Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Privredni optimizam Nemaca i stogodišnjaci

Iz Berlina za Srpsku ekonomiju piše: Radmila Lalić

Kakav će biti privredni razvoj neke zemlje, pa bila to i ekonomski moćna Nemačka, čije tržište rada kao magnet privlači i stručne i nestručne, a čiji izvoz robe donosi blagostanje i stabilnost, može se samo prognozirati, kažu eksperti, dok političari prave procene, i to veoma optimističke po nemačku ekonomiju. Vlade, međunarodne organizacije i istraživači privrednog života pokušavaju redovno da konjunkturni razvoj što je moguće preciznije i tačnije procene, što, opet, između ostalog, daje osnovu za poresku i budžetsku politiku, kao dve veoma važne poluge razvoja i privrede i društva.

Taj proces analize i procena nije, međutim, sveto pismo, u koje se ne sme dirati niti se može menjati, pa se tako tokom jedne godine te procene smanjuju i povećavaju, daju nove brojke i nove nade, a kad je o Nemačkoj reč, vlada u Berlinu je već korigovala svoje viđenje privrednog rasta, i to nabolje. Nemačka do kraja ove godine očekuje rast broja zaposlenih, kojih bi sledeće godine moglo biti čak 44,4 miliona, što bi bio novi nemački rekord, najavljeno je iz Berlina, pri čemu je i očekivani privredni rast za ovu godinu korigovan naviše – sa 1,4 na 1,5 odsto. Za 2018. godinu Berlin predviđa privredni rast od 1,6 odsto, i time se vlada pokazala kao malo uzdržanija i opreznija od privrednih instituta, koji nemačkoj privredi prognoziraju lepe dane i rast od 1,8 odsto u sledećoj godini.

“Nemačka privreda ima solidan rast i ostaje na tom kursu, uprkos globalnom okruženju, koje pokazuje znake nepredvidivosti”, rekla je nemačka ministarka privrede Brigita Cipris iz redova Socijaldemokratske partije i dodala da su se u Nemačkoj dobra pozicija na tržištu rada i visoka zaposlenost pobrinule za solidan rast unutrašnjeg tržišta.

Ostali naslovi

Penzioni sistemi pred prekretnicom
Srpska ekonomija
Duži životni vek i niska stopa nataliteta već godinama stvaraju neravnotežu između zaposlenih i penzionera u Evropi. Kako Evropa može postati otpornija na demografske i socioekonomske promene kada je reč o penzionim sistemima? EU-projekat „FutuRes“ donosi zanimljive uvide u moguće buduće reforme penzionih sistema
Put od amfiteatra do egipatske pustinje
Srpska ekonomija
Kada se akademsko znanje spoji sa iskustvom stručnjaka iz prakse, nastaju prilike koje mogu oblikovati buduće karijere mladih ljudi u agraru. Upravo takvu platformu predstavlja program Agrobiznis škola, kroz koji kompanija Al Dahra pruža studentima priliku da upoznaju savremeni agrobiznis
Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima