Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

DA LI SMO SPREMNI ZA ČETVRTU INDUSTRIJSKU REVOLUCIJU?

Piše: general-major prof. dr Bojan Zrnić

Prva industrijska revolucija nas je oslobodila zavisnosti od životinja, ljudskog rada i biomase kao primarnih izvora energije i otvorila eru korišćenja fosilnih goriva, pomoću kojih se stvarala mehanička snaga (preko vodene pare) kojom se mehanizovala proizvodnja. Druga industrijska revolucija je uzrokovana pojavom električne energije, koja je omogućila masovnu proizvodnju, a potpomognuta je pojavom motora sa unutrašnjim sagorevanjem i komunikacionih tehnologija (telefon i telegraf). Treća industrijska revolucija je zasnovana na razvoju digitalnih računarskih sistema i komunikacija koji su iskorišćeni da znatno automatizuju proizvodnju i omoguće nove forme generisanja, obrade i distribucije informacija. Sada se događa četvrta industrijska revolucija, koja je prema nemačkom inženjeru i ekonomisti Klausu Švabu, inače osnivaču foruma u Davosu, nadogradnja treće, a karakteriše je fuzija tehnologija koje brišu granice između fizičkog, digitalnog i biološkog.

Četvrta industrijska revolucija se može opisati i kao dolazak sajber-fizičkih sistema, koji će obezbediti kompletno nove sposobnosti ljudima i mašinama. Nesporno je da će te sposobnosti počivati na tehnologijama koje je iznedrila treća industrijska revolucija, ali kompletno novi načini na koji će te tehnologije biti ugrađene unutar društva, uključujući čak i ljudsko telo, konstituišu suštinu četvrte industrijske revolucije. Primeri su prepravka genoma, nove forme veštačke inteligencije, materijali novih osobina, novi kriptografski metodi, autonomna vozila, kvantno računarstvo i dr.

Vrlo značajan je i sociološki aspekt promena koje uzrokuje nova industrijska revolucija. Kako kaže Švab, "... (četvrta industrijska revolucija) promeniće ne samo ono što radimo već i ono ko smo. Uticaće na naš identitet i sve što je s njim povezano – našu privatnost, pitanje vlasništva, konzumiranje dobara, vreme koje provodimo na poslu i slobodno vreme, kako gajimo svoje veštine i svoje veze, kako komuniciramo".

Ostali naslovi

ChatGPT pogodan za biomedicinske simulacije
Srpska ekonomija
Model veštačke inteligencije (VI) GPT-4, poznat po svojoj primeni u ChatGPT-u, pokazuje značajne sposobnosti u biomedicinskom istraživanju i može se koristiti na raznovrsne načine za simulacije. Simulator je razvijen na Medicinskom fakultetu u Beču
Srbi očekuju pet zlatnih medalja
Srpska ekonomija
Istraživanje koje je sproveo CEPER o interesovanju za predstojeće Letnje olimpijske igre otkriva različite nivoe entuzijazma širom 12 evropskih zemalja. Studija pokazuje da su Mađari najoptimističniji, sa 16% onih koji su sigurni da će njihova zemlja osvojiti više od 10 zlatnih medalja
Francuske kompanije spremne za Olimpijske igre
Srpska ekonomija
Ovog leta će Pariz biti domaćin Olimpijskih igara, a pored samog grada i francuske kompanije se spremaju da dočekaju brojne sportiste i posetioce igara. Kao predstavnik francuskog stila života u oblacima i Air France je pripremio besplatan program za sve putnike koji se u Pariz upute tokom trajanja Olimpijskih igara
Veštačka inteligencija u avio-industriji
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija (VI) nije budućnost čovečanstva, već realnost u kojoj živimo. Ona ima široku primenu u različitim industrijama, pa tako i u avio-industriji. VI zaokuplja pažnju stručnjaka i javnosti, a često se otvara i pitanje njene etičke upotrebe
Inteligentni flaster pomaže kod srčane insuficijencije
Srpska ekonomija
U svetu jedinstvena medicinska inovacija – telemedicinski flaster, koji meri količinu tečnosti u tkivu grudnog koša kod pacijenata sa srčanom insuficijencijom, trenutno se ispituje u klinici Favoriten u Beču. Telemedicina podrazumeva pružanje medicinskih usluga i informacija putem elektronskih komunikacionih sredstava
Mikro i nanoplastika mogu podstaći metastaziranje tumora
Srpska ekonomija
U naučnim istraživanjima je digestivni trakt već poznat kao značajno skladište mikro i nanoplastičnih čestica (MNPs) u ljudskom telu. Istraživački konzorcijum sastavljen od Medicinskog fakulteta u Beču i drugih partnera, pod vođstvom Cbmed d.o.o. iz Graca, ispitivao je uticaj sitnih plastičnih čestica na ćelije raka u ljudskom digestivnom traktu
Berza za selidbu pčela od sada i u Beču
Srpska ekonomija
Takozvana berza za selidbu pčela sada postoji i u Beču. Ideja je jednostavna: ljudi ili preduzeća koji poseduju veće cvetne površine nude ih onlajn, a pčelari potom sele svoje košnice tamo. Berza za selidbu pčela trebalo bi da donese prednosti kako poljoprivredi, tako i pčelarstvu. Bolje oprašivanje biljaka pčelama znači veći prinos
U Beču razvijaju bateriju koja ne zahteva problematične sirovine poput litijuma
Srpska ekonomija
Austrijski institut za tehnologiju (AIT) u Beču dobio je od Evropske unije veliki istraživački projekat za proizvodnju baterija od recikliranih materijala. Oko 35 stručnjaka radi u laboratoriji za razvoj baterija za koje nisu potrebne problematične sirovine poput litijuma, nikla i kobalta
Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze