Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

EVROPSKA UNIJA NA RASKRŠĆU: RANE ZADATE SOPSTVENOM RUKOM

Piše: prof. dr Ognjen Radonjić

Doba Herostrata

Istorija EU je kompleksna jer se sastoji od mnoštva aktera – nacionalnih vlada, tehnokrata, interesnih grupa i glasača – koji su u stalnoj interakciji u borbi za ispunjenje svojih partikularnih političkih i ekonomskih ciljeva. Ova neprekidna borba je tokom celog njenog razvojnog puta vodila stalnim tenzijama između nadnacionalnih i nacionalnih interesa i, korak po korak, produbljivala integrativne procese, uz redovne ustupke na nacionalnom nivou, koji imaju za posledicu da je danas EU nedovršen i nestabilan projekat. Federalizacija Evrope, koju čini izrazito heterogena populacija, s različitom društvenom, političkom i privrednom strukturom, jezicima, kulturom i identitetom, donosi koristi i troškove.

Potencijalne koristi potpune političke unije uključuju ekonomiju obima u proizvodnji federalnih javnih dobara kao što su odbrana i bezbednost. Evropska federacija sa sopstvenim budžetom i politikom raspodele imala bi moć da bitno ublaži potencijalne asimetrične šokove koji bi selektivno pogodili neke regione, kao što su, na primer, prirodne nepogode ili pucanje špekulativnog balona na tr- žištu nekretnina. Benefit zajedničkog budžeta najčešće se ističe u današnjima političkim i ekonomskim raspravama kao najveća prednost Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u odnosu na EU, posebno otkad je izbila kriza suverenog duga u evrozoni 2009. godine.

Sa druge strane, političko ujedinjenje sa sobom nosi i znatne troškove, posebno u situaciji kada različite druš- tvene grupe govore različitim jezicima, dele različite kulturne norme i identitete i imaju različite preferencije kad su u pitanju javne politike i institucije čije se delovanje ne može decentralizovati na nacionalnom nivou. Ključna institucija, u ovom slučaju, upravo je federalna vlada sa svim svojim ustavnim i zakonskim ovlašćenjima, preferencijama, strateškim politikama, zvaničnim jezikom ili jezicima, u vezi s kojima Nemci i Austrijanci mogu imati sasvim različit stav u odnosu na Grke i Italijane.

Očekivani ishod je da se različiti narodi, s različitom prošlošću, kulturom i identitetom, najverovatnije neće složiti povodom strukture, ciljeva, funkcionisanja i ovlašćenja vlade koja bi trebalo da upravlja jednom takvom federacijom. Integrativni procesi koji su vođeni kako bi se ovi različiti interesi i vrednosni sistemi uskladili su, nažalost, imali za posledicu suprotno od očekivanog i željenog – konvergenciju su nadjačale političke i ekonomske divergencije. Zbog toga se danas projekat evropske integracije nalazi pred najvećim izazovom u svojoj istoriji. Evro i evrozona, koja predstavlja ključni element EU, u dubokoj su ekonomskoj krizi. Kako to obično biva, na ekonomsku krizu se nadovezala duboka politička kriza, koja je kulminirala prošlogodišnjom odlukom stanovnika Ujedinjenog Kraljevstva da napuste EU (bregzit).

Koliko je situacija neizvesna i konfuzna sama po sebi, govori činjenica da su za izlazak iz EU optirali Englezi i Velšani, dok su Škoti i Severni Irci bili protiv, što dalje otvara pitanje opstanka samog Ujedinjenog Kraljevstva. Na talasu privrednog posrnuća, političko vođstvo EU izgubilo je podršku velikog dela biračkog tela, što je, kako nas istorija uči, plodno tle za ekspanziju populističkih i različitih ekstremnih političkih partija čije su glavne odlike povratak nacionalizmu, ksenofobija i ekonomsko zatvaranje.

Ekonomska kriza, poplava izbeglica, teroristički napadi i posledičan strah od terorizma potkopali su poverenje i podršku kontinentu bez nacionalnih granica u najvažnijim evropskim zemljama, kao što su Nemačka i Francuska.

Ostali naslovi

Usamljenost među milenijalcima
Srpska ekonomija
Usamljenost je sve veći problem među milenijalcima, jer najnovija istraživanja pokazuju da se 57% mladih Evropljana oseća umereno ili čak ozbiljno usamljeno. Ova pojava može podstaći milenijalce da se okrenu digitalnim prostorima kako bi nadoknadili nedostatak tradicionalnih oblika socijalizacije, poput druženja na poslu i okupljanja uživo
Mitovi o alternativnim investicionim fondovima
Srpska ekonomija
Alternativni investicioni fondovi (AIF) često su okruženi različitim mitovima. Neki ih smatraju previše rizičnim, drugi veruju da su namenjeni isključivo bogatima, dok mnogi misle da troškovi ulaganja premašuju korist
Zlato ponovo u fokusu
Srpska ekonomija
Pod uticajem konstantne svetske geopolitičke tenzije cena zlata je dostigla istorijske maksimume – trenutno 2805 evra za finu uncu, a ako se nastavi ovakvim tempom u narednih pet godina bi moglo da dostigne čak 4.500 do 5.000 evra!
Avio-kompanija otvara restoran u pariskoj Galeriji Lafajet
Srpska ekonomija
Čuvena Galerija Lafajet, preko 130 godina stara robna kuća, poznata po staklenoj kupoli i dizajnu u stilu secesije, udružiće ovog leta snage sa Air France-om. Od 25. juna do 20. avgusta, na osmom spratu robne kuće, biće otvoren restoran ove avio-kompanije, koji će posetiocima nuditi panoramski pogled na Pariz
Sumnjive Chrome ekstenzije
Srpska ekonomija
Stručnjaci za sajber bezbednost kompanije Kaspersky identifikovali su 57 sumnjivih ekstenzija u zvaničnoj Chrome Web prodavnici, koje koristi više od šest miliona korisnika. Ove ekstenzije su izazvale sumnju jer dozvole koje zahtevaju ne odgovaraju njihovom opisu
Poklon koji raste s bebom
Srpska ekonomija
Rođenje deteta uvek je ispunjeno radošću, a roditelji i najbliži kupuju poklone s velikom pažnjom i sa puno ljubavi. Uobičajeni darovi, poput igračaka, odeće ili opreme koja bebi pomaže da lepše otkriva svet oko sebe jesu dragoceni, ali - umesto klasičnih poklona sve je popularnija ideja da prvo darovanje deteta ima dugoročniju svrhu
Beč na prvom mestu svetskih kongresnih metropola
Srpska ekonomija
Na najnovijoj rang-listi kongresnih metropola (ICCA-Međunarodna kongresna asocijacija) za 2024. godinu glavni grad Austrije zauzeo je 1. mesto u svetu, ispred Lisabona i Singapura. Sa 154 održana kongresa Beč se vratio na svetski vrh nakon što je prethodne godine bio na četvrtom mestu
Barbados – ostrvo najpismenijih ljudi na svetu
Srpska ekonomija
Ukoliko ste pomislili da je Barbados samo još jedno karipsko ostrvo, poznato po prelepim plažama, zaraznim ritmovima i gostoljubivom narodu, samo ste do pola u pravu. Zapravo, Barbados je najistočnije ostrvo Karipskih ostrva, deo je Malih Antila i okruženo je Atlantskim okeanom
Grad Beč testira nove vrste asfalta
Srpska ekonomija
Asfalt se leti brzo zagreva, usled čega posebno u gradskim sredinama nastaju velike toplotne zone. Zato Grad Beč u okviru pilot-projekta testira nove mogućnosti asfaltiranja. U okolini potoka Lizing (Liesingbach) ugrađene su četiri nove mešavine asfalta. Istraživački projekat trajaće naredne tri godine
Czechoslovak Group slavi 30 godina uspeha, inovacija i posvećenosti
Srpska ekonomija
Czechoslovak Group, ove godine slavi 30 godina uspešnog poslovanja i razvoja. Deo kompanije Czechoslovak Group je i fabrika „14. oktobar” iz Kruševca, čiji zaposleni svakodnevno napreduju u radu usvajajući novine i potrebe svetskog tržišta