Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

DA LI SMO SPREMNI ZA ČETVRTU INDUSTRIJSKU REVOLUCIJU?

Piše: general-major prof. dr Bojan Zrnić

Prva industrijska revolucija nas je oslobodila zavisnosti od životinja, ljudskog rada i biomase kao primarnih izvora energije i otvorila eru korišćenja fosilnih goriva, pomoću kojih se stvarala mehanička snaga (preko vodene pare) kojom se mehanizovala proizvodnja. Druga industrijska revolucija je uzrokovana pojavom električne energije, koja je omogućila masovnu proizvodnju, a potpomognuta je pojavom motora sa unutrašnjim sagorevanjem i komunikacionih tehnologija (telefon i telegraf). Treća industrijska revolucija je zasnovana na razvoju digitalnih računarskih sistema i komunikacija koji su iskorišćeni da znatno automatizuju proizvodnju i omoguće nove forme generisanja, obrade i distribucije informacija. Sada se događa četvrta industrijska revolucija, koja je prema nemačkom inženjeru i ekonomisti Klausu Švabu, inače osnivaču foruma u Davosu, nadogradnja treće, a karakteriše je fuzija tehnologija koje brišu granice između fizičkog, digitalnog i biološkog.

Četvrta industrijska revolucija se može opisati i kao dolazak sajber-fizičkih sistema, koji će obezbediti kompletno nove sposobnosti ljudima i mašinama. Nesporno je da će te sposobnosti počivati na tehnologijama koje je iznedrila treća industrijska revolucija, ali kompletno novi načini na koji će te tehnologije biti ugrađene unutar društva, uključujući čak i ljudsko telo, konstituišu suštinu četvrte industrijske revolucije. Primeri su prepravka genoma, nove forme veštačke inteligencije, materijali novih osobina, novi kriptografski metodi, autonomna vozila, kvantno računarstvo i dr.

Vrlo značajan je i sociološki aspekt promena koje uzrokuje nova industrijska revolucija. Kako kaže Švab, "... (četvrta industrijska revolucija) promeniće ne samo ono što radimo već i ono ko smo. Uticaće na naš identitet i sve što je s njim povezano – našu privatnost, pitanje vlasništva, konzumiranje dobara, vreme koje provodimo na poslu i slobodno vreme, kako gajimo svoje veštine i svoje veze, kako komuniciramo".

Ostali naslovi

Korišćenje AI-a u planiranju putovanja
Srpska ekonomija
Glavni motiv za korišćenje AI-a u planiranju putovanja ušteda vremena i pojednostavljivanje priprema, ističe 73% ispitanika u istraživanju. Drugi važni benefiti, koje navodi 65% učesnika, uključuju pronalaženje informacija o glavnim atrakcijama odredišta i personalizovane preporuke prilagođene individualnim preferencijama
Marina Abramović u bečkoj Albertini
Srpska ekonomija
Bečki muzej „Albertina“ u saradnji sa galerijom „Bank Austria Kunstforum“ prikazuje prvu veliku retrospektivu Marine Abramović u Austriji. Izložba pruža obiman pregled njenog stvaralaštva. Tokom čitavog trajanja izložbe svakodnevno će se izvoditi rekonstrukcije (reenactments) istorijskih performansa
Leto donosi sve češće suše, a mi gubimo vodu i tamo gde je ima
Srpska ekonomija
Uprkos značajnim tehnološkim dostignućima, uključujući i najnoviji razvoj veštačke inteligencije, ispostavilo se da nam preti nestašica nečega bez čega ne mogu ni domaćinstva ni veliki poslovni sistemi, a to je voda
Da li znate šta sve povezuje Srbiju i Maltu?
Srpska ekonomija
Iako je Malta više od 1000 km vazdušnom linjom udaljena od Srbije, mnoge veze čvrsto povezuju ove dve zemlje. Navešćemo samo neke, a ostavljamo vama da istražite i ostale: Spomenik sećanja na brodolom srpskih vojnika 1918, Parohija Sv. Apostala Pavla i Sv. Nikole, Forum srpskih književnika ARTE...
Gotovo trećina putnika koristi AI za planiranje svojih putovanja
Srpska ekonomija
Istraživanje* je potvrdilo da je veštačka inteligencija postala široko rasprostranjen alat među aktivnim korisnicima interneta. Prema istraživanju kompanije Kaspersky, 28% ispitanika veruje veštačkoj inteligenciji kada je reč o planiranju putovanja, od kojih je 96% iskazalo zadovoljstvo tim iskustvom, a 84% planira da je koristi i ubuduće
Malta – putovanje kroz vreme
VISITMALTA
U samom srcu Mediterana, tamo gde se plavetnilo neba stapa s tirkiznim morem, nalazi se Malta – malena, ali neprocenjivo bogata zemlja istorije, lepote i duše. Ova ostrvska država, smeštena između Evrope i Afrike, već vekovima čuva svoju jedinstvenu priču. I ta priča počinje u njenom glavnom gradu – veličanstvenoj Valeti
Sada imamo šansu: Punim gasom ka eri čiste energije
Piše: Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija
Energija je usmeravala put čovečanstva – od ovladavanja vatrom, preko stavljanja pare u pogon, do cepanja atoma. Danas je trenutak da zakoračimo u novo doba. Prošle godine, skoro svi novoizgrađeni kapaciteti za proizvodnju električne energije su bili iz obnovljivih izvora. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara
Obmanujući dokumenti
Srpska ekonomija
Kompanija Kaspersky je identifikovala naprednu fišing kampanju koja targetira zaposlene putem personalizovanih imejlova i priloženih dokumenata sakrivenih iza ažuriranja HR politika. Ova kampanja predstavlja značajnu eskalaciju u fišing taktikama jer napadači prilagođavaju ne samo tekst imejla, već i priloge, obraćajući se direktno svakom pojedinačnom primaocu
TU Beč i Harvard osmislili novu vrstu lasera
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien) i sa Harvard univerziteta (Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences) je razvio novi tip lasera čija se talasna dužina može veoma precizno podešavati unutar određenog infracrvenog spektra
Klimt, MAK i dvorac Imendorf: Spaljeno, uništeno, nestalo?
Srpska ekonomija
Državni Muzej primenjenih umetnosti u Beču (današnji MAK) izgubio je u požaru smeštenom u dvorcu Imendorf Laksenburšku sobu, različite istočnoazijske i islamske predmete, umetničke zanatske radove iz ranog novog veka, više od pedeset komada nameštaja, kožne tapete, dvanaest tepiha i Mehlinger grobnicu...