Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Rizici korišćenja besplatnih alata za konvertovanje fajlova

Bezbednost na internetu
Srpska ekonomija

Tokom prvih 10 meseci 2024. godine, kompanija Kaspersky je detektovala i blokirala 476 miliona pretnji na internetu širom Evrope*. Pretnje putem interneta obuhvataju širok spektar sajber rizika koji mogu izazvati štetne događaje ili radnje. Prema rečima stručnjaka kompanije Kaspersky, jedan od tih rizika odnosi se na korišćenje besplatnih onlajn servisa za konvertovanje fajlova. Stručnjaci upozoravaju da oni mogu izložiti korisnike sajber pretnjama. Ovi veb-sajtovi nude brzo i besplatno konvertovanje, npr. *.pdf fajla u *.doc, ili *.heic slike u *.jpg format. Pojedinci i kompanije koje često konvertuju fajlove obično koriste ove alate u žurbi i mogu zanemariti određene rizike u vezi sa sa ovim „besplatnim“ alatima.

Softver za računare i mobilne telefone koji može da izvrši konverziju je dostupan, ali često zahteva pretplatu koju mnogi korisnici nisu spremni da plate. U korporativnim okruženjima ovaj softver često nije dostupan za brzo i jednostavno instaliranje. Zbog toga se korisnici okreću besplatnim onlajn servisima. Međutim, korišćenje besplatnih onlajn servisa za konvertovanje slika, dokumenata i drugih vrsta fajlova nosi ozbiljne rizike po sajber bezbednost.

Navešćemo neke od potencijalnih rizika za pojedince i korporativne korisnike.

1. Rizici u oblasti privatnosti podataka

Izlaganje osetljivih informacija: Kada otpremate fajlove, rizikujete da izložite osetljive ili poverljive podatke pružaocu usluge. Ovo može biti posebno zabrinjavajuće za korporativne korisnike jer fajlovi mogu sadržati informacije o vlasniku ili klijentima.

Politike zadržavanja podataka: Mnogi besplatni alati ne navode jasno koliko dugo zadržavaju fajlove koje učitate i da li ih brišu nakon obrade. Fajlovi se potencijalno čuvaju na neodređeno vreme.

Neovlašćena upotreba podataka: Neki alati mogu zadržati vlasnička prava nad fajlovima ili podacima koji se učitavaju na njihovu platformu putem nejasnih uslova korišćenja, što može dovesti do zloupotrebe.

Kompanije u regulisanim oblastima (npr. zdravstvo, finansije) mogu prekršiti zakone otpremanjem osetljivih fajlova na neautorizovane platforme trećih strana. To može dovesti do visokih novčanih kazni i narušavanja ugleda.

Ako dođe do hakovanja pružaoca usluge, fajlovi smešteni na njihovim serverima mogu procureti a poverljive informacije mogu biti kompromitovane.

2. Malver i fišing pretnje

Ubacivanje zlonamernog koda: Neke sumnjive platforme mogu izmeniti fajlove ili ubaciti zlonamerni kod u izlazni fajl, poput ugrađenih skripti u PDF dokumentima ili metapodacima slika.

Fišing veb-sajtovi: Neki lažni veb-sajtovi za konverziju fajlova su kreirani radi krađe osetljivih informacija, poput korisničkih podataka za prijavu, naročito u slučajevima kada je potrebna registracija ili pretplata.

3. MITM napadi

Napadači mogu presresti fajlove ako alat koristi nesigurne komunikacione protokole ili ako je sam veb-sajt ugrožen.

„Iako besplatni alati za konverziju fajlova neosporno olakšavaju stvari, oni takođe predstavljaju sve veću slepu tačku sajber bezbednosti, naročito u vreme kada digitalni tokovi rada sve više zavise od rešenja koja je potrebno da budu brza i praktična. Prava opasnost ne leži samo u rizicima od curenja podataka ili malvera, već i u tome kako bi se ovi servisi mogli razvijati. Kako sve više korisnika poverava osetljive fajlove ovim platformama, podsticaj za sajber kriminalce da ih zloupotrebe samo će rasti. Mogli bismo svedočiti pojavi naprednih strategija fišinga ili čak napada vođenih veštačkom inteligencijom gde zlonamerni akteri koriste otpremljene fajlove kako bi precizno targetirali korisnike. Za korporativna okruženja, oslanjanje na ove alate moglo bi dovesti do sistemskih ranjivosti, naročito kako regulatorna tela pooštravaju nadzor nad praksama rukovanja podacima. Ono što danas deluje kao bezazlena prečica bi moglo postati Trojanski konj sutrašnjice,“ kaže Mark Rivero, vodeći istraživač bezbednosti globalnog istraživačkog i analitičkog tima kompanije Kaspersky.

 

Rezultati pretrage za alate za konvertovanje PDF fajlova u Word

Evo kako da rizike svedete na minimum:

Koristite pouzdane alate: Koristite isključivo renomirane i dobro poznate platforme za konverziju fajlova koje imaju jasne politike privatnosti i prakse rukovanja podacima.

Proverite bezbednosne funkcije: Proverite da li sajt koristi HTTPS i, po mogućstvu, end-to-end enkripciju za prenos fajlova.

Pročitajte uslove i pravila korišćenja: Saznajte kako platforma upravlja, čuva i briše otpremljene fajlove.

Koristite oflajn alate: Za osetljive ili poverljive fajlove, razmislite o korišćenju oflajn ili lokalnog softvera umesto onlajn alata.

Korporativne smernice: Pratite IT bezbednosne politike vaše organizacije i koristite odobrene alate za rukovanje dokumentima i konverziju.

Izbegavajte višestruku upotrebu akreditiva: Nikada ne koristite korporativne ili osetljive akreditive na platformama trećih strana.

* Ova otkrića dolaze iz glavne linije B2B i B2C rešenja kompanije Kaspersky.

Ostali naslovi

Trendovi i predviđanja bezbednosti industrijskih sistema za narednu godinu
Srpska ekonomija
Udeo ICS računara napadnutih malverom ostao je visok: kretao se oko 21,9% u prvom kvartalu, da bi opao na 20% do trećeg kvartala. Ovo ukazuje na postepena poboljšanja u odbrani organizacija u pogledu sajber-bezbednosti
Kako Power BI menja način donošenja odluka u firmama
Srpska ekonomija
Suština Business Intelligence nije u tome da prikupi što više podataka, već da ih obradi i pretvori u jasnu, smisleno povezanu sliku poslovanja koja omogućava da se brže reaguje, sigurnije odlučuje i preciznije planira
Napredna AI tehnologija za vozila budućnosti
Srpska ekonomija
Kombinujući napredne AI modele sa moćnim računarskim mogućnostima Snapdragon Cockpit Elite platforme, LG uvodi nove standarde u razvoju vozila koja funkcionišu na principima veštačke inteligencije
Kako da izbegnete efekat anksioznosti nakon kafe?
Srpska ekonomija
Kafa je jedan od najomiljenijih napitaka na ovim prostorima – ne samo zbog ukusa i mirisa, već i zbog trenutka koji nam donosi. Iako se povremeno može desiti da se nakon šoljice osetimo anksiozno, odnosno „drugačije nego inače“, stručnjaci potvrđuju da razlog najčešće nije u samoj kafi
Pametna stabla
Srpska ekonomija
Kako bi se dugoročno očuvala vitalnost gradskih stabala i efikasnije koristili resursi, Bečko zelenilo u saradnji sa gradskim energetskim preduzećem „Wien Energie“ i gradskim sekretarijatom za digitalizaciju testira digitalne senzore za merenje vlažnosti zemljišta u okviru projekta „Smart Trees“
Jesen, prehlade i kafa: balans koji lako postižete
Srpska ekonomija
Jesen je doba kada se svakodnevica ubrzava: deca kreću u škole i vrtiće, u prevozu je gužva, temperatura varira od jutarnjeg mraza do popodnevnog otopljenja… I dok se borimo sa kijavicom, umorom i blažom malaksalošću, svakodnevne obaveze ne čekaju — posao, obaveze, porodica...
Transparentnost veštačke inteligencije postaje ključna tema digitalnog društva
Srpska ekonomija
Dostavljači su ključan deo Wolt platforme. Kao partneri, imaju potpunu slobodu da biraju kad, gde i koliko rade. Algoritmi omogućavaju transparentno i efikasno raspoređivanje poslova – dodela isporuke se zasniva na blizini, vrsti prevoznog sredstva i dostupnosti
Kako AI menja očekivanja IT zajednice
Srpska ekonomija
Očekivanja IT zajednice ubrzano se menjaju pod uticajem veštačke inteligencije, ali tehnološki napredak za njih ima vrednost samo kada je praćen etikom, odgovornošću i brigom o ljudima. Iako 46% ispitanika navodi da su im kompanije koje koriste AI privlačnije, poverenje ostaje veoma osetljiva kategorija
BlueNoroff cilja rukovodioce na Windows i macOS sistemima
Srpska ekonomija
Na globalnoj Security Analyst Summit konferenciji na Tajlandu, Global Research and Analysis Team (GReAT) kompanije Kaspersky predstavio je najnovije aktivnosti APT grupe BlueNoroff kroz dve visoko ciljanje zlonamerne kampanje – „GhostCall“ i „GhostHire“
Nova nada za hronične bolove u zglobovima
Srpska ekonomija
Artroza spada među najčešće bolesti zglobova i predstavlja sve veći zdravstveni problem. Oko 1,4 miliona ljudi u Austriji pati od ovog hroničnog trošenja zglobova, a broj obolelih i dalje raste. Stručnjaci procenjuju da će se broj slučajeva artroze do 2030. godine povećati za oko 30 odsto