni cilj zlata nije brza zarada ili bogaćenje preko noći, već funkcija diverzifikacije, zaštite od inflacije i forma dugoročne štednje u sredstvu koje vremenom dobija na vrednosti - kaže Hristov, a Pavlović savetuje da je najbolja raspodela sredstava po principu - trećina u visokorizične akcije, trećina u recimo sigurne državne obveznice, a trećina u zlato.

Kako naši sagovornici kažu, nije pitanje da li kupiti akcije ili zlato već je tajna u balansiranom portfoliu.

- Diverzifikovan portfolio štiti od tržišne volatilnosti i nestabilnosti. Najbolji primer ovoga je finansijska kriza 2008. godine, kada je američka berza S&P 500 izgubila 50% svoje vrednosti, cena zlata je skočila za 25%, jer ono najjače blista u kriznim vremenima. Investitor koji je 2008. uložio i u berzu i u zlato, uspeo je da sebe donekle zaštiti od ovog tržišnog pada, dok su investitori koji su investirali samo u berzu, dosta izgubili - objašnjva Hristov.

4. Zlato (ni)je kratkoročna investicija za špekulacije

Zoran Pavlović ukazuje da zlato ima dugotrajnu vrednost i da predstavlja trajno ulaganje.

- Nedavno sam kupio unuci 10 grama zlata sa željom da tu polugu sačuva, a kako je zlato za strpljive, verujem da će jednog dana ovaj poklon da vredi mnogo više – kaže Pavlović.

Da je zlato pre svega dugoročna forma štednje i čuvar vrednosti od inflacije, a ne sredstvo za kratkoročnu špekulaciju tvrdi i Hristov.

- Ovo možemo i videti ako analiziramo cenu zlata u proteklih 50 godina. Ona dugoročno raste, i od sedamdesetih godina do danas je porasla za oko 6.500 odsto. Bilo je perioda naglog rasta cene i perioda stagnacije. Na primer, od 2012. do 2019. cena je stagnirala. To je bilo vreme niske inflacije, stabilnog svetskog tržišta i niske geotenzije. U ovakvoj atmosferi investitori su ulagali u druga sredstva radi veće zarade, što je dovelo do stagnacije u ceni zlata. Ali od 2020. godine do danas, cena zlata vrtoglavo raste, zbog pandemije, rata u Ukrajini i najbitnije od svega, ekstremne inflacije. Dakle, da je neko špekulisao kratkoročno o ceni zlata u proteklih 10 godina, ne bi dobro prošao, za razliku od onog ko je zlato tretirao kao dugoročnu višegodišnju štednju - podvlači Hristov.

5. Ulaganje u zlato (ni)je komplikovano

Iako laici smatraju da je ulaganje u fizičko investiciono zlato komplikovano Hristov ukazuje da je zapravo vrlo jednostavno i da je čak lakše u poređenju sa drugim investicijama. Potrebno je samo da se investitor informiše, upozna sa proizvodima i razazna šta najviše odgovara njegovom finansijskom planu.

Pavlović dodaje da je dovoljno da se na internetu proveri koja je berzanska cena za finu uncu od 34,5 grama, nakon toga sama kupovina je podjednako laka kao kupovina bilo kog drugog proizvoda u prodavnici.

Ostali naslovi

Penzioni sistemi pred prekretnicom
Srpska ekonomija
Duži životni vek i niska stopa nataliteta već godinama stvaraju neravnotežu između zaposlenih i penzionera u Evropi. Kako Evropa može postati otpornija na demografske i socioekonomske promene kada je reč o penzionim sistemima? EU-projekat „FutuRes“ donosi zanimljive uvide u moguće buduće reforme penzionih sistema
Put od amfiteatra do egipatske pustinje
Srpska ekonomija
Kada se akademsko znanje spoji sa iskustvom stručnjaka iz prakse, nastaju prilike koje mogu oblikovati buduće karijere mladih ljudi u agraru. Upravo takvu platformu predstavlja program Agrobiznis škola, kroz koji kompanija Al Dahra pruža studentima priliku da upoznaju savremeni agrobiznis
Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima