Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

EVROPSKA UNIJA NA RASKRŠĆU: RANE ZADATE SOPSTVENOM RUKOM

Piše: prof. dr Ognjen Radonjić

Doba Herostrata

Istorija EU je kompleksna jer se sastoji od mnoštva aktera – nacionalnih vlada, tehnokrata, interesnih grupa i glasača – koji su u stalnoj interakciji u borbi za ispunjenje svojih partikularnih političkih i ekonomskih ciljeva. Ova neprekidna borba je tokom celog njenog razvojnog puta vodila stalnim tenzijama između nadnacionalnih i nacionalnih interesa i, korak po korak, produbljivala integrativne procese, uz redovne ustupke na nacionalnom nivou, koji imaju za posledicu da je danas EU nedovršen i nestabilan projekat. Federalizacija Evrope, koju čini izrazito heterogena populacija, s različitom društvenom, političkom i privrednom strukturom, jezicima, kulturom i identitetom, donosi koristi i troškove.

Potencijalne koristi potpune političke unije uključuju ekonomiju obima u proizvodnji federalnih javnih dobara kao što su odbrana i bezbednost. Evropska federacija sa sopstvenim budžetom i politikom raspodele imala bi moć da bitno ublaži potencijalne asimetrične šokove koji bi selektivno pogodili neke regione, kao što su, na primer, prirodne nepogode ili pucanje špekulativnog balona na tr- žištu nekretnina. Benefit zajedničkog budžeta najčešće se ističe u današnjima političkim i ekonomskim raspravama kao najveća prednost Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u odnosu na EU, posebno otkad je izbila kriza suverenog duga u evrozoni 2009. godine.

Sa druge strane, političko ujedinjenje sa sobom nosi i znatne troškove, posebno u situaciji kada različite druš- tvene grupe govore različitim jezicima, dele različite kulturne norme i identitete i imaju različite preferencije kad su u pitanju javne politike i institucije čije se delovanje ne može decentralizovati na nacionalnom nivou. Ključna institucija, u ovom slučaju, upravo je federalna vlada sa svim svojim ustavnim i zakonskim ovlašćenjima, preferencijama, strateškim politikama, zvaničnim jezikom ili jezicima, u vezi s kojima Nemci i Austrijanci mogu imati sasvim različit stav u odnosu na Grke i Italijane.

Očekivani ishod je da se različiti narodi, s različitom prošlošću, kulturom i identitetom, najverovatnije neće složiti povodom strukture, ciljeva, funkcionisanja i ovlašćenja vlade koja bi trebalo da upravlja jednom takvom federacijom. Integrativni procesi koji su vođeni kako bi se ovi različiti interesi i vrednosni sistemi uskladili su, nažalost, imali za posledicu suprotno od očekivanog i željenog – konvergenciju su nadjačale političke i ekonomske divergencije. Zbog toga se danas projekat evropske integracije nalazi pred najvećim izazovom u svojoj istoriji. Evro i evrozona, koja predstavlja ključni element EU, u dubokoj su ekonomskoj krizi. Kako to obično biva, na ekonomsku krizu se nadovezala duboka politička kriza, koja je kulminirala prošlogodišnjom odlukom stanovnika Ujedinjenog Kraljevstva da napuste EU (bregzit).

Koliko je situacija neizvesna i konfuzna sama po sebi, govori činjenica da su za izlazak iz EU optirali Englezi i Velšani, dok su Škoti i Severni Irci bili protiv, što dalje otvara pitanje opstanka samog Ujedinjenog Kraljevstva. Na talasu privrednog posrnuća, političko vođstvo EU izgubilo je podršku velikog dela biračkog tela, što je, kako nas istorija uči, plodno tle za ekspanziju populističkih i različitih ekstremnih političkih partija čije su glavne odlike povratak nacionalizmu, ksenofobija i ekonomsko zatvaranje.

Ekonomska kriza, poplava izbeglica, teroristički napadi i posledičan strah od terorizma potkopali su poverenje i podršku kontinentu bez nacionalnih granica u najvažnijim evropskim zemljama, kao što su Nemačka i Francuska.

Ostali naslovi

Penzioni sistemi pred prekretnicom
Srpska ekonomija
Duži životni vek i niska stopa nataliteta već godinama stvaraju neravnotežu između zaposlenih i penzionera u Evropi. Kako Evropa može postati otpornija na demografske i socioekonomske promene kada je reč o penzionim sistemima? EU-projekat „FutuRes“ donosi zanimljive uvide u moguće buduće reforme penzionih sistema
Put od amfiteatra do egipatske pustinje
Srpska ekonomija
Kada se akademsko znanje spoji sa iskustvom stručnjaka iz prakse, nastaju prilike koje mogu oblikovati buduće karijere mladih ljudi u agraru. Upravo takvu platformu predstavlja program Agrobiznis škola, kroz koji kompanija Al Dahra pruža studentima priliku da upoznaju savremeni agrobiznis
Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima