Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Krađa bankarskih podataka na pametnim telefonima utrostručila se u 2024. godini

Sajber kriminal
Srpska ekonomija

Prema izveštaju „Malver pretnje na mobilnima telefonima u 2024. godini“ koji je kompanija Kaspersky objavila na Svetskom mobilnom kongresu (MWC) u Barseloni, broj napada bankarskim trojancima na pametne telefone porastao je za 196% u 2024. godini u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci menjaju taktiku, oslanjajući se na masovnu distribuciju malvera kako bi ukrali bankarske podatke. Tokom protekle godine, kompanija Kaspersky je otkrila više od 33,3 miliona napada na korisnike pametnih telefona širom sveta, što uključuje različite vrste malvera i neželjenog softvera.

Broj napada bankarskim trojancima na Android pametne telefone povećao se sa 420.000 u 2023. na 1.242.000 u 2024. godini. Trojanci u oblasti bankarstva su kreirani da ukradu korisničke podatke potrebne za pristup internet bankarstvu, uslugama e-plaćanja i sistemima kreditnih kartica.

Sajber kriminalci često svoje žrtve navedu da preuzmu trojance preko linkova poslatih putem SMS-a ili aplikacija za razmenu poruka, kao i putem zlonamernih priloga u porukama, a takođe i usmeravanjem korisnika na zlonamerene veb-stranice. Oni čak mogu slati poruke sa hakovanih naloga iz adresara, što prevaru čini verodostojnijom. Da bi prevarili korisnike, napadači često koriste aktuelne vesti i popularne teme kako bi stvorili osećaj hitnosti i smanjili oprez žrtve.

„Prevaranti su počeli da smanjuju napore koje ulažu pri kreiranju jedinstvenih paketa malvera i umesto toga se fokusiraju na distribuciju istih fajlova što većem broju žrtava. Danas je važnije nego ikada da budemo digitalno pismeni i da edukujemo naše voljene, od dece do starijih, jer niko nije potpuno zaštićen od dobro osmišljenih prevara i psiholoških trikova koji su osmišljeni da ukradu bankarske podatke“, kaže Anton Kiva, ekspert za bezbednost u kompaniji Kaspersky.

Iako su trojanci u oblasti bankarstva najbrže rastući tip malvera, oni zauzimaju četvrto mesto sa udelom od 6% u ukupnim napadima. Najrasprostranjenija kategorija i dalje je adver, koji čini 57% napada, a slede opšti trojanci (25%) i RiskTools (12%). Rangiranje uključuje malver, adver i neželjeni softver.

U 2024. godini, sajber kriminalci su svakog meseca pokretali prosečno 2,8 miliona napada malverom, adverom i neželjenim softverom na mobilnim uređajima. Tokom godine, proizvodi kompanije Kaspersky su blokirali ukupno 33,3 miliona napada.

U 2024. godini, najaktivnija pretnja bila je Fakemoney, grupa prevarantskih aplikacija kreiranih za lažne investicije i isplate. Druga velika pretnja bile su modifikovane verzije WhatsApp aplikacije sa Triada trojancem, tj. malverom koji može da preuzme i izvrši dodatne zlonamerne ili adver module, i npr. prikaže oglase ili izvršava druge neželjene radnje. Ovi nezvanični modovi WhatsApp aplikacije zauzeli su treće mesto po aktivnosti, odmah iza kategorije opštih pretnji u cloud-u.

Saznajte više o malver pretnjama na mobilnim telefonima u 2024. godini na Securelist.com.

Kako biste se zaštitili od mobilnih pretnji, kompanija Kaspersky savetuje:

Preuzimanje aplikacija sa zvaničnih prodavnica kao što su Apple App Store i Google Play nije uvek bez rizika. Kompanija Kaspersky je nedavno otkrila SparkCat, prvi malver koji krade snimke ekrana i zaobilazi sigurnost koju pruža App Store. Malver je takođe pronađen na Google Play, sa ukupno 20 zaraženih aplikacija na obe platforme, što pokazuje da ove prodavnice nisu 100% sigurne. Da biste bili sigurni, uvek proverite recenzije aplikacija i broj preuzimanja kada je to moguće, koristite samo linkove sa zvaničnih veb-sajtova i instalirajte pouzdani sigurnosni softver, kao što je Kaspersky Premium, koji može da otkrije i blokira maliciozne aktivnosti ako se aplikacija ispostavi kao prevara.

Proverite autorizaciju aplikacija koje koristite i pažljivo razmislite pre nego što dozvolite aplikaciji pristup, naročito kada su u pitanju dozvole visokog rizika kao što su usluge pristupačnosti. Na primer, jedina dozvola koja je potrebna aplikaciji za baterijsku lampu je pristup blicu (koji čak ne uključuje pristup kameri).

Dobar savet je da ažurirate operativni sistem i važne aplikacije čim ažuriranja postanu dostupna. Mnogi problemi sa sigurnošću mogu se rešiti instaliranjem ažuriranih verzija softvera.

Ostali naslovi

Jesen, prehlade i kafa: balans koji lako postižete
Srpska ekonomija
Jesen je doba kada se svakodnevica ubrzava: deca kreću u škole i vrtiće, u prevozu je gužva, temperatura varira od jutarnjeg mraza do popodnevnog otopljenja… I dok se borimo sa kijavicom, umorom i blažom malaksalošću, svakodnevne obaveze ne čekaju — posao, obaveze, porodica...
Transparentnost veštačke inteligencije postaje ključna tema digitalnog društva
Srpska ekonomija
Dostavljači su ključan deo Wolt platforme. Kao partneri, imaju potpunu slobodu da biraju kad, gde i koliko rade. Algoritmi omogućavaju transparentno i efikasno raspoređivanje poslova – dodela isporuke se zasniva na blizini, vrsti prevoznog sredstva i dostupnosti
Kako AI menja očekivanja IT zajednice
Srpska ekonomija
Očekivanja IT zajednice ubrzano se menjaju pod uticajem veštačke inteligencije, ali tehnološki napredak za njih ima vrednost samo kada je praćen etikom, odgovornošću i brigom o ljudima. Iako 46% ispitanika navodi da su im kompanije koje koriste AI privlačnije, poverenje ostaje veoma osetljiva kategorija
BlueNoroff cilja rukovodioce na Windows i macOS sistemima
Srpska ekonomija
Na globalnoj Security Analyst Summit konferenciji na Tajlandu, Global Research and Analysis Team (GReAT) kompanije Kaspersky predstavio je najnovije aktivnosti APT grupe BlueNoroff kroz dve visoko ciljanje zlonamerne kampanje – „GhostCall“ i „GhostHire“
Nova nada za hronične bolove u zglobovima
Srpska ekonomija
Artroza spada među najčešće bolesti zglobova i predstavlja sve veći zdravstveni problem. Oko 1,4 miliona ljudi u Austriji pati od ovog hroničnog trošenja zglobova, a broj obolelih i dalje raste. Stručnjaci procenjuju da će se broj slučajeva artroze do 2030. godine povećati za oko 30 odsto
Zajednička odgovornost banaka i građana
Srpska ekonomija
Oktobar je Evropski mesec sajber bezbednosti – period posvećen podizanju svesti o važnosti digitalne sigurnosti, posebno u oblasti finansija. Sa ubrzanom digitalizacijom i razvojem mobilnog i internet bankarstva, raste i potreba da korisnici finansijskih usluga razumeju rizike digitalnog okruženja i način na koji mogu da ih prepoznaju i zaštite se
Korišćenje AI-a u planiranju putovanja
Srpska ekonomija
Glavni motiv za korišćenje AI-a u planiranju putovanja ušteda vremena i pojednostavljivanje priprema, ističe 73% ispitanika u istraživanju. Drugi važni benefiti, koje navodi 65% učesnika, uključuju pronalaženje informacija o glavnim atrakcijama odredišta i personalizovane preporuke prilagođene individualnim preferencijama
Marina Abramović u bečkoj Albertini
Srpska ekonomija
Bečki muzej „Albertina“ u saradnji sa galerijom „Bank Austria Kunstforum“ prikazuje prvu veliku retrospektivu Marine Abramović u Austriji. Izložba pruža obiman pregled njenog stvaralaštva. Tokom čitavog trajanja izložbe svakodnevno će se izvoditi rekonstrukcije (reenactments) istorijskih performansa
Leto donosi sve češće suše, a mi gubimo vodu i tamo gde je ima
Srpska ekonomija
Uprkos značajnim tehnološkim dostignućima, uključujući i najnoviji razvoj veštačke inteligencije, ispostavilo se da nam preti nestašica nečega bez čega ne mogu ni domaćinstva ni veliki poslovni sistemi, a to je voda
Da li znate šta sve povezuje Srbiju i Maltu?
Srpska ekonomija
Iako je Malta više od 1000 km vazdušnom linjom udaljena od Srbije, mnoge veze čvrsto povezuju ove dve zemlje. Navešćemo samo neke, a ostavljamo vama da istražite i ostale: Spomenik sećanja na brodolom srpskih vojnika 1918, Parohija Sv. Apostala Pavla i Sv. Nikole, Forum srpskih književnika ARTE...