Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

I POSLE MERKELOVE MERKELOVA

Piše: Radmila Lalić

Ona, demohrišćanka koja je do sada uspešno vladala i Nemačkom i Evropom, ili on, socijaldemokrata koga sada slave kao mesiju i pop zvezdu – ko će od njih dvoje vladati Nemačkom u narednom mandatu, pitanje je koje se sve češće čuje u državi u kojoj predizborno raspoloženje sa šarenilom političkih ideja, spekulacijama, kombinatorikom, očekivanjima i adrenalinom potiskuje druge teme. Angela Merkel ili Martin Šulc u kancelarskoj fotelji, Berlin konzervativan ili socijaldemokratski – na to pitanje će više od 60 miliona Nemaca s pravom glasa odgovoriti 24. septembra, na saveznim izborima.

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da će borba biti ozbiljna, što je, kažu, Merkelovoj bilo jasno još kad je najavila svoju kandidaturu. Krajem prošle godine izgledalo je kao da je gotova – trpela je napade opozicije, sumnje građana u politiku Berlina prema izbeglicama, kojima je otvorila vrata, pa čak i kritike iz sopstvenih političkih redova, što se ne dešava baš često u 83-milionskoj nemačkoj naciji.

Njen koalicioni partner, moćni Bavarac Horst Zehofer, šef bavarske vlade i Hrišćansko-socijalne unije (CSU), sestrinske partije njene svenemačke Hrišćansko-demokratske unije (CDU), tvrdio je u jednom momentu da će njegova stranka imati svog kancelarskog kandidata i odbio da joj pruži jasnu podršku. Merkelovoj je čak i ministar iz sopstvenih predova prebacio odgovornost za skretanje CDU ulevo i jačanje evroskeptički raspoložene i desno orijentisane Alternative za Nemačku (AfD), partije muškaraca u skupim odelima.

O političkoj sudbini Merkelove, njenom navodnom povlačenju iz politike, čak i mogućim novim međunarodnim funkcijama, a posebno u kontekstu bregzita, nadugačko se raspredalo, dok je njen moto, izgleda, bio “samo bez panike, molim”. U jednom momentu Merkelovu su političke elite zemlje i velikog dela Evrope, osim Srbije, uglavnom kritikovale, ali je ona, koja je politički zanat učila kod Helmuta Kola, kancelara-rekordera sa skoro 20 godina na vlasti, izgleda znala da pusti probleme da odstoje kako bi ih onda, kako se kaže, kao retko koji političar, rešavala umom naučnika.

Ova godina je, međutim, Merkelovoj donela više popularnosti među Nemcima i manje kritika, ali i ozbiljnog protivkandidata iz redova Socijaldemokratske partije (SPD) – Martina Šulca, bivšeg predsednika Evropskog parlamenta, koga njegove socijaldemokrate sada slave kao mesiju i nosioca nade, a mnogi vide kao sigurnog budućeg nemačkog kancelara.
Šulc je harizmatičan, popularan, omiljen, duhovit, opušten i – obećava reforme mera koje je uveo njegov partijski drug Gerhard Šreder, a koje duboko zadiru u socijalno tkivo Nemačke.
Ta njegova obećanja prijaju uhu birača – svejedno da li su oni od političkog centra desni ili levi, ali to, izgleda, nije jedino na šta nemački birač misli dok zaokružuje da.
Nemci, pokazuju ankete, misle i na međunarodni ugled, iskustvo, sposobnost da se uhvati ukoštac s mnogim unutrašnjim i međunarodnim problemima, sigurnost, izvesnost i druge teme, gde Merkelova, uglavnom, vodi u odnosu na Šulca.
 

Ostali naslovi

Czechoslovak Group slavi 30 godina uspeha, inovacija i posvećenosti
Srpska ekonomija
Czechoslovak Group, ove godine slavi 30 godina uspešnog poslovanja i razvoja. Deo kompanije Czechoslovak Group je i fabrika „14. oktobar” iz Kruševca, čiji zaposleni svakodnevno napreduju u radu usvajajući novine i potrebe svetskog tržišta
Malver uzrok curenja podataka sa više od dva miliona bankovnih kartica
Srpska ekonomija
Kaspersky Digital Footprint Intelligence procenjuje je došlo do curenja podataka sa više od 2,3 miliona bankovnih kartica na dark veb, na osnovu analize log fajlova malvera za krađu podataka u periodu od 2023. do 2024 godine
Krađa bankarskih podataka na pametnim telefonima utrostručila se u 2024. godini
Srpska ekonomija
Broj napada bankarskim trojancima na pametne telefone porastao je za 196% u 2024. godini u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci menjaju taktiku, oslanjajući se na masovnu distribuciju malvera. Tokom protekle godine otkriveno je više od 33,3 miliona napada na korisnike pametnih telefona širom sveta
Zlato na putu do 3.300 dolara za uncu
Srpska ekonomija
Cena zlata je u poslednjih godinu dana zabeležila značajan porast, dostigavši vrednost blizu 3.000 dolara po unci, što je za trećinu više nego pre samo godinu dana. Ovaj nagli skok izazvan je nizom faktora, uključujući inflaciju, smanjenje kamatnih stopa, geopolitičke tenzije, ali i trgovinske politike, poput tarifa koje je uveo američki predsednik Donald Trump
Registrovano skoro 900 miliona pokušaja fišinga u 2024. godini
Srpska ekonomija
U 2024. godini, broj fišing napada koje je kompanija Kaspersky blokirala na globalnom nivou porastao je za 26% u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci su nastavili da iskorišćavaju poznate brendove kao što su Booking, Airbnb, TikTok i Telegram kako bi ukrali akreditive ili instalirali malver
Kako deca zarađuju u digitalnoj ekonomiji
Srpska ekonomija
Današnja deca često se opisuju kao „digitalni urođenici“. Generacija Alfa (rođeni 2010. i kasnije) odrasla je okružena tehnologijom povezanom na internet, pa ne čudi što aktivno koriste sve prednosti digitalne ere. Već oko treće godine, većina njih redovno igra onlajn igre i gleda video sadržaje
Istine i zablude o zlatu
Srpska ekonomija
Zlato je vekovima smatrano simbolom bogatstva i sigurnosti. Poslednjih godina kada je svet potreslo nekoliko kriza kao što su pandemija korona virusa, pa ratovi u Ukrajini i Izraelu, vrednost zlata je vrtoglavo porasla i dosegla rekordne iznose, premašivši 2.100 dolara za uncu. Ipak, o njemu kruže mnogi mitovi koji mogu da odvrate potencijalne investitore
Kako energiju vetra učiniti društveno prihvatljivom
Srpska ekonomija
Međunarodni tim istraživača uz učešće bečkog Univerziteta za prirodne resurse i bionauku (BOKU) istražio je uticaje energije vetra na životnu sredinu, društvo, ekonomiju i pravo, sažeo ih u 14 kategorija i pružio osnovu za političke odluke
Evo zašto treba da odvojite vreme za jutarnju kafu
Srpska ekonomija
Da li ste znali da određeno vreme kada pijete kafu može imati direktan uticaj na vaše zdravlje? Istraživanje koje je nedavno objavljeno, a koje su sproveli naučnici sa Univerziteta Tulane u Nju Orleansu pokazuje da uživanje u kafi u jutarnjim satima može značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti, a čak i od preuranjene smrti!
Kako veštačka inteligencija (AI) podstiče novi talas sajber prevara
Srpska ekonomija
Iako četbotovi i algoritmi poboljšavaju korisničko iskustvo i izuzetno su prilagodljivi različitim primenama, oni su takođe otvorili naše lične i poslovne živote za nove – i mračnije – napade socijalnog inženjeringa