Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zlato na putu do 3.300 dolara za uncu

Plemeniti metali
Srpska ekonomija

Cena zlata je u poslednjih godinu dana zabeležila značajan porast, dostigavši vrednost blizu 3.000 dolara po unci, što je za trećinu više nego pre samo godinu dana. Ovaj nagli skok izazvan je nizom faktora, uključujući inflaciju, smanjenje kamatnih stopa, geopolitičke tenzije, ali i trgovinske politike, poput tarifa koje je uveo američki predsednik Donald Trump. Analitičari prognoziraju dalji rast cene, a veliki fondovi i banke poput Goldman Sachs i JP Morgan veruju da bi cena mogla da premaši 3.300 dolara po unci u 2025. godini, ukoliko se geopolitičke i ekonomske krize, poput rata u Ukrajini ili trgovinskih sukoba između SAD-a i Evrope, nastave.

Zlato, zahvaljujući svojoj stabilnosti, ponovo se pokazalo kao popularan način zaštite od inflacije, za čuvanje vrednosti, naročito u vremenima nestabilnosti.

Prema rečima Georgi Hristova iz „Tavex zlato&srebro”, američke trgovinske tarife su imale jak uticaj na skok cene zlata. Iako većinski najavljene, a ne primenjene, dovele su do velike brige među investitorima i preduzećima koji su se okrenuli zlatu kako bi se obezbedili od mogućih tržišnih i trgovinskih šokova.

Berzanski analitičar Branislav Jorgić kaže da zlato uvek sija najvećim sjajem u uslovima političke ili ekonomske krize. “Tada na globalnom nivou investitori pojačano kupuju zlato kao sigurnu destinaciju za čuvanje vrednosti kapitala. Cena unce zlata na početku pandemije korona virusa je bila oko 1.500 dolara, tokom pandemije kretala se oko 1.800, da bi završila sa cenom 1.900 dolara. Tek što smo izašli iz te krize, ušli smo u ratnu krizu Rusije i Ukrajine, što je dovelo do današnjih oko 2.900 dolara za uncu”, kaže Jorgić i dodaje da tražnja zavisi od raznih okolnosti, ali pre svega od globalne ekonomske i političke stabilnosti.

Prema njegovim rečima, već nekoliko godina, Rusija i Kina pojačano kupuju zlato da bi popunile svoje rezerve napuštajuči držanje rezervi u američkim dolarima i američkim hartijama od vrednosti.

“Razlog je praksa i latentna opasnost da Amerika iz političkih razloga zamrzne dolarska novčana sredstva drugih država, pa i pojedinaca. Ta pojačana kupovina zlata dovela je do pojačane tražnje i rast cene zlata. Odluke predsednika SAD Donalda Trampa, poput napora da dođe do mira u Ukrajini smirujuće utiče na tržište zlata, ali uvođenje carina za uvoz robe iz Kine i Evrope, vrlo uznemirujuće”, objašnjava naš sagovornik.

Kako cena zlata nastavlja da raste, mnogi investitori traže načine kako da iskoriste ovu priliku. Naši sagovornici naglašavaju važnost dugoročne strategije, koja uključuje i manje korake poput redovnog ulaganja u male količine, ali i širu raspodelu kapitala. Na ovaj način može da se zaštiti kapital i iskoristi potencijal zlata kao sredstva koje čuva vrednost u godinama koje dolaze.

Kada je reč o ulaganju u investiciono zlato Georgi Hristov pre svega podvlači da ne treba kupovati nakit na koji se obračunava PDV i uračunava troškove obrade, već kovanice, pločice, dukate investicionog zlata koje je u Srbiji oslobođeno poreza. Tako je 5 grama investicionog zlata jeftinije od 5 grama čistog zlata u nakitu.

“Investiciono zlato je pogodno i za štednju kod malih budžeta. Veličina poluga varira od jednog grama sve do više kilogramskih. Ove najmanje poluge od jedan gram koštaju oko 100 evra i predstavljaju pristupačan način da se i pojedinci sa manjim budžetima oprobaju u štednji u zlatu”, kaže Hristov i dodaje da je najpopularniji proizvod na Balkanu i u Srbiji, austrijski dukat, težine 3,49 grama, čistoće zlata 986, koji košta oko 350 evra.

Kako kaže, postoje i poluge od 1, 2.5, 5, 10, 31.1, pa sve do poluga od 100 grama, opcija je mnogo, a samo je pitanje budžeta i plana štednje.

“Ukoliko neko traži veliku likvidnost i deljivost u svakom trenutku, onda mogu da kupe više manjih proizvoda kako bi mogli češće da unovče delove svoje investicije. Za one koji planiraju duže čuvanje, bolji su veći proizvodi, od unce (31.1g) pa naviše. To mogu da kombinuju sa više manjih proizvoda 1, 5 ili 10 grama, kako bi imali likvidnost. Ako im zatreba novac iz te štednje, mogu da unovče manje proizvode a da veći zadrže, da ne bi morali da prodaju svoju celu investiciju za slučaj da im neka količina novca zatreba”, objašnjava Hristov.

Prema Jorgićevim rečima, investiranje u zlato je dugoročna investicija, što znači investiranje na najmanje pet godina. “Moja strategija je takva da svojim unucima, svakom pojedinačno, poklanjam pločicu 5 grama zlata za rođendan. Na ovaj način razvijam investicionu kulturu kod njih i dajem mali doprinos njihovoj matrijalnoj sigurnosti u budućnosti”, kaže Jorgić i dodaje da onima sa većim budžetom za investiranje, preporučuje disperziju rizika.

“To znači uložiti u različite finansijske instrumente, na primer 40% u akcije prvoklasnih kompanija, 30% u državne obveznice, 15% deposit kod banke, 15% u zlato. Ovi procenti se mogu menjati u zavisnosti od uslova na finansijskim tržištima. Savet je da se koriste usluge ovlašćenih i licenciranih banaka i brokerskih kuća, a ni po koju cenu nepoznatih trgovačkih platformi koje se nude preko interneta. Investiciono zlato treba kupovati preko specijalizovanih institucija, tražiti fiskalni račun i skladištiti ga u bezbednim sefovima”, zaključuje Jorgić.

Hristov podvlači da ne treba držati svu svoju štednju u samo jednom sredstvu. “Treba imati i zlato, i štedni račun za keš i akcije i druga ulaganja, koliko god smo u mogućnosti. Ovako se smanjuje rizik. Bitno je ulagati svoj novac negde, jer ukoliko ga držimo samo u kešu, koja god da je valuta u pitanju, inflacija utiče da gubi na vrednosti. Evro je recimo od 2000. godine izgubio više od polovine svoje kupovne moći.”

Kako Hristov poručuje štedišama u zlatu, kada ga kupe, važno je i kako ga čuvaju. Poluge od zlata dolaze hermetički zapakovane u plastičnom pakovanju koje sadrži informacije o proizvođaču i proizvodu, sertifikat autentičnosti. Ovo pakovanje ne treba otvarati niti oštetiti. Ne treba vaditi ni kovanice koje dolaze u plastičnim kapsulama. Ukoliko je proizvod izvađen iz pakovanja, gubi svoj investicioni status, pa može samo da se proda kao lomljeno zlato poput nakita, što znači da će se prodati za manju cenu. Preporuka je da se zlato drži u sefu u banci ili skrivenom, suvom i tamnom mestu u kući.

Ostali naslovi

Malta – putovanje kroz vreme
VISITMALTA
U samom srcu Mediterana, tamo gde se plavetnilo neba stapa s tirkiznim morem, nalazi se Malta – malena, ali neprocenjivo bogata zemlja istorije, lepote i duše. Ova ostrvska država, smeštena između Evrope i Afrike, već vekovima čuva svoju jedinstvenu priču. I ta priča počinje u njenom glavnom gradu – veličanstvenoj Valeti
Sada imamo šansu: Punim gasom ka eri čiste energije
Piše: Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija
Energija je usmeravala put čovečanstva – od ovladavanja vatrom, preko stavljanja pare u pogon, do cepanja atoma. Danas je trenutak da zakoračimo u novo doba. Prošle godine, skoro svi novoizgrađeni kapaciteti za proizvodnju električne energije su bili iz obnovljivih izvora. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara
Obmanujući dokumenti
Srpska ekonomija
Kompanija Kaspersky je identifikovala naprednu fišing kampanju koja targetira zaposlene putem personalizovanih imejlova i priloženih dokumenata sakrivenih iza ažuriranja HR politika. Ova kampanja predstavlja značajnu eskalaciju u fišing taktikama jer napadači prilagođavaju ne samo tekst imejla, već i priloge, obraćajući se direktno svakom pojedinačnom primaocu
TU Beč i Harvard osmislili novu vrstu lasera
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien) i sa Harvard univerziteta (Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences) je razvio novi tip lasera čija se talasna dužina može veoma precizno podešavati unutar određenog infracrvenog spektra
Klimt, MAK i dvorac Imendorf: Spaljeno, uništeno, nestalo?
Srpska ekonomija
Državni Muzej primenjenih umetnosti u Beču (današnji MAK) izgubio je u požaru smeštenom u dvorcu Imendorf Laksenburšku sobu, različite istočnoazijske i islamske predmete, umetničke zanatske radove iz ranog novog veka, više od pedeset komada nameštaja, kožne tapete, dvanaest tepiha i Mehlinger grobnicu...
TOP 5 GREŠAKA početnika u investiranju i kako da ih izbegnete
Srpska ekonomija
Investiranje više nije rezervisano samo za stručnjake iz sveta finansija. Danas je dovoljno da imate pristup internetu, osnovno znanje, i uz čak i manji kapital, možete da postanete investitor
Milenijalci traže sigurnost u zlatu
Srpska ekonomija
Istraživanje Banke Amerike pokazuje da 45 odsto milenijalaca već poseduje zlato, dok još toliko planira da investira u žuti metal. State Street Global Advisors, jedan od najvećih svetskih upravljača finansijskim fondovima, u svom nedavnom istraživanju, utvrdio je da milenijalci prosečno imaju 17 odsto svog investicionog portfolija u zlatu
Beč traži nove načine da smanji temperaturu u gradu
Srpska ekonomija
Ukoliko bi se cela gradska zelena infrastruktura – parkovi i zeleni krovovi – optimalno navodnjavala, temperature bi se u pojedinim delovima mogle smanjiti i do 3 °C, dok bi se u proseku na nivou grada moglo postići smanjenje temperature do 1,5 °C
Usamljenost među milenijalcima
Srpska ekonomija
Usamljenost je sve veći problem među milenijalcima, jer najnovija istraživanja pokazuju da se 57% mladih Evropljana oseća umereno ili čak ozbiljno usamljeno. Ova pojava može podstaći milenijalce da se okrenu digitalnim prostorima kako bi nadoknadili nedostatak tradicionalnih oblika socijalizacije, poput druženja na poslu i okupljanja uživo
Mitovi o alternativnim investicionim fondovima
Srpska ekonomija
Alternativni investicioni fondovi (AIF) često su okruženi različitim mitovima. Neki ih smatraju previše rizičnim, drugi veruju da su namenjeni isključivo bogatima, dok mnogi misle da troškovi ulaganja premašuju korist