Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kakvi su Nemci kada nasleđuju

Nemačka - naslednicima 260 milijardi evra godišnje
Piše: Radmila Lalić

Kad je Ina Korn čula da je njen otac, koji ih je pre tridesetak godina ostavio, zaboravljajući njihove rođendane i alimentaciju, pao u postelju, otišla je kod njega u bolnicu, držala ga za ruku i sutradan, kad je htela da mu donese tanjir tople supe, saznala da je mrtav. Za nekoliko dana notar ih je obavestio da je otac ostavio sinu iz drugog braka koliko je mogao više, a njima, deci iz prvog braka, samo nužni deo... Ovako počinje jedna od brojnih priča o naslednicima u Nemačkoj, zemlji poznatoj po nadaleko čuvenom blagostanju, naciji koja stari, ali i po tome što je nemačko nasledno pravo, zapravo, pravo vezano za krvne srodnike. Kakvi su Nemci kada nasleđuju? Oni su, izgleda, slični Srbima u mnogim elementima naslednog procesa - od toga da se ne odlučuju baš lako da pišu testament, pošto pisati poslednju volju znači baviti se sopstvenom smrću - statistika kaže da tek svaki četvrti Nemac ostavlja pisani testament iza sebe, do toga da im novac često ne donosi sreću.

Nemcima, kao i Srbima, krvno srodstvo znači puno, a deca iz poslednjeg braka ponekad još više, i veruju da jedna generacija stvara, druga održava stečeno, a treća upropasti i potroši sve, poput Budenbrokovih, i kod njih nasleđivanje zna da se završi svađom i rasturanjem porodice... To bi mogle biti sličnosti, a kada je reč o razlikama, u Srbiji se nije čulo da je neki tajkun’ostavio svoju imovinu drugima, a ne svojoj deci, kao što to Nemci znaju da učine. Tako je multimilioner Gec Verner, osnivač u svetu poznatog lanca drogerija DM, iz najboljih pobuda i na dobrobit porodice, svoju imovinu ostavio fondaciji, a ne sopstvenoj deci. Slično je uradio i 48-godišnji bankarski investitor Rajner Fos iz Frankfurta. On je, kada je zaradio toliko da više u životu nije morao da radi, odlučio, u dogovoru sa svoje troje dece, da im ne ostavi ništa. „Moja deca neće ništa dobiti... Nasleđe uništava karakter, nasleđe je nepravda...’’, smatra Fos, a slično je uradila i Ize Boš iz dinastije koja je vlasnik Boša, dobrovoljno odustajući od para.
 

Ostali naslovi

Kako energiju vetra učiniti društveno prihvatljivom
Srpska ekonomija
Međunarodni tim istraživača uz učešće bečkog Univerziteta za prirodne resurse i bionauku (BOKU) istražio je uticaje energije vetra na životnu sredinu, društvo, ekonomiju i pravo, sažeo ih u 14 kategorija i pružio osnovu za političke odluke
Evo zašto treba da odvojite vreme za jutarnju kafu
Srpska ekonomija
Da li ste znali da određeno vreme kada pijete kafu može imati direktan uticaj na vaše zdravlje? Istraživanje koje je nedavno objavljeno, a koje su sproveli naučnici sa Univerziteta Tulane u Nju Orleansu pokazuje da uživanje u kafi u jutarnjim satima može značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti, a čak i od preuranjene smrti!
Kako veštačka inteligencija (AI) podstiče novi talas sajber prevara
Srpska ekonomija
Iako četbotovi i algoritmi poboljšavaju korisničko iskustvo i izuzetno su prilagodljivi različitim primenama, oni su takođe otvorili naše lične i poslovne živote za nove – i mračnije – napade socijalnog inženjeringa
Godina 2024. najtoplija ikad zabeležena
Srpska ekonomija
Svetska meteorološka organizacija potvrdila da je 2024. godina najtoplija ikad zabeležena, sa temperaturom od oko 1,55°C iznad predindustrijskog nivoa. Poslednjih 10 godina (2015-2024) su deset najtoplijih godina zabeleženih od kada se vrše merenja
Meta napada bilo je 88% kompanija
Srpska ekonomija
Tokom 2024. godine čak 88% preduzeća suočilo se sa pokušajima napadača da se infiltriraju u njihovu mrežu, dok je više od 60% kompanija prijavilo incidente u kojima su zlonamerni akteri aktivirali zlonamerni kod unutar njihove mreže ili pokušavali da komuniciraju sa kompromitovanim sistemima i preuzmu kontrolu
Kako da vaša fitnes avantura ostane bezbedna
Srpska ekonomija
Zdravstveni i fitnes ciljevi su dosledno na vrhu liste „novogodišnjih rezolucija“ širom sveta, što potvrđuju i godišnji izveštaji. U skladu sa tim trendom, pojavila se prava pomama za onlajn personalnim treninzima, podstaknuta uticajem društvenih mreža poput Instagrama i TikToka
Kragujevački sistem obaveštavanja građana postao hit u svetu
Srpska ekonomija
Kako izgleda kada građani u svakom trenutku znaju šta će se graditi u njihovom komšiluku i kada mogu da na prostorne i urbanističke planove utiču brzo i jednostavno, onlajn, umesto da obilaze brojne šaltere? Odgovor na to pitanje od aprila prošle godine moguće je dobiti u Kragujevcu, preko platforme „Budi deo plana“
Širom sveta za praznike daruju dukate, ali i zlatne poluge
Srpska ekonomija
Zlato je jedinstven poklon čija vrednost sa vremenom raste. Za posebne prilike, rođenja, venčanja, značajne datume, porodične ili poslovne jubileje, ali i praznike, obično se poklanja dukat, pločica, ili nakit od plemenitog metala koji simboliše trajnost, stabilnost i sigurnost. Često se ovi komadi nasleđuju, putuju kroz generacije
Šest saveta kako da izbegnete bacanje hrane tokom praznika
Srpska ekonomija
Istraživanja pokazuju da se u Srbiji dnevno baci oko 2.000 tona hrane i da se najviše bacaju hleb, meso i mleko. Analiza je pokazala da se hrana uglavnom baca zato što se pokvari ili se zaboravi u frižideru i zamrzivaču, te da svako od nas u proseku baci godišnje gotovo 28 kg jestivih i oko 80 kg nejestivih delova hrane
Digitalno modelovanje u novogradnji u Beču
Srpska ekonomija
Iza termina BIM (Building Information Modeling) krije se digitalna aplikacija koja pomoću trodimenzionalnih modela optimizuje sve procese u okviru planiranja, gradnje i upravljanja zgradama, čime se omogućava veća transparentnost, održivost i pouzdanost. 3D modelovanje podataka o zgradama omogućava saradnju svih učesnika