Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Izazovi s kojima se susreće nemačko društvo

Globalni trendovi
Piše: Milica Krivokapić

Parlamentarni izbori u Nemačkoj prošli su u tradicionalnom maniru. Za građanstvo je migracija i dalje tema koja budi najveću zabrinutost, jer je u poslednje dve godine u zemlju ušlo više od milion tražilaca azila. Odmah iza ovog gorućeg pitanja, u javnosti se vrlo žustro diskutovalo i o nejednakim dohocima, klimatskim promenama i starosnoj dobi stanovništva.

Nemačka je ove godine uspela da nezaposlenost spusti sa 11,5 odsto, kolika je bila 2005, na četiri odsto, čime se svrstala na drugo mesto u Evropi. Na prvom mestu je Češka, na trećem mestu Ujedinjeno Kraljevstvo sa 4,5 odsto, na četvrtom mestu Francuska sa 9,5, a na petom Italija, s procentom nezaposlenosti od 11,5 odsto. Iako se broj zaposlenih povećao, u javnosti se diskutovalo i o tome što veliki procenat radnika radi pola radnog vremena i što je dosta loše plaćenih poslova. Prema podacima Federalne kancelarije, 4,7 miliona Nemaca oslanja se isključivo na mini-poslove, koji su često nesigurni i ne baš dobro plaćeni. I sama Angela Merkel je tokom kampanje angažovala nekoliko zaposlenih iz svoje kancelarije u vladi za mini-posao, što je u javnosti bilo veoma loše prihvaćeno.

Kad se uporede prihodi u Nemačkoj i kod njihovih suseda, možemo zaključiti da su ravnopravniji nego ostali, ali se nejednakost dohodaka u poslednjoj deceniji gotovo ne menja. To je jedna od ključnih briga za nemačke birače.

Ono što Nemce svakako brine jesu i azilanti, jer u ovoj godini Nemačka je primila više od 1,2 miliona prijava. Prisustvo toliko tražilaca azila povećalo je broj stranaca u Nemačkoj na rekordnih 18,6 miliona. Merkelova i dalje brani svoju politiku otvorenih vrata, ali naglašava da radi sve kako bi broj izbeglica koji stižu u Nemačku bio postojano nizak.

U terorističkom napadu 2015. godine poginulo je šest ljudi, a 2016. zbog terorizma su umrle 22 osobe, dok je povređenih bilo mnogo više. Napadi su doveli do pozivanja na strožu kontrolu migracije. Reakcija građanstva bila je takva da je dovela do 3.500 napada na izbeglice i izbegličke domove, prilikom čega je povređeno 560 ljudi, od čega 43 dece.

Naredna tema koja se našla u medijima je emitovanje štetnih gasova, Nemačka emituje više CO2 po glavi stanovnika od mnogih suseda, uključujući Austriju, Dansku, Italiju i Španiju. Od svih ispitanika, 95 odsto izjasnilo se da želi rast obnovljive energije. Prema poslednjim istraživanjima, Nemce više brinu klimatske promene nego rat ili teroristički napadi. Zato su u Nemačkoj i konzervativci i socijaldemokrate obećavali proširenje obnovljivih resursa.

Naredni problem koji je pred ovom nacijom jeste starosna dob njenih stanovnika. Nemačka ima više penzionera nego ikad ranije, a radnog stanovništva koje ih izdržava sve je manje. Zato je siromaštvo penzionera bilo važno izborno pitanje. Preko 17 odsto Nemaca je starije od 65 godina, što je u odnosu na 2008. 1,5 odsto više.

Kancelarka Angela Merkel dobila je novi mandat, ali i nove izazove s kojima će se suočavati u narednom periodu. Iako je za naše poimanje životnog standarda Nemačka država blagostanja, oni imaju drugačiju percepciju svog života i pred svoju kancelarku postavljaju nove ciljeve, a videćemo u kojoj meri će se oni ostvariti.

Ostali naslovi

Penzioni sistemi pred prekretnicom
Srpska ekonomija
Duži životni vek i niska stopa nataliteta već godinama stvaraju neravnotežu između zaposlenih i penzionera u Evropi. Kako Evropa može postati otpornija na demografske i socioekonomske promene kada je reč o penzionim sistemima? EU-projekat „FutuRes“ donosi zanimljive uvide u moguće buduće reforme penzionih sistema
Put od amfiteatra do egipatske pustinje
Srpska ekonomija
Kada se akademsko znanje spoji sa iskustvom stručnjaka iz prakse, nastaju prilike koje mogu oblikovati buduće karijere mladih ljudi u agraru. Upravo takvu platformu predstavlja program Agrobiznis škola, kroz koji kompanija Al Dahra pruža studentima priliku da upoznaju savremeni agrobiznis
Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima