Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

EVROPSKA UNIJA NA RASKRŠĆU: RANE ZADATE SOPSTVENOM RUKOM

Piše: prof. dr Ognjen Radonjić

Doba Herostrata

Istorija EU je kompleksna jer se sastoji od mnoštva aktera – nacionalnih vlada, tehnokrata, interesnih grupa i glasača – koji su u stalnoj interakciji u borbi za ispunjenje svojih partikularnih političkih i ekonomskih ciljeva. Ova neprekidna borba je tokom celog njenog razvojnog puta vodila stalnim tenzijama između nadnacionalnih i nacionalnih interesa i, korak po korak, produbljivala integrativne procese, uz redovne ustupke na nacionalnom nivou, koji imaju za posledicu da je danas EU nedovršen i nestabilan projekat. Federalizacija Evrope, koju čini izrazito heterogena populacija, s različitom društvenom, političkom i privrednom strukturom, jezicima, kulturom i identitetom, donosi koristi i troškove.

Potencijalne koristi potpune političke unije uključuju ekonomiju obima u proizvodnji federalnih javnih dobara kao što su odbrana i bezbednost. Evropska federacija sa sopstvenim budžetom i politikom raspodele imala bi moć da bitno ublaži potencijalne asimetrične šokove koji bi selektivno pogodili neke regione, kao što su, na primer, prirodne nepogode ili pucanje špekulativnog balona na tr- žištu nekretnina. Benefit zajedničkog budžeta najčešće se ističe u današnjima političkim i ekonomskim raspravama kao najveća prednost Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u odnosu na EU, posebno otkad je izbila kriza suverenog duga u evrozoni 2009. godine.

Sa druge strane, političko ujedinjenje sa sobom nosi i znatne troškove, posebno u situaciji kada različite druš- tvene grupe govore različitim jezicima, dele različite kulturne norme i identitete i imaju različite preferencije kad su u pitanju javne politike i institucije čije se delovanje ne može decentralizovati na nacionalnom nivou. Ključna institucija, u ovom slučaju, upravo je federalna vlada sa svim svojim ustavnim i zakonskim ovlašćenjima, preferencijama, strateškim politikama, zvaničnim jezikom ili jezicima, u vezi s kojima Nemci i Austrijanci mogu imati sasvim različit stav u odnosu na Grke i Italijane.

Očekivani ishod je da se različiti narodi, s različitom prošlošću, kulturom i identitetom, najverovatnije neće složiti povodom strukture, ciljeva, funkcionisanja i ovlašćenja vlade koja bi trebalo da upravlja jednom takvom federacijom. Integrativni procesi koji su vođeni kako bi se ovi različiti interesi i vrednosni sistemi uskladili su, nažalost, imali za posledicu suprotno od očekivanog i željenog – konvergenciju su nadjačale političke i ekonomske divergencije. Zbog toga se danas projekat evropske integracije nalazi pred najvećim izazovom u svojoj istoriji. Evro i evrozona, koja predstavlja ključni element EU, u dubokoj su ekonomskoj krizi. Kako to obično biva, na ekonomsku krizu se nadovezala duboka politička kriza, koja je kulminirala prošlogodišnjom odlukom stanovnika Ujedinjenog Kraljevstva da napuste EU (bregzit).

Koliko je situacija neizvesna i konfuzna sama po sebi, govori činjenica da su za izlazak iz EU optirali Englezi i Velšani, dok su Škoti i Severni Irci bili protiv, što dalje otvara pitanje opstanka samog Ujedinjenog Kraljevstva. Na talasu privrednog posrnuća, političko vođstvo EU izgubilo je podršku velikog dela biračkog tela, što je, kako nas istorija uči, plodno tle za ekspanziju populističkih i različitih ekstremnih političkih partija čije su glavne odlike povratak nacionalizmu, ksenofobija i ekonomsko zatvaranje.

Ekonomska kriza, poplava izbeglica, teroristički napadi i posledičan strah od terorizma potkopali su poverenje i podršku kontinentu bez nacionalnih granica u najvažnijim evropskim zemljama, kao što su Nemačka i Francuska.

Ostali naslovi

AI smanjuje industrijsko zagađenje
Srpska ekonomija
Industrije poput rudarstva, nafte i gasa, hemije i proizvodnje građevinskih materijala suočavaju se sa rastućim pritiscima da istovremeno povećaju efikasnost, smanje potrošnju energije i ispune ambiciozne ciljeve dekarbonizacije. Tradicionalni proizvodni modeli i fragmentisani sistemi sve teže odgovaraju na zahteve održivosti, bezbednosti i optimizacije troškova
ViennaUP 2026: Startuj globalno
Srpska ekonomija
Jedan od najautentičnijih startap festivala u Evropi bečki „ViennaUP“ održava se od 18. – 22. maja 2026. godine. „Vienna Business Agency“ poziva startape iz celog sveta da se prijave do 15.3.2026. godine i iskoriste priliku da dobiju podsticaj i učestvuju na događaju
Trendovi i predviđanja bezbednosti industrijskih sistema za narednu godinu
Srpska ekonomija
Udeo ICS računara napadnutih malverom ostao je visok: kretao se oko 21,9% u prvom kvartalu, da bi opao na 20% do trećeg kvartala. Ovo ukazuje na postepena poboljšanja u odbrani organizacija u pogledu sajber-bezbednosti
Kako Power BI menja način donošenja odluka u firmama
Srpska ekonomija
Suština Business Intelligence nije u tome da prikupi što više podataka, već da ih obradi i pretvori u jasnu, smisleno povezanu sliku poslovanja koja omogućava da se brže reaguje, sigurnije odlučuje i preciznije planira
Napredna AI tehnologija za vozila budućnosti
Srpska ekonomija
Kombinujući napredne AI modele sa moćnim računarskim mogućnostima Snapdragon Cockpit Elite platforme, LG uvodi nove standarde u razvoju vozila koja funkcionišu na principima veštačke inteligencije
Kako da izbegnete efekat anksioznosti nakon kafe?
Srpska ekonomija
Kafa je jedan od najomiljenijih napitaka na ovim prostorima – ne samo zbog ukusa i mirisa, već i zbog trenutka koji nam donosi. Iako se povremeno može desiti da se nakon šoljice osetimo anksiozno, odnosno „drugačije nego inače“, stručnjaci potvrđuju da razlog najčešće nije u samoj kafi
Pametna stabla
Srpska ekonomija
Kako bi se dugoročno očuvala vitalnost gradskih stabala i efikasnije koristili resursi, Bečko zelenilo u saradnji sa gradskim energetskim preduzećem „Wien Energie“ i gradskim sekretarijatom za digitalizaciju testira digitalne senzore za merenje vlažnosti zemljišta u okviru projekta „Smart Trees“
Jesen, prehlade i kafa: balans koji lako postižete
Srpska ekonomija
Jesen je doba kada se svakodnevica ubrzava: deca kreću u škole i vrtiće, u prevozu je gužva, temperatura varira od jutarnjeg mraza do popodnevnog otopljenja… I dok se borimo sa kijavicom, umorom i blažom malaksalošću, svakodnevne obaveze ne čekaju — posao, obaveze, porodica...
Transparentnost veštačke inteligencije postaje ključna tema digitalnog društva
Srpska ekonomija
Dostavljači su ključan deo Wolt platforme. Kao partneri, imaju potpunu slobodu da biraju kad, gde i koliko rade. Algoritmi omogućavaju transparentno i efikasno raspoređivanje poslova – dodela isporuke se zasniva na blizini, vrsti prevoznog sredstva i dostupnosti
Kako AI menja očekivanja IT zajednice
Srpska ekonomija
Očekivanja IT zajednice ubrzano se menjaju pod uticajem veštačke inteligencije, ali tehnološki napredak za njih ima vrednost samo kada je praćen etikom, odgovornošću i brigom o ljudima. Iako 46% ispitanika navodi da su im kompanije koje koriste AI privlačnije, poverenje ostaje veoma osetljiva kategorija