Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Elitu celu skupili u švajcarskom selu

Beograd
Piše: Aleksandar M. Janković

Prva vest u celom svetu protekle nedelje je da je jedno malo alpsko mesto ugostilo najvažnije ljude biznisa i politike. U Davosu, na istoku Švajcarske ,oni su se tradicionalno okupili da u nekoliko dana razmotre aktuelne svetske probleme. Razgovaralo se o trgovini, zaštiti životne okoline, borbi protiv terorizma, poreskim sistemima i konkurentnosti. Tako je već 47 godina, zahvaljući Klausu Švabu, nemačkom inženjeru i ekonomisti. On je 1971. zamislio da se na ovom mestu održava najpoznatiji Svetski ekonomski forum. Svaki dan proveden u Davosu košta mnogo, ali zbog prilike da se na jednom mestu ostvare kontakti sa najuticajnijim ljudima na svetu, za mnoge učesnike „vredi svaku paru“.

Ove godine najvažnija tema u Davosu bila je „zajednička budućnost u rascepkanom svetu“ a najvažniji gost je bio američki predsednik Donald Tramp. Pored njega u radu Foruma učestvovalo je još 70 šefova država i vlada, ali i mnogi direktori najvećih svetskih kompanija i banaka.U Davosu su bili prisutni i šefovi 40 najvažnijih međunarodnih organizacija, kao što su Ujedinjene Nacije,Svetska banka ili Grinpis. Evropa je bila u „najjačem“ sastavu: nemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsednik Emanuel Makron, britanska premijerka Tereza Mej i predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker učestvovali su u radu Foruma.Iz razgovora koji su se vodili na preko 400 sesija čulo se snažno zalaganje za slobodnu trgovinu, konkurentnost i dalje integracije na ekonomskom planu. Posebno je u izlaganjima lidera Nemačke i Francuske primetno da je evropska ideja još jača, a Unija i dalje okosnica njihove politike. Bilo je i drugih mišljenja.Stavovi predsednika SAD izneti u Davosu, tumače se kao protekcionistički i antiglobalistički.To je praktično nastavak njegove politike „Amerika prvo“. Činjenica je da je on taj stav ublažio u razgovorima sa brojnim investitorima u Davosu koje je pozvao da ulažu u SAD, dopunivši ga izjavom da to ne znači i „Amerika sama“.

Region Balkana je bio zastupljen na ovom samitu na najvišem nivou. Naš večiti problem „zajednička budućnost u rascepkanom regionu“ potpuno se uklopio u temu ovogodišnjeg Foruma u Davosu. Svi lideri balkanskih država uzeli su učešća u panel diskusijama. Bilo je dosta bilateralnih susreta, a jedan od najvažnijih za nas imali su predsednici Srbije i Albanije. Po saopštenjima koja su usledila politička neslaganja su bila u drugom planu, a u fokusu su bili zajednički ekonomski interesi. Razgovaralo se o uklanjanju barijera u trgovini, kulturi i nauci.

U Davosu su pregovarali i makedonski premijer Zaev i grčki premijer Cipras. Zaključci ovog sastanka ukazuju da je moguće, uz obostrane ustupke, doći do kompromisa u političkom konfliktu dve zemlje.

Bilo je još mogućnosti za dijalog kroz različite panele i diskusije. Jedan od najvažnijiih za region je bio „Ubrzanje dugoročnog razvoja zapadnog Balkana“. Zajednički stav svih učesnika je da su „duboko i iskreno posvećeni evropskim integracijama i da dele evropske vrednosti i ideju dugoričnog mira, prosperiteta i stabilnosti“.Konsenzus o Zapadnom Balkanu „bez konflikta i sa više saradnje“ bio je prilika da se pokrenu i razgovori o ideji zajedničkog tržišta.  Ono bi moglo da privuče duplo više stranih investicija nego što je to sada slučaj i za ovu ideju ima podrške regionalnih lidera, pre svih iz Srbije i Albanije. 

Zapadni Balkan se vraća u fokus Evropske Unije. Prisustvo komesara za proširenje EU Johanesa Hana i predsednika Vlade Bugarske Borisova koja predsedava Unijom , ovom panelu to potvrđuje. Očekivanja su da nova strategija EU za Zapadni Balkan početkom februara potvrdi evropske perspektive regiona.Poruka iz Davosa je da se od nas očekuje „ubrzanje“.

U Davosu, u zavejanim Alpima, svi su lepo razgovarali i tražili zajednički interes.Tako su protekli i međusobni susreti balkanskih lidera. Mnogo je važnije šta će se nakon tih nekoliko „idiličnih“ dana dešavati u konkretnom smislu. Sa visine se bolje i dalje vidi evropski put, a Davos je na 1560 m nadmorske visine.

Ostali naslovi

Penzioni sistemi pred prekretnicom
Srpska ekonomija
Duži životni vek i niska stopa nataliteta već godinama stvaraju neravnotežu između zaposlenih i penzionera u Evropi. Kako Evropa može postati otpornija na demografske i socioekonomske promene kada je reč o penzionim sistemima? EU-projekat „FutuRes“ donosi zanimljive uvide u moguće buduće reforme penzionih sistema
Put od amfiteatra do egipatske pustinje
Srpska ekonomija
Kada se akademsko znanje spoji sa iskustvom stručnjaka iz prakse, nastaju prilike koje mogu oblikovati buduće karijere mladih ljudi u agraru. Upravo takvu platformu predstavlja program Agrobiznis škola, kroz koji kompanija Al Dahra pruža studentima priliku da upoznaju savremeni agrobiznis
Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima