Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

DŽOZEF PULICER – KO JE ZAPRAVO PRAVI GRAĐANIN KEJN?

Piše: Sanja Domazet

Džozef Pulicer jedan je od najpoznatijih svetskih novinskih magnata. Njegova slava bila je tolikih razmera da se smatra da su njegova biografija i biografija njegovog najvećeg rivala Randolfa Hersta inspirisale Orsona Velsa da snimi jedan od najboljih filmova XX veka, „Građanina Kejna“. Istovremeno, mnogo godina kasnije, Olaf Olafson, islandski književnik, napisao je roman koji ga je proslavio, „Odlazak u noć“, takođe inspirisan Pulicerovim životom.

Šta je to što je kod Pulicera bilo toliko različito od ostalih? Imao je obilje novih ideja. Ali ideje imaju i drugi. Pulicer je imao hrabrosti i snage da svoje ideje materijalizuje, da ih ostvari. Savremenici su mu zamerali da u postizanju ciljeva ne bira sredstva. Ali... Čuveno je pravilo da vas javnost najčešće proverava kada stičete prvi milion dolara. Oko drugog niko više ne postavlja pitanje...

Pulicer je rođen u malom mađarskom mestu, banji Mako, 10. aprila 1847. I danas je to mesto nalik na Vrnjačku banju. Ima termalne vode, luksuzan spa-centar i odlično je za odmor, tamo vam na um mogu pasti mnoge zanimljive ideje – ali nije mesto gde se ostvaruju veliki snovi, osim ukoliko niste prodavac kupaćih kostima. Pulicer je priželjkivao vojnu karijeru, ali austrijska vojska je odbila da ga regrutuje u svoje redove. Imao je slabo zdravlje i loš vid. Ipak, bog na jednoj strani uzima, a na dru goj daje. Godine 1864. emigrirao je u SAD kako bi učestvovao u Američkom građanskom ratu. Po završetku rata nastanjuje se u Sent Luisu, u Mizuriju, gde 1868. godine počinje da radi za Westliche Post, dnevne novine na nemačkom jeziku. Prema novinarstvu je oduvek gajio veliku strast. A poznato je da najlakše uspevamo u onome što nas najviše interesuje.

Pulicer pokušava da se pronađe i u politici. Pridružuje se Republikanskoj stranci i 1869. postaje član skupštine države Mizuri.

Ostali naslovi

Penzioni sistemi pred prekretnicom
Srpska ekonomija
Duži životni vek i niska stopa nataliteta već godinama stvaraju neravnotežu između zaposlenih i penzionera u Evropi. Kako Evropa može postati otpornija na demografske i socioekonomske promene kada je reč o penzionim sistemima? EU-projekat „FutuRes“ donosi zanimljive uvide u moguće buduće reforme penzionih sistema
Put od amfiteatra do egipatske pustinje
Srpska ekonomija
Kada se akademsko znanje spoji sa iskustvom stručnjaka iz prakse, nastaju prilike koje mogu oblikovati buduće karijere mladih ljudi u agraru. Upravo takvu platformu predstavlja program Agrobiznis škola, kroz koji kompanija Al Dahra pruža studentima priliku da upoznaju savremeni agrobiznis
Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima