Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Istine i zablude o zlatu

Mitovi i legende
Srpska ekonomija

Zlato je vekovima smatrano simbolom bogatstva i sigurnosti. Poslednjih godina kada je svet potreslo nekoliko kriza kao što su pandemija korona virusa, pa ratovi u Ukrajini i Izraelu, vrednost zlata je vrtoglavo porasla i dosegla rekordne iznose, premašivši 2.100 dolara za uncu. Ipak, o njemu kruže mnogi mitovi koji mogu da odvrate potencijalne investitore. Među njima se izdvojilo pet najvećih mitova koji prete da se ukorene kao istina.

1. Zlato (ni)je teško prodati

Mit da je zlato teško prodati zasniva se na činjenici da ljudi ne razlikuju investiciono zlato i nakit. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da je investiciono, odnosno monetarno zlato visoke čistoće lako zamenjivo za novac i da služi za pretvaranje operativnog novca u trajnu vrednost.

- Poslednjih 10 godina ulaganje u investiciono zlato sve je popularnije i sve više ljudi deo svoje ušteđevine, ili viška novca ulaže u njega, shvatajući da je to način da ga sučuvaju od inflacije - kaže Pavlović.

Georgi Hristov iz kompanije „Tavex zlato i srebro“ savetuje kupovinu likvidnijih proizvoda od svetski poznatih proizvođača, kao i kod pouzdanih trgovaca, koji po pravilu i otkupljuju komade po istoj ceni.

- Fizičko investiciono zlato u obliku poluga i kovanica standardizovan je proizvod koji se lako prodaje, kako u Srbiji, tako i širom sveta. Proizvode se po istim parametrima LBMA (London Bullion Market Association) najvećeg autoriteta u svetu plemenitih metala. Svetski renomirani proizvođači poput švajcarskih rafinerija (Valcambi, PAMP, Argor-Heraeus) i državnih kovnica (Austrijska, Britanska kraljevska kovnica) garantuju kvalitet i likvidnost. Takvo zlato nije teško prodati - objašnjava Hristov.

Prema njegovim rečima, tržište investicionog zlata stalno raste, a popularni zlatnici, poput Bečke filharmonije su u više navrata bili najprodavaniji zlatnici u svetu, od Japana, do Evrope i Severne Amerike.

2. Investiciono zlato (ni)je samo za bogate

Ovo je jedan od glavnih mitova o investicionom zlatu. Stručnjaci kažu da je zabluda kako je ovo proizvod koji samo imućni mogu sebi da priušte.

- Baš suprotno! Zlato je investicija za gotovo svaki džep - tvrdi Hristov. - Investiciono zlato dolazi u različitim veličinama, pa je minimalna investicija poluga od jednog grama, koja po trenutnim tržišnim cenama košta oko 100 evra.

Proizvodi idu od jednog grama, pa do kilograma. Mogu da se uklope pojedinci raznih budžeta. Procentualna promena cene na berzi je ista bio to proizvod od jednog grama ili 1.000 puta veći.

3. Zlato (ni)je loša investicija

Prema rečima Zorana Pavlovića istina je da ulaganje u akcije ili investicione fondove može da donese veću dobit, ali osim što podrazumeva mnogo veća ulaganja da bi se ostvarila vrednost, zahteva i spremnost na rizik, ali i mnogo veće znanje.

Hristov dodaje da, iako akcije na berzi donose dividende, dodatnu zaradu pored same vrednosti akcije, nisu sigurna investicija. Zlato se tretira kao sigurna investicija u poređenju sa ostalim. Zato i narodne banke širom sveta povećavaju rezerve.

- Glavni cilj zlata nije brza zarada ili bogaćenje preko noći, već funkcija diverzifikacije, zaštite od inflacije i forma dugoročne štednje u sredstvu koje vremenom dobija na vrednosti - kaže Hristov, a Pavlović savetuje da je najbolja raspodela sredstava po principu - trećina u visokorizične akcije, trećina u recimo sigurne državne obveznice, a trećina u zlato.

Kako naši sagovornici kažu, nije pitanje da li kupiti akcije ili zlato već je tajna u balansiranom portfoliu.

- Diverzifikovan portfolio štiti od tržišne volatilnosti i nestabilnosti. Najbolji primer ovoga je finansijska kriza 2008. godine, kada je američka berza S&P 500 izgubila 50% svoje vrednosti, cena zlata je skočila za 25%, jer ono najjače blista u kriznim vremenima. Investitor koji je 2008. uložio i u berzu i u zlato, uspeo je da sebe donekle zaštiti od ovog tržišnog pada, dok su investitori koji su investirali samo u berzu, dosta izgubili - objašnjva Hristov.

4. Zlato (ni)je kratkoročna investicija za špekulacije

Zoran Pavlović ukazuje da zlato ima dugotrajnu vrednost i da predstavlja trajno ulaganje.

- Nedavno sam kupio unuci 10 grama zlata sa željom da tu polugu sačuva, a kako je zlato za strpljive, verujem da će jednog dana ovaj poklon da vredi mnogo više – kaže Pavlović.

Da je zlato pre svega dugoročna forma štednje i čuvar vrednosti od inflacije, a ne sredstvo za kratkoročnu špekulaciju tvrdi i Hristov.

- Ovo možemo i videti ako analiziramo cenu zlata u proteklih 50 godina. Ona dugoročno raste, i od sedamdesetih godina do danas je porasla za oko 6.500 odsto. Bilo je perioda naglog rasta cene i perioda stagnacije. Na primer, od 2012. do 2019. cena je stagnirala. To je bilo vreme niske inflacije, stabilnog svetskog tržišta i niske geotenzije. U ovakvoj atmosferi investitori su ulagali u druga sredstva radi veće zarade, što je dovelo do stagnacije u ceni zlata. Ali od 2020. godine do danas, cena zlata vrtoglavo raste, zbog pandemije, rata u Ukrajini i najbitnije od svega, ekstremne inflacije. Dakle, da je neko špekulisao kratkoročno o ceni zlata u proteklih 10 godina, ne bi dobro prošao, za razliku od onog ko je zlato tretirao kao dugoročnu višegodišnju štednju - podvlači Hristov.

5. Ulaganje u zlato (ni)je komplikovano

Iako laici smatraju da je ulaganje u fizičko investiciono zlato komplikovano Hristov ukazuje da je zapravo vrlo jednostavno i da je čak lakše u poređenju sa drugim investicijama. Potrebno je samo da se investitor informiše, upozna sa proizvodima i razazna šta najviše odgovara njegovom finansijskom planu.

Pavlović dodaje da je dovoljno da se na internetu proveri koja je berzanska cena za finu uncu od 34,5 grama, nakon toga sama kupovina je podjednako laka kao kupovina bilo kog drugog proizvoda u prodavnici.

Ostali naslovi

Usamljenost među milenijalcima
Srpska ekonomija
Usamljenost je sve veći problem među milenijalcima, jer najnovija istraživanja pokazuju da se 57% mladih Evropljana oseća umereno ili čak ozbiljno usamljeno. Ova pojava može podstaći milenijalce da se okrenu digitalnim prostorima kako bi nadoknadili nedostatak tradicionalnih oblika socijalizacije, poput druženja na poslu i okupljanja uživo
Mitovi o alternativnim investicionim fondovima
Srpska ekonomija
Alternativni investicioni fondovi (AIF) često su okruženi različitim mitovima. Neki ih smatraju previše rizičnim, drugi veruju da su namenjeni isključivo bogatima, dok mnogi misle da troškovi ulaganja premašuju korist
Zlato ponovo u fokusu
Srpska ekonomija
Pod uticajem konstantne svetske geopolitičke tenzije cena zlata je dostigla istorijske maksimume – trenutno 2805 evra za finu uncu, a ako se nastavi ovakvim tempom u narednih pet godina bi moglo da dostigne čak 4.500 do 5.000 evra!
Avio-kompanija otvara restoran u pariskoj Galeriji Lafajet
Srpska ekonomija
Čuvena Galerija Lafajet, preko 130 godina stara robna kuća, poznata po staklenoj kupoli i dizajnu u stilu secesije, udružiće ovog leta snage sa Air France-om. Od 25. juna do 20. avgusta, na osmom spratu robne kuće, biće otvoren restoran ove avio-kompanije, koji će posetiocima nuditi panoramski pogled na Pariz
Sumnjive Chrome ekstenzije
Srpska ekonomija
Stručnjaci za sajber bezbednost kompanije Kaspersky identifikovali su 57 sumnjivih ekstenzija u zvaničnoj Chrome Web prodavnici, koje koristi više od šest miliona korisnika. Ove ekstenzije su izazvale sumnju jer dozvole koje zahtevaju ne odgovaraju njihovom opisu
Poklon koji raste s bebom
Srpska ekonomija
Rođenje deteta uvek je ispunjeno radošću, a roditelji i najbliži kupuju poklone s velikom pažnjom i sa puno ljubavi. Uobičajeni darovi, poput igračaka, odeće ili opreme koja bebi pomaže da lepše otkriva svet oko sebe jesu dragoceni, ali - umesto klasičnih poklona sve je popularnija ideja da prvo darovanje deteta ima dugoročniju svrhu
Beč na prvom mestu svetskih kongresnih metropola
Srpska ekonomija
Na najnovijoj rang-listi kongresnih metropola (ICCA-Međunarodna kongresna asocijacija) za 2024. godinu glavni grad Austrije zauzeo je 1. mesto u svetu, ispred Lisabona i Singapura. Sa 154 održana kongresa Beč se vratio na svetski vrh nakon što je prethodne godine bio na četvrtom mestu
Barbados – ostrvo najpismenijih ljudi na svetu
Srpska ekonomija
Ukoliko ste pomislili da je Barbados samo još jedno karipsko ostrvo, poznato po prelepim plažama, zaraznim ritmovima i gostoljubivom narodu, samo ste do pola u pravu. Zapravo, Barbados je najistočnije ostrvo Karipskih ostrva, deo je Malih Antila i okruženo je Atlantskim okeanom
Grad Beč testira nove vrste asfalta
Srpska ekonomija
Asfalt se leti brzo zagreva, usled čega posebno u gradskim sredinama nastaju velike toplotne zone. Zato Grad Beč u okviru pilot-projekta testira nove mogućnosti asfaltiranja. U okolini potoka Lizing (Liesingbach) ugrađene su četiri nove mešavine asfalta. Istraživački projekat trajaće naredne tri godine
Czechoslovak Group slavi 30 godina uspeha, inovacija i posvećenosti
Srpska ekonomija
Czechoslovak Group, ove godine slavi 30 godina uspešnog poslovanja i razvoja. Deo kompanije Czechoslovak Group je i fabrika „14. oktobar” iz Kruševca, čiji zaposleni svakodnevno napreduju u radu usvajajući novine i potrebe svetskog tržišta