Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Elitu celu skupili u švajcarskom selu

Beograd
Piše: Aleksandar M. Janković

Prva vest u celom svetu protekle nedelje je da je jedno malo alpsko mesto ugostilo najvažnije ljude biznisa i politike. U Davosu, na istoku Švajcarske ,oni su se tradicionalno okupili da u nekoliko dana razmotre aktuelne svetske probleme. Razgovaralo se o trgovini, zaštiti životne okoline, borbi protiv terorizma, poreskim sistemima i konkurentnosti. Tako je već 47 godina, zahvaljući Klausu Švabu, nemačkom inženjeru i ekonomisti. On je 1971. zamislio da se na ovom mestu održava najpoznatiji Svetski ekonomski forum. Svaki dan proveden u Davosu košta mnogo, ali zbog prilike da se na jednom mestu ostvare kontakti sa najuticajnijim ljudima na svetu, za mnoge učesnike „vredi svaku paru“.

Ove godine najvažnija tema u Davosu bila je „zajednička budućnost u rascepkanom svetu“ a najvažniji gost je bio američki predsednik Donald Tramp. Pored njega u radu Foruma učestvovalo je još 70 šefova država i vlada, ali i mnogi direktori najvećih svetskih kompanija i banaka.U Davosu su bili prisutni i šefovi 40 najvažnijih međunarodnih organizacija, kao što su Ujedinjene Nacije,Svetska banka ili Grinpis. Evropa je bila u „najjačem“ sastavu: nemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsednik Emanuel Makron, britanska premijerka Tereza Mej i predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker učestvovali su u radu Foruma.Iz razgovora koji su se vodili na preko 400 sesija čulo se snažno zalaganje za slobodnu trgovinu, konkurentnost i dalje integracije na ekonomskom planu. Posebno je u izlaganjima lidera Nemačke i Francuske primetno da je evropska ideja još jača, a Unija i dalje okosnica njihove politike. Bilo je i drugih mišljenja.Stavovi predsednika SAD izneti u Davosu, tumače se kao protekcionistički i antiglobalistički.To je praktično nastavak njegove politike „Amerika prvo“. Činjenica je da je on taj stav ublažio u razgovorima sa brojnim investitorima u Davosu koje je pozvao da ulažu u SAD, dopunivši ga izjavom da to ne znači i „Amerika sama“.

Region Balkana je bio zastupljen na ovom samitu na najvišem nivou. Naš večiti problem „zajednička budućnost u rascepkanom regionu“ potpuno se uklopio u temu ovogodišnjeg Foruma u Davosu. Svi lideri balkanskih država uzeli su učešća u panel diskusijama. Bilo je dosta bilateralnih susreta, a jedan od najvažnijih za nas imali su predsednici Srbije i Albanije. Po saopštenjima koja su usledila politička neslaganja su bila u drugom planu, a u fokusu su bili zajednički ekonomski interesi. Razgovaralo se o uklanjanju barijera u trgovini, kulturi i nauci.

U Davosu su pregovarali i makedonski premijer Zaev i grčki premijer Cipras. Zaključci ovog sastanka ukazuju da je moguće, uz obostrane ustupke, doći do kompromisa u političkom konfliktu dve zemlje.

Bilo je još mogućnosti za dijalog kroz različite panele i diskusije. Jedan od najvažnijiih za region je bio „Ubrzanje dugoročnog razvoja zapadnog Balkana“. Zajednički stav svih učesnika je da su „duboko i iskreno posvećeni evropskim integracijama i da dele evropske vrednosti i ideju dugoričnog mira, prosperiteta i stabilnosti“.Konsenzus o Zapadnom Balkanu „bez konflikta i sa više saradnje“ bio je prilika da se pokrenu i razgovori o ideji zajedničkog tržišta.  Ono bi moglo da privuče duplo više stranih investicija nego što je to sada slučaj i za ovu ideju ima podrške regionalnih lidera, pre svih iz Srbije i Albanije. 

Zapadni Balkan se vraća u fokus Evropske Unije. Prisustvo komesara za proširenje EU Johanesa Hana i predsednika Vlade Bugarske Borisova koja predsedava Unijom , ovom panelu to potvrđuje. Očekivanja su da nova strategija EU za Zapadni Balkan početkom februara potvrdi evropske perspektive regiona.Poruka iz Davosa je da se od nas očekuje „ubrzanje“.

U Davosu, u zavejanim Alpima, svi su lepo razgovarali i tražili zajednički interes.Tako su protekli i međusobni susreti balkanskih lidera. Mnogo je važnije šta će se nakon tih nekoliko „idiličnih“ dana dešavati u konkretnom smislu. Sa visine se bolje i dalje vidi evropski put, a Davos je na 1560 m nadmorske visine.

Ostali naslovi

Kako da izbegnete efekat anksioznosti nakon kafe?
Srpska ekonomija
Kafa je jedan od najomiljenijih napitaka na ovim prostorima – ne samo zbog ukusa i mirisa, već i zbog trenutka koji nam donosi. Iako se povremeno može desiti da se nakon šoljice osetimo anksiozno, odnosno „drugačije nego inače“, stručnjaci potvrđuju da razlog najčešće nije u samoj kafi
Pametna stabla
Srpska ekonomija
Kako bi se dugoročno očuvala vitalnost gradskih stabala i efikasnije koristili resursi, Bečko zelenilo u saradnji sa gradskim energetskim preduzećem „Wien Energie“ i gradskim sekretarijatom za digitalizaciju testira digitalne senzore za merenje vlažnosti zemljišta u okviru projekta „Smart Trees“
Jesen, prehlade i kafa: balans koji lako postižete
Srpska ekonomija
Jesen je doba kada se svakodnevica ubrzava: deca kreću u škole i vrtiće, u prevozu je gužva, temperatura varira od jutarnjeg mraza do popodnevnog otopljenja… I dok se borimo sa kijavicom, umorom i blažom malaksalošću, svakodnevne obaveze ne čekaju — posao, obaveze, porodica...
Transparentnost veštačke inteligencije postaje ključna tema digitalnog društva
Srpska ekonomija
Dostavljači su ključan deo Wolt platforme. Kao partneri, imaju potpunu slobodu da biraju kad, gde i koliko rade. Algoritmi omogućavaju transparentno i efikasno raspoređivanje poslova – dodela isporuke se zasniva na blizini, vrsti prevoznog sredstva i dostupnosti
Kako AI menja očekivanja IT zajednice
Srpska ekonomija
Očekivanja IT zajednice ubrzano se menjaju pod uticajem veštačke inteligencije, ali tehnološki napredak za njih ima vrednost samo kada je praćen etikom, odgovornošću i brigom o ljudima. Iako 46% ispitanika navodi da su im kompanije koje koriste AI privlačnije, poverenje ostaje veoma osetljiva kategorija
BlueNoroff cilja rukovodioce na Windows i macOS sistemima
Srpska ekonomija
Na globalnoj Security Analyst Summit konferenciji na Tajlandu, Global Research and Analysis Team (GReAT) kompanije Kaspersky predstavio je najnovije aktivnosti APT grupe BlueNoroff kroz dve visoko ciljanje zlonamerne kampanje – „GhostCall“ i „GhostHire“
Nova nada za hronične bolove u zglobovima
Srpska ekonomija
Artroza spada među najčešće bolesti zglobova i predstavlja sve veći zdravstveni problem. Oko 1,4 miliona ljudi u Austriji pati od ovog hroničnog trošenja zglobova, a broj obolelih i dalje raste. Stručnjaci procenjuju da će se broj slučajeva artroze do 2030. godine povećati za oko 30 odsto
Zajednička odgovornost banaka i građana
Srpska ekonomija
Oktobar je Evropski mesec sajber bezbednosti – period posvećen podizanju svesti o važnosti digitalne sigurnosti, posebno u oblasti finansija. Sa ubrzanom digitalizacijom i razvojem mobilnog i internet bankarstva, raste i potreba da korisnici finansijskih usluga razumeju rizike digitalnog okruženja i način na koji mogu da ih prepoznaju i zaštite se
Korišćenje AI-a u planiranju putovanja
Srpska ekonomija
Glavni motiv za korišćenje AI-a u planiranju putovanja ušteda vremena i pojednostavljivanje priprema, ističe 73% ispitanika u istraživanju. Drugi važni benefiti, koje navodi 65% učesnika, uključuju pronalaženje informacija o glavnim atrakcijama odredišta i personalizovane preporuke prilagođene individualnim preferencijama
Marina Abramović u bečkoj Albertini
Srpska ekonomija
Bečki muzej „Albertina“ u saradnji sa galerijom „Bank Austria Kunstforum“ prikazuje prvu veliku retrospektivu Marine Abramović u Austriji. Izložba pruža obiman pregled njenog stvaralaštva. Tokom čitavog trajanja izložbe svakodnevno će se izvoditi rekonstrukcije (reenactments) istorijskih performansa