Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Milenijalci traže sigurnost u zlatu

Istraživanje
Srpska ekonomija

Mnogobrojna istraživanja pokazuju da su najveći ulagači u zlato generacije rođene između 1982. i 1996. godine - takozvani milenijalci. Ovaj trend je uočljiv kako u svetu, tako i u Srbiji.

Istraživanje Banke Amerike pokazuje da 45 odsto milenijalaca već poseduje zlato, dok još toliko planira da investira u žuti metal. State Street Global Advisors, jedan od najvećih svetskih upravljača finansijskim fondovima, u svom nedavnom istraživanju, utvrdio je da milenijalci prosečno imaju 17 odsto svog investicionog portfolija u zlatu, što je najviši procenat među svim generacijama. Za poređenje, prosečan udeo za generaciju X (1965-1980) i baby boomere (1946-1964) iznosi 10 odsto.

Kako analitičari kažu, zlato se tradicionalno smatra "sigurnim utočištem" u periodima ekonomske i političke nestabilnosti, pa mnogi milenijalci, kao generacija koja je preživela krize, traže imovine koje nude sigurnost u takvim vremenima. Globalni trendovi se mogu primetiti i u Srbiji. Poslednjih godina sve više građana Srbije pokazuje interesovanje za ulaganje u zlato.

Prema rečima ekonomskog analaitičara Zorana Pavlovića, najveće poverenje u zlato baš milenijalaca ne treba da čudi, jer za razliku od prethodnih generacija koje su stasavale u stabilnijim periodima i nisu razmišljali o ulaganju u zlato, milenijalci su formirali svoje finansijske navike kroz iskustvo kriza, inflacije i nepouzdanih institucija.

“To su generacije koje su preko leđa pregurale ratove, inflacije, devalvacije, odrastali u vrlo nesigurnim vremenima i ne čudi da baš oni ulažu u zlato – kao bezbednu, opipljivu i dugoročno pouzdanu imovinu, nezavisnu od banaka, berzi i politike”, kaže Pavlović i dodaje da je pravilo da se trećina imovine uloži u sigurnu nišu iako donosi mali prinos, trećina u nesigurno sa većom šansom za “oplodnju”, poput akcija velikih kompanija, a trećina u rizično.

Milenijalci, međutim, ne veruju ni u šta i ne žele da se “opeku”. Imaju snažnije iskustvo sa krizama i tipičan su primer pravila “koga zmija ujede i guštera se plaši”.

“Oni hoće nešto što je sigurno, a zlato u nesigurnim vremenima raste i imaće prinos po osnovu rasta cene. Otuda takav skok ulaganja u zlato, a naročito od strane milenijalaca”, kaže naš sagovornik.

U Srbiji omiljen dukat Franc Jozef

Da su glavni motivi za ulaganje u zlato kod milenijalaca globalna nesigurnost i snažna želja da sačuvaju “moć” svojih ušteda, smatra i Georgi Hristov iz „Tavex zlato&srebro“.

“Od 2021. godine, zbog velike globalne neizvesnosti, sve više ljudi traži načine kako da sačuva realnu vrednost svojih ušteda. Milenijalci su prva generacija koja ozbiljno ulaže u nešto drugo osim u nekretnine. Danas postoje brojne opcije – kriptovalute, obveznice, akcije – ali zlato im je i dalje najbliže. Osim sigurnosti, za ulaganje u zlato nije potrebno specijalno znanje. Upravo je ta jednostavnost razlog zašto ga ova generacija bira”, smatra Hristov i dodaje da su nepoverenje prema bankama i visoka inflacija dodatno doprineli takvoj odluci.

Pema rečima našeg sagovornika, milenijalci više vole da kupuju fizičko zlato nego digitalno. “Generalno su svesniji različitih klasa imovine i, po mom mišljenju, biraju fizičko zlato jer im pruža osećaj slobode – nisu zavisni ni od koga. Što se proizvoda tiče, postoje određene razlike u preferencijama. Neki radije kupuju zlatne poluge zbog sertifikata koji ih prate, dok drugi više vole zlatnike – posebno ovde u Srbiji, mali dukat sa likom Franca Jozefa je veoma tražen. Razlog za to leži u tradiciji i istoriji, što ovaj dukat čini posebno poželjnim.”

Da bi privukli interesovanje za poluge, „Tavex zlato&srebro“ je ponudio i program pretplate. “Kupovinom poluge mesečno tokom 12 uzastopnih meseci, na kraju poklanjamo dodatnu polugu. Na ovaj način prirodno edukujemo ljude kako investiciono zlato funkcioniše i pokazujemo da je ova vrsta ulaganja dostupna svima – od onih koji imaju 100 evra na računu, do onih sa milionima. Cilj nam je da milenijalcima i ostalim generacijama približimo dodatnu vrednost investicionog zlato”, objašnjava Hristov.

Savet za ulagače

Zlato je vekovima poznato kao "sigurno utočište" u vremenima nesigurnosti – čuva vrednost i kad druge investicije gube. Njegova cena beleži stalan rast: samo u prvoj polovini 2024. godine skočila je za gotovo 26%, što je dodatno ohrabrilo nove investitore, među kojima su i mlađe generacije.

U atmosferi globalne nesigurnosti i rastuće inflacije, tržište zlata ulazi u ono što se na berzama naziva "bull market" – period naglog i stabilnog rasta. To privlači još veći broj građana koji traže zaštitu za svoju imovinu. Mnogi milenijalci prvo kupuju zlato kao „sigurnu luku“, a zatim ga povremeno prodaju radi ostvarivanja profita.

Međutim, kako upozorava Georgi Hristov, zlato ne treba prodavati impulsivno, samo zbog kratkoročnog profita. Ako investitoru novac nije hitno potreban, savet je da ga zadrži jer je zlato sredstvo za drugoročnu investiciju, a ne za brzu zaradu.

Kao dodatni savet, Hristov ističe važnost izbora pouzdanih trgovaca: “Proverite da li prodavac poštuje tržišne cene, da li ima transparentnu politiku otkupa i da li sarađuje direktno s rafinerijama. Samo tako možete biti sigurni da ulažete u pravu vrednost.”

Ostali naslovi

Penzioni sistemi pred prekretnicom
Srpska ekonomija
Duži životni vek i niska stopa nataliteta već godinama stvaraju neravnotežu između zaposlenih i penzionera u Evropi. Kako Evropa može postati otpornija na demografske i socioekonomske promene kada je reč o penzionim sistemima? EU-projekat „FutuRes“ donosi zanimljive uvide u moguće buduće reforme penzionih sistema
Put od amfiteatra do egipatske pustinje
Srpska ekonomija
Kada se akademsko znanje spoji sa iskustvom stručnjaka iz prakse, nastaju prilike koje mogu oblikovati buduće karijere mladih ljudi u agraru. Upravo takvu platformu predstavlja program Agrobiznis škola, kroz koji kompanija Al Dahra pruža studentima priliku da upoznaju savremeni agrobiznis
Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima