Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Nove metode za reciklirani beton u Beču

Beč
Foto: © TU Wien
Srpska ekonomija

Beton je jedan od najvažnijih građevinskih materijala našeg vremena. Procenjuje se da se u svetu proizvede 30 milijardi tona betona godišnje. S obzirom na ovu količinu, važno je štedeti resurse ponovnim korišćenjem starog betona. Pri tome se građevinski šut reciklira, a reciklirani agregati mogu se koristiti za proizvodnju novog betona, čime se dobija reciklirani beton. Međutim, reciklirani beton ima lošija mehanička svojstva u poređenju sa običnim betonom koji sadrži prirodni kamen.

Na Tehničkom univerzitetu u Beču sprovedeni su obimni eksperimenti i razvijene različite metode čiji je cilj poboljšanje svojstava recikliranog betona. Jedna od metoda sa kojom je postignut veliki uspeh podrazumeva korišćenje ugljen-dikosida. Kada se u reciklirane agregate ubrizga ugljen-dioksid, on se pretvara u krečnjak koji jača materijal i ostaje trajno u recikliranom betonu. Ova metoda donosi još jednu veliku prednost, a to je trajno uklanjanje ugljen-dioksida iz atmosfere. Tehnički univerzitet u okviru projekta „UP!crete“ intenzivno sarađuje sa austrijskom betonskom industrijom u ovoj oblasti.

„Beton se u osnovi sastoji od tri glavne komponente: agregata – kao što su pesak, šljunak ili drobljeni kamen, cementa i vode“, objašnjava profesorka Ildiko Merta sa Instituta za tehnologiju materijala, građevinsku fiziku i ekologiju građevine, naučna direktorka istraživačkog projekta UP!crete. „Vrsta agregata koji se koristi u betonu ima ključni uticaj na njegova svojstva, poput čvrstoće i trajnosti.“ Oba svojstva značajno opadaju ako se pri njegovoj proizvodnji koristi preveliki udeo recikliranih agregata. „Trenutni nacionalni standardi dozvoljavaju učešće recikliranih materijala do maksimalno 50 procenata. Naš cilj je, međutim, da udeo recikliranog materijala dostigne 80 procenata ili čak više, jer građevinski šut generalno postoji u velikim količinama“, dadaje Merta.

Ostali naslovi

Nova nada za hronične bolove u zglobovima
Srpska ekonomija
Artroza spada među najčešće bolesti zglobova i predstavlja sve veći zdravstveni problem. Oko 1,4 miliona ljudi u Austriji pati od ovog hroničnog trošenja zglobova, a broj obolelih i dalje raste. Stručnjaci procenjuju da će se broj slučajeva artroze do 2030. godine povećati za oko 30 odsto
Zajednička odgovornost banaka i građana
Srpska ekonomija
Oktobar je Evropski mesec sajber bezbednosti – period posvećen podizanju svesti o važnosti digitalne sigurnosti, posebno u oblasti finansija. Sa ubrzanom digitalizacijom i razvojem mobilnog i internet bankarstva, raste i potreba da korisnici finansijskih usluga razumeju rizike digitalnog okruženja i način na koji mogu da ih prepoznaju i zaštite se
Korišćenje AI-a u planiranju putovanja
Srpska ekonomija
Glavni motiv za korišćenje AI-a u planiranju putovanja ušteda vremena i pojednostavljivanje priprema, ističe 73% ispitanika u istraživanju. Drugi važni benefiti, koje navodi 65% učesnika, uključuju pronalaženje informacija o glavnim atrakcijama odredišta i personalizovane preporuke prilagođene individualnim preferencijama
Marina Abramović u bečkoj Albertini
Srpska ekonomija
Bečki muzej „Albertina“ u saradnji sa galerijom „Bank Austria Kunstforum“ prikazuje prvu veliku retrospektivu Marine Abramović u Austriji. Izložba pruža obiman pregled njenog stvaralaštva. Tokom čitavog trajanja izložbe svakodnevno će se izvoditi rekonstrukcije (reenactments) istorijskih performansa
Leto donosi sve češće suše, a mi gubimo vodu i tamo gde je ima
Srpska ekonomija
Uprkos značajnim tehnološkim dostignućima, uključujući i najnoviji razvoj veštačke inteligencije, ispostavilo se da nam preti nestašica nečega bez čega ne mogu ni domaćinstva ni veliki poslovni sistemi, a to je voda
Da li znate šta sve povezuje Srbiju i Maltu?
Srpska ekonomija
Iako je Malta više od 1000 km vazdušnom linjom udaljena od Srbije, mnoge veze čvrsto povezuju ove dve zemlje. Navešćemo samo neke, a ostavljamo vama da istražite i ostale: Spomenik sećanja na brodolom srpskih vojnika 1918, Parohija Sv. Apostala Pavla i Sv. Nikole, Forum srpskih književnika ARTE...
Gotovo trećina putnika koristi AI za planiranje svojih putovanja
Srpska ekonomija
Istraživanje* je potvrdilo da je veštačka inteligencija postala široko rasprostranjen alat među aktivnim korisnicima interneta. Prema istraživanju kompanije Kaspersky, 28% ispitanika veruje veštačkoj inteligenciji kada je reč o planiranju putovanja, od kojih je 96% iskazalo zadovoljstvo tim iskustvom, a 84% planira da je koristi i ubuduće
Malta – putovanje kroz vreme
VISITMALTA
U samom srcu Mediterana, tamo gde se plavetnilo neba stapa s tirkiznim morem, nalazi se Malta – malena, ali neprocenjivo bogata zemlja istorije, lepote i duše. Ova ostrvska država, smeštena između Evrope i Afrike, već vekovima čuva svoju jedinstvenu priču. I ta priča počinje u njenom glavnom gradu – veličanstvenoj Valeti
Sada imamo šansu: Punim gasom ka eri čiste energije
Piše: Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija
Energija je usmeravala put čovečanstva – od ovladavanja vatrom, preko stavljanja pare u pogon, do cepanja atoma. Danas je trenutak da zakoračimo u novo doba. Prošle godine, skoro svi novoizgrađeni kapaciteti za proizvodnju električne energije su bili iz obnovljivih izvora. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara
Obmanujući dokumenti
Srpska ekonomija
Kompanija Kaspersky je identifikovala naprednu fišing kampanju koja targetira zaposlene putem personalizovanih imejlova i priloženih dokumenata sakrivenih iza ažuriranja HR politika. Ova kampanja predstavlja značajnu eskalaciju u fišing taktikama jer napadači prilagođavaju ne samo tekst imejla, već i priloge, obraćajući se direktno svakom pojedinačnom primaocu