Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

I poslednji će biti prvi

Svetski milijaredi
Piše: prof. dr Sanja Domazet

Brojni izdavači širom Engleske i dalje se kaju što su odbili knjigu koja će kasnije biti štampana u 450 miliona primerak i biti prevedena na 67 jezika. Oni su odbili da objave jednu od najslavnijih knjiga za decu i mlade u 21. stoleću, Harija Potera. (Ovu knjigu rado čitaju i odrasli. Obožavao ju je, na primer, i pokojni književnik Milorad Pavić.) Autorka čuvenog serijala, stidljiva, skromna i veoma darovita Džoan Rouling, zahvaljujući ovom romanu,

postala je najbogatija žena u Britaniji. Ona je istovremeno i prva žena koja se našla na Forbsovoj listi bogatih. Ovu damu prate sve sami neobični fenomeni – prva knjiga učinila ju je milijarderkom, a samo tokom 24 sata jula 2007. godine prodato je 11 miliona primeraka tada najnovijeg nastavka serijala o Hariju Poteru.

Munje u Mančesteru

Njen život pre Harija Potera nije bio veseo. Rođena je 1965, blizu Bristola. Već kao petogodišnja devojčica počela je da piše. Njena prva priča bila je o zecu zvanom Rebit, koji je imao male boginje i koga su posećivali brojni prijatelji, među njima i velika pčela, gospođica Bi. Njena jedina publika bila je – sestra. No, svet detinjstva i fantastičnih priča brzo se okončao. (Detinjstvo je vreme koje je zaista krajnje relativno – dani su katkad beskrajno dugi i puni zlata, a godine jure i ostavljaju metalni ukus u ustima.) Došli su dani studija i Roulingova ih je provela studirajući na univerzitetu Ekseter (na kome sada kreativno pisanje predaje poznata srpska i engleska književnica Vesna Goldsvorti.) Roulingova je tu stekla zavidno znanje iz grčke i rimske mitologije.

Studirala je francuski i klasične nauke. Po diplomiranju, jedne kišne noći čekala je zbog kašnjenja puna četiri sata voz iz Mančestera ka Londonu. Na nebu su sevale munje. Bila je sama na peronu. Sinula joj je ideja o dečaku s munjom na čelu koji ide u čarobnjačku školu, a ne zna da je čarobnjak. No, nije odmah počela da se bavi pisanjem te knjige. Jer idejama je veoma često potreban period fermentacije ili nekakve unutarnje kristalizacije. Mora i više od jedne godine da fetusu ideje počne da kuca srce.

Ostali naslovi

Penzioni sistemi pred prekretnicom
Srpska ekonomija
Duži životni vek i niska stopa nataliteta već godinama stvaraju neravnotežu između zaposlenih i penzionera u Evropi. Kako Evropa može postati otpornija na demografske i socioekonomske promene kada je reč o penzionim sistemima? EU-projekat „FutuRes“ donosi zanimljive uvide u moguće buduće reforme penzionih sistema
Put od amfiteatra do egipatske pustinje
Srpska ekonomija
Kada se akademsko znanje spoji sa iskustvom stručnjaka iz prakse, nastaju prilike koje mogu oblikovati buduće karijere mladih ljudi u agraru. Upravo takvu platformu predstavlja program Agrobiznis škola, kroz koji kompanija Al Dahra pruža studentima priliku da upoznaju savremeni agrobiznis
Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima