Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kakvi su Nemci kada nasleđuju

Nemačka - naslednicima 260 milijardi evra godišnje
Piše: Radmila Lalić

Kad je Ina Korn čula da je njen otac, koji ih je pre tridesetak godina ostavio, zaboravljajući njihove rođendane i alimentaciju, pao u postelju, otišla je kod njega u bolnicu, držala ga za ruku i sutradan, kad je htela da mu donese tanjir tople supe, saznala da je mrtav. Za nekoliko dana notar ih je obavestio da je otac ostavio sinu iz drugog braka koliko je mogao više, a njima, deci iz prvog braka, samo nužni deo... Ovako počinje jedna od brojnih priča o naslednicima u Nemačkoj, zemlji poznatoj po nadaleko čuvenom blagostanju, naciji koja stari, ali i po tome što je nemačko nasledno pravo, zapravo, pravo vezano za krvne srodnike. Kakvi su Nemci kada nasleđuju? Oni su, izgleda, slični Srbima u mnogim elementima naslednog procesa - od toga da se ne odlučuju baš lako da pišu testament, pošto pisati poslednju volju znači baviti se sopstvenom smrću - statistika kaže da tek svaki četvrti Nemac ostavlja pisani testament iza sebe, do toga da im novac često ne donosi sreću.

Nemcima, kao i Srbima, krvno srodstvo znači puno, a deca iz poslednjeg braka ponekad još više, i veruju da jedna generacija stvara, druga održava stečeno, a treća upropasti i potroši sve, poput Budenbrokovih, i kod njih nasleđivanje zna da se završi svađom i rasturanjem porodice... To bi mogle biti sličnosti, a kada je reč o razlikama, u Srbiji se nije čulo da je neki tajkun’ostavio svoju imovinu drugima, a ne svojoj deci, kao što to Nemci znaju da učine. Tako je multimilioner Gec Verner, osnivač u svetu poznatog lanca drogerija DM, iz najboljih pobuda i na dobrobit porodice, svoju imovinu ostavio fondaciji, a ne sopstvenoj deci. Slično je uradio i 48-godišnji bankarski investitor Rajner Fos iz Frankfurta. On je, kada je zaradio toliko da više u životu nije morao da radi, odlučio, u dogovoru sa svoje troje dece, da im ne ostavi ništa. „Moja deca neće ništa dobiti... Nasleđe uništava karakter, nasleđe je nepravda...’’, smatra Fos, a slično je uradila i Ize Boš iz dinastije koja je vlasnik Boša, dobrovoljno odustajući od para.
 

Ostali naslovi

Penzioni sistemi pred prekretnicom
Srpska ekonomija
Duži životni vek i niska stopa nataliteta već godinama stvaraju neravnotežu između zaposlenih i penzionera u Evropi. Kako Evropa može postati otpornija na demografske i socioekonomske promene kada je reč o penzionim sistemima? EU-projekat „FutuRes“ donosi zanimljive uvide u moguće buduće reforme penzionih sistema
Put od amfiteatra do egipatske pustinje
Srpska ekonomija
Kada se akademsko znanje spoji sa iskustvom stručnjaka iz prakse, nastaju prilike koje mogu oblikovati buduće karijere mladih ljudi u agraru. Upravo takvu platformu predstavlja program Agrobiznis škola, kroz koji kompanija Al Dahra pruža studentima priliku da upoznaju savremeni agrobiznis
Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima