Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

EVROPA U VIŠE BRZINA

Piše: prof. dr Tanja Miščević

Svakako najzanimljivija vest koja je došla sa samita šefova država ili vlada EU održanog na Malti pre desetak dana jeste obnavljanje rasprave o jezgru Evrope, ili Evropi u više brzina. Ova rasprava je podstaknuta činjenicom da se približava momenat kada će Ujedinjeno Kraljevstvo pokrenuti proceduru svog istupanja iz članstva („čuveni“ član 50 Ugovora iz Lisabona), što će neminovno otvoriti i raspravu o budućnosti EU. Posebno je zanimljivo razumeti kako se država koja pregovara o članstvu, kao što je Srbija, mora snaći u takvoj situaciji.

Koncept Evrope u više (dve) brzine, varijabilne geometrije, ili akademski, diferencirane integracije, pojavio se krajem Hladnog rata, pripremama za usvajanje Ugovora iz Mastrihta (1993. godine) i raspravom o proširenju na centralnu i istočnu Evropu. U suštini, on označava da različite članice EU mogu da se integrišu na različitim nivoima i različitim tempom, u zavisnosti od svoje unutrašnje političke, ekonomske i svake druge situacije. I tada i danas on zapravo označava realnost u kojoj EU funkcioniše: ni danas nema potpune jednoobraznosti u prihvatanju dostignutog nivoa integracije za baš svih 28 članica.

Ostali naslovi

Kako energiju vetra učiniti društveno prihvatljivom
Srpska ekonomija
Međunarodni tim istraživača uz učešće bečkog Univerziteta za prirodne resurse i bionauku (BOKU) istražio je uticaje energije vetra na životnu sredinu, društvo, ekonomiju i pravo, sažeo ih u 14 kategorija i pružio osnovu za političke odluke
Evo zašto treba da odvojite vreme za jutarnju kafu
Srpska ekonomija
Da li ste znali da određeno vreme kada pijete kafu može imati direktan uticaj na vaše zdravlje? Istraživanje koje je nedavno objavljeno, a koje su sproveli naučnici sa Univerziteta Tulane u Nju Orleansu pokazuje da uživanje u kafi u jutarnjim satima može značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti, a čak i od preuranjene smrti!
Kako veštačka inteligencija (AI) podstiče novi talas sajber prevara
Srpska ekonomija
Iako četbotovi i algoritmi poboljšavaju korisničko iskustvo i izuzetno su prilagodljivi različitim primenama, oni su takođe otvorili naše lične i poslovne živote za nove – i mračnije – napade socijalnog inženjeringa
Godina 2024. najtoplija ikad zabeležena
Srpska ekonomija
Svetska meteorološka organizacija potvrdila da je 2024. godina najtoplija ikad zabeležena, sa temperaturom od oko 1,55°C iznad predindustrijskog nivoa. Poslednjih 10 godina (2015-2024) su deset najtoplijih godina zabeleženih od kada se vrše merenja
Meta napada bilo je 88% kompanija
Srpska ekonomija
Tokom 2024. godine čak 88% preduzeća suočilo se sa pokušajima napadača da se infiltriraju u njihovu mrežu, dok je više od 60% kompanija prijavilo incidente u kojima su zlonamerni akteri aktivirali zlonamerni kod unutar njihove mreže ili pokušavali da komuniciraju sa kompromitovanim sistemima i preuzmu kontrolu
Kako da vaša fitnes avantura ostane bezbedna
Srpska ekonomija
Zdravstveni i fitnes ciljevi su dosledno na vrhu liste „novogodišnjih rezolucija“ širom sveta, što potvrđuju i godišnji izveštaji. U skladu sa tim trendom, pojavila se prava pomama za onlajn personalnim treninzima, podstaknuta uticajem društvenih mreža poput Instagrama i TikToka
Kragujevački sistem obaveštavanja građana postao hit u svetu
Srpska ekonomija
Kako izgleda kada građani u svakom trenutku znaju šta će se graditi u njihovom komšiluku i kada mogu da na prostorne i urbanističke planove utiču brzo i jednostavno, onlajn, umesto da obilaze brojne šaltere? Odgovor na to pitanje od aprila prošle godine moguće je dobiti u Kragujevcu, preko platforme „Budi deo plana“
Širom sveta za praznike daruju dukate, ali i zlatne poluge
Srpska ekonomija
Zlato je jedinstven poklon čija vrednost sa vremenom raste. Za posebne prilike, rođenja, venčanja, značajne datume, porodične ili poslovne jubileje, ali i praznike, obično se poklanja dukat, pločica, ili nakit od plemenitog metala koji simboliše trajnost, stabilnost i sigurnost. Često se ovi komadi nasleđuju, putuju kroz generacije
Šest saveta kako da izbegnete bacanje hrane tokom praznika
Srpska ekonomija
Istraživanja pokazuju da se u Srbiji dnevno baci oko 2.000 tona hrane i da se najviše bacaju hleb, meso i mleko. Analiza je pokazala da se hrana uglavnom baca zato što se pokvari ili se zaboravi u frižideru i zamrzivaču, te da svako od nas u proseku baci godišnje gotovo 28 kg jestivih i oko 80 kg nejestivih delova hrane
Digitalno modelovanje u novogradnji u Beču
Srpska ekonomija
Iza termina BIM (Building Information Modeling) krije se digitalna aplikacija koja pomoću trodimenzionalnih modela optimizuje sve procese u okviru planiranja, gradnje i upravljanja zgradama, čime se omogućava veća transparentnost, održivost i pouzdanost. 3D modelovanje podataka o zgradama omogućava saradnju svih učesnika