Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Curenje novca iz zemalja u razvoju i njegove destinacije

Istražujemo
Piše: prof. dr Ognjen Radonjić

Nezakonito curenje novca vodi se interesima utaje poreza i legalizovanja nezakonito stečenih sredstava. Štetni efekti su višestruki, počevši od iscrpljivanja domaćih resursa do smanjenja poreskih prihoda, što, između ostalog, vodi nezadovoljenju egzistencijalnih potreba najugroženijih slojeva društva i razaranja pravne države, koja se zasniva na poverenju građana u domaće institucije.

Iako je nezakonito curenje novca veliki problem i razvijenih zemalja, ono zadaje snažniji udarac siromašnim zemljama, u kojima veliki broj stanovnika nema krov nad glavom, dovoljno hrane i pijaću vodu. Što je društvo institucionalno nerazvijenije, veća je verovatnoća da će doći do masivnog nezakonitog odliva novca.

Postoje tri osnovne kategorije nezakonitog curenja novca. Najrasprostranjenija kategorija su trgovinske aktivnosti, koje pokrivaju 65% nezakonitih novčanih tokova. Na drugom mestu, sa udelom od 30%, nalaze se kriminalne aktivnosti i tek na trećem mestu su, nasuprot opšteprihvaćenom verovanju, korupcija i mito. Najčešće korišćena tehnika curenja novca je manipulisanje izvoznim i uvoznim fakturama – potcenjivanjem vrednosti izvoza ili precenjivanjem vrednosti uvoza. Nedavno smo se upoznali sa još jednom tehnikom, koju je u život sprovelo šesnaest srpskih carinika za koje se sumnja da su falsifikovali akte protokola Ministarstva spoljnih poslova kako bi omogućili uvoz cigareta, cigarilosa, alkoholnih pića i parfema kao robe za snabdevanje diplomatsko-konzularnih predstavništava, međunarodnih vladinih organizacija i njihovog osoblja, koja je samim tim oslobođena od plaćanja carine i drugih uvoznih dažbina. Ova roba je završila na crnom tržištu, a procena je da je budžet Republike Srbije oštećen za 11 miliona evra, što je oko 30.000 prosečnih neto zarada.

Ostali naslovi

Kako energiju vetra učiniti društveno prihvatljivom
Srpska ekonomija
Međunarodni tim istraživača uz učešće bečkog Univerziteta za prirodne resurse i bionauku (BOKU) istražio je uticaje energije vetra na životnu sredinu, društvo, ekonomiju i pravo, sažeo ih u 14 kategorija i pružio osnovu za političke odluke
Evo zašto treba da odvojite vreme za jutarnju kafu
Srpska ekonomija
Da li ste znali da određeno vreme kada pijete kafu može imati direktan uticaj na vaše zdravlje? Istraživanje koje je nedavno objavljeno, a koje su sproveli naučnici sa Univerziteta Tulane u Nju Orleansu pokazuje da uživanje u kafi u jutarnjim satima može značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti, a čak i od preuranjene smrti!
Kako veštačka inteligencija (AI) podstiče novi talas sajber prevara
Srpska ekonomija
Iako četbotovi i algoritmi poboljšavaju korisničko iskustvo i izuzetno su prilagodljivi različitim primenama, oni su takođe otvorili naše lične i poslovne živote za nove – i mračnije – napade socijalnog inženjeringa
Godina 2024. najtoplija ikad zabeležena
Srpska ekonomija
Svetska meteorološka organizacija potvrdila da je 2024. godina najtoplija ikad zabeležena, sa temperaturom od oko 1,55°C iznad predindustrijskog nivoa. Poslednjih 10 godina (2015-2024) su deset najtoplijih godina zabeleženih od kada se vrše merenja
Meta napada bilo je 88% kompanija
Srpska ekonomija
Tokom 2024. godine čak 88% preduzeća suočilo se sa pokušajima napadača da se infiltriraju u njihovu mrežu, dok je više od 60% kompanija prijavilo incidente u kojima su zlonamerni akteri aktivirali zlonamerni kod unutar njihove mreže ili pokušavali da komuniciraju sa kompromitovanim sistemima i preuzmu kontrolu
Kako da vaša fitnes avantura ostane bezbedna
Srpska ekonomija
Zdravstveni i fitnes ciljevi su dosledno na vrhu liste „novogodišnjih rezolucija“ širom sveta, što potvrđuju i godišnji izveštaji. U skladu sa tim trendom, pojavila se prava pomama za onlajn personalnim treninzima, podstaknuta uticajem društvenih mreža poput Instagrama i TikToka
Kragujevački sistem obaveštavanja građana postao hit u svetu
Srpska ekonomija
Kako izgleda kada građani u svakom trenutku znaju šta će se graditi u njihovom komšiluku i kada mogu da na prostorne i urbanističke planove utiču brzo i jednostavno, onlajn, umesto da obilaze brojne šaltere? Odgovor na to pitanje od aprila prošle godine moguće je dobiti u Kragujevcu, preko platforme „Budi deo plana“
Širom sveta za praznike daruju dukate, ali i zlatne poluge
Srpska ekonomija
Zlato je jedinstven poklon čija vrednost sa vremenom raste. Za posebne prilike, rođenja, venčanja, značajne datume, porodične ili poslovne jubileje, ali i praznike, obično se poklanja dukat, pločica, ili nakit od plemenitog metala koji simboliše trajnost, stabilnost i sigurnost. Često se ovi komadi nasleđuju, putuju kroz generacije
Šest saveta kako da izbegnete bacanje hrane tokom praznika
Srpska ekonomija
Istraživanja pokazuju da se u Srbiji dnevno baci oko 2.000 tona hrane i da se najviše bacaju hleb, meso i mleko. Analiza je pokazala da se hrana uglavnom baca zato što se pokvari ili se zaboravi u frižideru i zamrzivaču, te da svako od nas u proseku baci godišnje gotovo 28 kg jestivih i oko 80 kg nejestivih delova hrane
Digitalno modelovanje u novogradnji u Beču
Srpska ekonomija
Iza termina BIM (Building Information Modeling) krije se digitalna aplikacija koja pomoću trodimenzionalnih modela optimizuje sve procese u okviru planiranja, gradnje i upravljanja zgradama, čime se omogućava veća transparentnost, održivost i pouzdanost. 3D modelovanje podataka o zgradama omogućava saradnju svih učesnika