Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Meta napada bilo je 88% kompanija

Incidenti u oblasti bezbednosti mreže dominiraju
Srpska ekonomija

Tokom 2024. godine, najčešći tip sigurnosnog incidenta sa kojim su se kompanije suočavale ticao se zaštite mreže, prema najnovijim podacima IT Security Economics izveštaja kompanije Kaspersky. Čak 88% preduzeća suočilo se sa pokušajima napadača da se infiltriraju u njihovu mrežu, dok je više od 60% kompanija prijavilo incidente u kojima su zlonamerni akteri aktivirali zlonamerni kod unutar njihove mreže ili pokušavali da komuniciraju sa kompromitovanim sistemima i preuzmu kontrolu.

Velike kompanije su zabeležile najveći broj incidenata u oblasti mrežne bezbednosti, uprkos tome što su imale najopsežnije mere zaštite. Mala i srednja preduzeća takođe su se suočavala sa izazovima u oblasti mrežne bezbednosti, pri čemu je značajan procenat incidenata bio rezultat namernih ili nenamernih akcija njihovih zaposlenih.

Pretnje po bezbednost mreže i dalje predstavljaju najveći problem za preduzeća

po bezbednost mreže imaju za cilj iskorišćavanje ranjivosti sistema tako što prodiru u mreže kompanije i nanose štetu osetljivim podacima, aplikacijama i radnom procesu. Kada sajber kriminalac detektuje slabu tačku u sistemu, koristi je da stekne neovlašćen pristup i instalira malver, spajver ili drugi štetni softver. Ove slabe tačke takođe predstavljaju ulaznu tačku za napade socijalnog inženjeringa, gde pojedinci postaju lakša meta.

Kako se sve više podataka stvara, skladišti i prenosi elektronski, potencijal za sajber napade koji mogu ugroziti osetljive informacije takođe raste. Jedan od ključnih faktora koji doprinosi stalnoj prisutnosti problema u vezi sa sigurnošću mreže je rastuća složenost sajber pretnji. Sajber kriminalci stalno razvijaju nove taktike i tehnike kako bi zaobišli tradicionalne sigurnosne mere, što otežava preduzećima da budu u toku. Od fišing prevara i ransomver napada do DDoS napada i APT-ova, postoji mnogo načina na koje sajber kriminalci mogu iskoristiti ranjivosti u mreži kompanije.

Takođe, porast rada na daljinu i politike BYOD (donesi svoj uređaj) stvorili su dodatne izazove za sigurnost mreže. Budući da zaposleni pristupaju podacima kompanije sa različitih lokacija i uređaja, potencijal za sigurnosne propuste je povećan, što u kombinaciji sa nedostatkom odgovarajućih sigurnosnih protokola i obuke zaposlenih stvara ranjivo okruženje za sajber napade.

Ljudski faktor je još jedan veliki problem

Ljudska greška je još jedan ključni faktor koji doprinosi sigurnosnim incidentima. Čak 42% kompanija prijavilo je incidente u kojima su njihovi zaposleni svesno ili nesvesno pomogli napadačima svojim delovanjem ili nedelovanjem, pri čemu je većina ovih slučajeva zabeležena u malim i srednjim preduzećima, dok su velike organizacije ove probleme imale mnogo ređe.

Greške ili nepažnja zaposlenih, bilo zbog nedostatka svesti o bezbednosti ili nedovoljne obuke, glavni su uzroci sajber napada i curenja podataka u organizacijama. Fišing napadi, gde zaposleni nesvesno kliknu na zlonamerne linkove ili daju osetljive informacije prevarantima, česta su pretnja.

Insajderske pretnje, gde zaposleni namerno ili nenamerno otkrivaju poverljive podatke, takođe mogu predstavljati značajan rizik po bezbednost kompanije. Posledice nepažnje zaposlenih u oblasti sajber bezbednosti mogu biti ozbiljne jer curenje podataka često dovodi do finansijskih gubitaka, štete po reputaciju kompanije i pravnih posledica. U ekstremnim slučajevima, kompanije se mogu suočiti novčanim kaznama i pravnim postupcima zbog nedovoljne zaštite osetljivih informacija.

Mala i srednja preduzeća su često podložnija curenju podataka zbog nepažnje zaposlenih nego velike korporacije koje imaju više resursa za ulaganje u robusne mere sajber bezbednosti i obuku zaposlenih. Mala i srednja preduzeća često nemaju potrebnu infrastrukturu i svest da adekvatno zaštite svoje osetljive informacije, što ih čini lakom metom za sajber kriminalce koji žele da iskoriste slabe tačke u bezbednosnom lancu.

Preporuke za bolju zaštitu

Kako bi ublažile rizik od sajber napada izazvanih ljudskom greškom, kompanije moraju preduzeti korake da podignu svest među zaposlenima o sajber pretnjama i investiraju u sveobuhvatne programe obuke za sajber bezbednost.

Redovne bezbednosne provere i praćenje mogu pomoći u identifikaciji ranjivosti i njihovom rešavanju pre nego što ih iskoriste sajber kriminalci. Specijalizovana rešenja, poput onih koje nudi Kaspersky Next linija proizvoda, mogu zaštititi imovinu kompanije uz zaštitu u realnom vremenu, vidljivost pretnji, EDR i XDR mogućnosti istrage i odgovora za organizacije svih veličina i industrija.

Na kraju, kombinacija tehnoloških rešenja i proaktivne edukacije zaposlenih je ključna za zaštitu podataka i reputacije kompanije u digitalnom okruženju.

Ostali naslovi

Malta – putovanje kroz vreme
VISITMALTA
U samom srcu Mediterana, tamo gde se plavetnilo neba stapa s tirkiznim morem, nalazi se Malta – malena, ali neprocenjivo bogata zemlja istorije, lepote i duše. Ova ostrvska država, smeštena između Evrope i Afrike, već vekovima čuva svoju jedinstvenu priču. I ta priča počinje u njenom glavnom gradu – veličanstvenoj Valeti
Sada imamo šansu: Punim gasom ka eri čiste energije
Piše: Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija
Energija je usmeravala put čovečanstva – od ovladavanja vatrom, preko stavljanja pare u pogon, do cepanja atoma. Danas je trenutak da zakoračimo u novo doba. Prošle godine, skoro svi novoizgrađeni kapaciteti za proizvodnju električne energije su bili iz obnovljivih izvora. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara
Obmanujući dokumenti
Srpska ekonomija
Kompanija Kaspersky je identifikovala naprednu fišing kampanju koja targetira zaposlene putem personalizovanih imejlova i priloženih dokumenata sakrivenih iza ažuriranja HR politika. Ova kampanja predstavlja značajnu eskalaciju u fišing taktikama jer napadači prilagođavaju ne samo tekst imejla, već i priloge, obraćajući se direktno svakom pojedinačnom primaocu
TU Beč i Harvard osmislili novu vrstu lasera
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien) i sa Harvard univerziteta (Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences) je razvio novi tip lasera čija se talasna dužina može veoma precizno podešavati unutar određenog infracrvenog spektra
Klimt, MAK i dvorac Imendorf: Spaljeno, uništeno, nestalo?
Srpska ekonomija
Državni Muzej primenjenih umetnosti u Beču (današnji MAK) izgubio je u požaru smeštenom u dvorcu Imendorf Laksenburšku sobu, različite istočnoazijske i islamske predmete, umetničke zanatske radove iz ranog novog veka, više od pedeset komada nameštaja, kožne tapete, dvanaest tepiha i Mehlinger grobnicu...
TOP 5 GREŠAKA početnika u investiranju i kako da ih izbegnete
Srpska ekonomija
Investiranje više nije rezervisano samo za stručnjake iz sveta finansija. Danas je dovoljno da imate pristup internetu, osnovno znanje, i uz čak i manji kapital, možete da postanete investitor
Milenijalci traže sigurnost u zlatu
Srpska ekonomija
Istraživanje Banke Amerike pokazuje da 45 odsto milenijalaca već poseduje zlato, dok još toliko planira da investira u žuti metal. State Street Global Advisors, jedan od najvećih svetskih upravljača finansijskim fondovima, u svom nedavnom istraživanju, utvrdio je da milenijalci prosečno imaju 17 odsto svog investicionog portfolija u zlatu
Beč traži nove načine da smanji temperaturu u gradu
Srpska ekonomija
Ukoliko bi se cela gradska zelena infrastruktura – parkovi i zeleni krovovi – optimalno navodnjavala, temperature bi se u pojedinim delovima mogle smanjiti i do 3 °C, dok bi se u proseku na nivou grada moglo postići smanjenje temperature do 1,5 °C
Usamljenost među milenijalcima
Srpska ekonomija
Usamljenost je sve veći problem među milenijalcima, jer najnovija istraživanja pokazuju da se 57% mladih Evropljana oseća umereno ili čak ozbiljno usamljeno. Ova pojava može podstaći milenijalce da se okrenu digitalnim prostorima kako bi nadoknadili nedostatak tradicionalnih oblika socijalizacije, poput druženja na poslu i okupljanja uživo
Mitovi o alternativnim investicionim fondovima
Srpska ekonomija
Alternativni investicioni fondovi (AIF) često su okruženi različitim mitovima. Neki ih smatraju previše rizičnim, drugi veruju da su namenjeni isključivo bogatima, dok mnogi misle da troškovi ulaganja premašuju korist