Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Godina 2024. najtoplija ikad zabeležena

Svetska meteorološka organizacija
Srpska ekonomija

Dugoročni temperaturni cilj Pariskog sporazuma još nije izgubljen, ali je u velikoj opasnostiŽeneva (WMO) – Svetska meteorološka organizacija (WMO) potvrdila je da je 2024. godina najtoplija do sada zabeležena, na osnovu šest međunarodnih skupova podataka. Poslednjih deset godina bile su među deset najtoplijih, u izvanrednom nizu rekordnih temperatura. Globalna prosečna temperatura bila je 1,55 °C (sa marginom nesigurnosti od ± 0,13 °C) iznad proseka 1850-1900, prema konsolidovanoj analizi WMO šest skupova podataka. To znači da smo upravo svedočili prvoj kalendarskoj godini sa globalnom srednjom temperaturom od više od 1,5°C iznad proseka 1850-1900, objavile su Ujedinjene nacije.

“Najnovija procena Svjetske meteorološke organizacije (WMO) je jasna: globalno zagrijavanje je čvrsta činjenica.” – kazao je Generalni-sekretar UN Antonio Gutereš. “Prelazak granice od 1,5 stepeni u pojedinačnim godinama ne znači da je dugoročni cilj postignut. To znači da se moramo još jače boriti da bismo se vratili na pravi put. Rekordne temperature 2024. zahtevaju hitne klimatske mere već u 2025. godini”. – kazao je on.

“Još uvek ima vremena da se izbegne najgora klimatska katastrofa. Ali lideri moraju da deluju - sada.” – poručio je Gutereš.

Svetska meteorološka organizacija (WMO) pruža procenu temperature na osnovu više izvora podataka kako bi omogućila međunarodno praćenje klime i pružila pouzdane informacije neophodne za proces pregovora o klimatskim promjenama UN. Podaci se prikupljaju od Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), Japanske meteorološke agencije, NASA-e, Nacionalne uprave za okeane i atmosferu SAD-a (NOAA), britanske Meteorološke kancelarije u saradnji sa Klimatskim istraživačkim centrom na Univerzitetu u Istočnoj Angliji (HadCRUT) i Berkeley Earth.

"Klimatska istorija se odvija pred našim očima. Nismo imali samo jednu ili dve rekordne godine, već celi niz od deset godina. To su pratile katastrofalne i ekstremne vremenske prilike, porast nivoa mora i topljenje leda, sve podstaknuto rekordnim nivoima emisije gasova sa efektima staklene bašte uzrokovane ljudskim aktivnostima", rekla je generalna sekretarka WMO Selest Saulo.

"Važno je naglasiti da jedna pojedinačna godina sa prosečnim rastom od više od 1,5°C za godinu NE znači da nismo uspeli da ispunimo dugoročne ciljeve Pariskog sporazuma u pogledu temperature, koji se mere decenijama a ne pojedinačnim godinama. Međutim, neophodno je priznati da svaki udeo zagrevanja od jednog stepena ima značaj. Bez obzira da li je na nivou ispod ili iznad 1,5°C zagrevanja, svako dodatno povećanje globalnog zagrijavanja povećava uticaj na naše živote, ekonomije i našu planetu", rekla je Saulo.

Objavljivanje svih šest skupova podataka o temperaturama bilo je koordinirano među institucijama kako bi se naglasile vanredni uslovi kojima smo svjedočili tokom 2024. godine. Odvojena studija objavljena u časopisu "Advances in Atmospheric Sciences" otkriva da je zagrijavanje okeana 2024. godine igralo ključnu ulogu u rekordno visokim temperaturama. Okean je najtopliji ikada zabeležen od strane čoveka, ne samo na površini, već i u gornjih 2000 metara, prema studiji koju je predvodio prof. Lijing Č eng sa Instituta za atmosfersku fiziku Kineske akademije nauka. U izradi studije učestvovao je tim od 54 naučnika iz sedam zemalja i sa 31 instituta. Oko 90% viška toplote nastale globalnim zagrevanjem nalazi se u okeanima, što čini toplotu okeana ključnim pokazateljem klimatskih promena. Od 2023. do 2024. godine, globalni porast toplote okeana u gornjih 2000 metara iznosi 16 zetadžula (1021 džula), što je oko 140 puta veće od ukupne svetske proizvodnje električne energije 2023. godine, prema studiji koja se temelji na podacima Instituta za atmosfersku fiziku.

Institute of Atmospheric Physics (Chinese Academy of Sciences) Svetska meteorološka organizacija (WMO) će u svom izveštaju "Stanje globalne klime 2024." koji će biti objavljen u martu 2025. godine, dati detaljne informacije o ključnim pokazateljima klimatskih promena, uključujući gasove koji izazivaju efekte staklene bašte, površinske temperature, toplotu okeana, porast nivoa mora, povlačenje glečera i opseg morskog leda. Izvještaj će takođe sadržati detalje o događajima visokog uticaja.

Ostali naslovi

Malta – putovanje kroz vreme
VISITMALTA
U samom srcu Mediterana, tamo gde se plavetnilo neba stapa s tirkiznim morem, nalazi se Malta – malena, ali neprocenjivo bogata zemlja istorije, lepote i duše. Ova ostrvska država, smeštena između Evrope i Afrike, već vekovima čuva svoju jedinstvenu priču. I ta priča počinje u njenom glavnom gradu – veličanstvenoj Valeti
Sada imamo šansu: Punim gasom ka eri čiste energije
Piše: Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija
Energija je usmeravala put čovečanstva – od ovladavanja vatrom, preko stavljanja pare u pogon, do cepanja atoma. Danas je trenutak da zakoračimo u novo doba. Prošle godine, skoro svi novoizgrađeni kapaciteti za proizvodnju električne energije su bili iz obnovljivih izvora. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara
Obmanujući dokumenti
Srpska ekonomija
Kompanija Kaspersky je identifikovala naprednu fišing kampanju koja targetira zaposlene putem personalizovanih imejlova i priloženih dokumenata sakrivenih iza ažuriranja HR politika. Ova kampanja predstavlja značajnu eskalaciju u fišing taktikama jer napadači prilagođavaju ne samo tekst imejla, već i priloge, obraćajući se direktno svakom pojedinačnom primaocu
TU Beč i Harvard osmislili novu vrstu lasera
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien) i sa Harvard univerziteta (Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences) je razvio novi tip lasera čija se talasna dužina može veoma precizno podešavati unutar određenog infracrvenog spektra
Klimt, MAK i dvorac Imendorf: Spaljeno, uništeno, nestalo?
Srpska ekonomija
Državni Muzej primenjenih umetnosti u Beču (današnji MAK) izgubio je u požaru smeštenom u dvorcu Imendorf Laksenburšku sobu, različite istočnoazijske i islamske predmete, umetničke zanatske radove iz ranog novog veka, više od pedeset komada nameštaja, kožne tapete, dvanaest tepiha i Mehlinger grobnicu...
TOP 5 GREŠAKA početnika u investiranju i kako da ih izbegnete
Srpska ekonomija
Investiranje više nije rezervisano samo za stručnjake iz sveta finansija. Danas je dovoljno da imate pristup internetu, osnovno znanje, i uz čak i manji kapital, možete da postanete investitor
Milenijalci traže sigurnost u zlatu
Srpska ekonomija
Istraživanje Banke Amerike pokazuje da 45 odsto milenijalaca već poseduje zlato, dok još toliko planira da investira u žuti metal. State Street Global Advisors, jedan od najvećih svetskih upravljača finansijskim fondovima, u svom nedavnom istraživanju, utvrdio je da milenijalci prosečno imaju 17 odsto svog investicionog portfolija u zlatu
Beč traži nove načine da smanji temperaturu u gradu
Srpska ekonomija
Ukoliko bi se cela gradska zelena infrastruktura – parkovi i zeleni krovovi – optimalno navodnjavala, temperature bi se u pojedinim delovima mogle smanjiti i do 3 °C, dok bi se u proseku na nivou grada moglo postići smanjenje temperature do 1,5 °C
Usamljenost među milenijalcima
Srpska ekonomija
Usamljenost je sve veći problem među milenijalcima, jer najnovija istraživanja pokazuju da se 57% mladih Evropljana oseća umereno ili čak ozbiljno usamljeno. Ova pojava može podstaći milenijalce da se okrenu digitalnim prostorima kako bi nadoknadili nedostatak tradicionalnih oblika socijalizacije, poput druženja na poslu i okupljanja uživo
Mitovi o alternativnim investicionim fondovima
Srpska ekonomija
Alternativni investicioni fondovi (AIF) često su okruženi različitim mitovima. Neki ih smatraju previše rizičnim, drugi veruju da su namenjeni isključivo bogatima, dok mnogi misle da troškovi ulaganja premašuju korist