Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

DRUGI POL: NASILJE NAD ŽENAMA POČINJE OD JEZIKA

DOSIJE
Za Tačku piše Sanja Pavlović, Autonomni ženski centar

Ove godine obeležava se 70 godina od kada je izašla čuvena knjiga „Drugi pol” filozofkinje Simon de Bovoar.

Sedam decenija kasnije, žene su i dalje Drugi pol. Sama ta sintagma dala nam je misaoni aparat kojim pokušavamo da razumemo ne samo poziciju žene u društvu već i društvo kao takvo. Društvo u kome živimo zasnovano je na ključnoj hijerarhiji binarnosti – hijerarhiji polova. U toj hijerarhiji, žene su Drugo, muškarac je Prvo. Drugim rečima, muškarac je norma.

Muškarac je centar, žena je periferija; muškarac je subjekat, žena je objekat; muškarac je aktiv, žena je pasiv; muškarac je racio, žena je emocija. Muškarac je vrednost – žena se oblikuje prema toj vrednosti.

STEREOTIPI I PREDRASUDE

Takvo društveno uređenje, patrijarhat, obeležava i uslovljava ne samo naše akcije već i naše misli, verovanja, vrednosti. Ta ista duboko usađena verovanja da su žene Drugi pol jesu verovanja iz kojih nastaju stereotipi i predrasude prema ženama koji zatim oblikuju postupanje društva u globalu, kao i pojedinačnih osoba, dovodeći do pojave fenomena muškog nasilja prema ženama i njegovog krajnjeg ishoda – femicida (ubistva žene samo zato što je žena).

Svaki četvrti mladić i svaka deseta devojka srednjoškolskog uzrasta u Srbiji smatraju da jedan šamar nije nasilje, a svaki treći mladić smatra „da su okej” vulgarni komentari upućeni devojkama. Istovremeno, svaka treća mlada osoba, bez obzira na pol, smatra da je devojka koja nosi kratku suknju i usku majicu sama kriva ukoliko je neko napadne. Ovo su poražavajući podaci istraživanja stavova mladih koje je svojevremeno predstavio Autonomni ženski centar.

S druge strane, dve trećine žena u Srbiji od svoje 15. godine bilo je izloženo nekom tipu nasilja, a najčešće je reč o psihološkom nasilju i seksualnom uznemiravanju. „Podaci iz ankete ukazuju na to da verovanja u žensku pokornost, poslušnost supružnika i ćutanje okoline, nastavlja da opstaje u regionu i da one žene koje imaju takvo verovanje, imaju veću verovatnoću da kažu da su doživele nasilje”, stoji u izveštaju Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) o nasilju nad ženama i devojčicama, koji je rezultat istraživanja sprovedenog 2018. godine u zemljama Istočne i Jugoistočne Evrope.

Opširnije u štampanom izdanju magazina Srpska ekonomija i Tačka koji je na kioscima.

Ostali naslovi

Penzioni sistemi pred prekretnicom
Srpska ekonomija
Duži životni vek i niska stopa nataliteta već godinama stvaraju neravnotežu između zaposlenih i penzionera u Evropi. Kako Evropa može postati otpornija na demografske i socioekonomske promene kada je reč o penzionim sistemima? EU-projekat „FutuRes“ donosi zanimljive uvide u moguće buduće reforme penzionih sistema
Put od amfiteatra do egipatske pustinje
Srpska ekonomija
Kada se akademsko znanje spoji sa iskustvom stručnjaka iz prakse, nastaju prilike koje mogu oblikovati buduće karijere mladih ljudi u agraru. Upravo takvu platformu predstavlja program Agrobiznis škola, kroz koji kompanija Al Dahra pruža studentima priliku da upoznaju savremeni agrobiznis
Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima