Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Elitu celu skupili u švajcarskom selu

Beograd
Piše: Aleksandar M. Janković

Prva vest u celom svetu protekle nedelje je da je jedno malo alpsko mesto ugostilo najvažnije ljude biznisa i politike. U Davosu, na istoku Švajcarske ,oni su se tradicionalno okupili da u nekoliko dana razmotre aktuelne svetske probleme. Razgovaralo se o trgovini, zaštiti životne okoline, borbi protiv terorizma, poreskim sistemima i konkurentnosti. Tako je već 47 godina, zahvaljući Klausu Švabu, nemačkom inženjeru i ekonomisti. On je 1971. zamislio da se na ovom mestu održava najpoznatiji Svetski ekonomski forum. Svaki dan proveden u Davosu košta mnogo, ali zbog prilike da se na jednom mestu ostvare kontakti sa najuticajnijim ljudima na svetu, za mnoge učesnike „vredi svaku paru“.

Ove godine najvažnija tema u Davosu bila je „zajednička budućnost u rascepkanom svetu“ a najvažniji gost je bio američki predsednik Donald Tramp. Pored njega u radu Foruma učestvovalo je još 70 šefova država i vlada, ali i mnogi direktori najvećih svetskih kompanija i banaka.U Davosu su bili prisutni i šefovi 40 najvažnijih međunarodnih organizacija, kao što su Ujedinjene Nacije,Svetska banka ili Grinpis. Evropa je bila u „najjačem“ sastavu: nemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsednik Emanuel Makron, britanska premijerka Tereza Mej i predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker učestvovali su u radu Foruma.Iz razgovora koji su se vodili na preko 400 sesija čulo se snažno zalaganje za slobodnu trgovinu, konkurentnost i dalje integracije na ekonomskom planu. Posebno je u izlaganjima lidera Nemačke i Francuske primetno da je evropska ideja još jača, a Unija i dalje okosnica njihove politike. Bilo je i drugih mišljenja.Stavovi predsednika SAD izneti u Davosu, tumače se kao protekcionistički i antiglobalistički.To je praktično nastavak njegove politike „Amerika prvo“. Činjenica je da je on taj stav ublažio u razgovorima sa brojnim investitorima u Davosu koje je pozvao da ulažu u SAD, dopunivši ga izjavom da to ne znači i „Amerika sama“.

Region Balkana je bio zastupljen na ovom samitu na najvišem nivou. Naš večiti problem „zajednička budućnost u rascepkanom regionu“ potpuno se uklopio u temu ovogodišnjeg Foruma u Davosu. Svi lideri balkanskih država uzeli su učešća u panel diskusijama. Bilo je dosta bilateralnih susreta, a jedan od najvažnijih za nas imali su predsednici Srbije i Albanije. Po saopštenjima koja su usledila politička neslaganja su bila u drugom planu, a u fokusu su bili zajednički ekonomski interesi. Razgovaralo se o uklanjanju barijera u trgovini, kulturi i nauci.

U Davosu su pregovarali i makedonski premijer Zaev i grčki premijer Cipras. Zaključci ovog sastanka ukazuju da je moguće, uz obostrane ustupke, doći do kompromisa u političkom konfliktu dve zemlje.

Bilo je još mogućnosti za dijalog kroz različite panele i diskusije. Jedan od najvažnijiih za region je bio „Ubrzanje dugoročnog razvoja zapadnog Balkana“. Zajednički stav svih učesnika je da su „duboko i iskreno posvećeni evropskim integracijama i da dele evropske vrednosti i ideju dugoričnog mira, prosperiteta i stabilnosti“.Konsenzus o Zapadnom Balkanu „bez konflikta i sa više saradnje“ bio je prilika da se pokrenu i razgovori o ideji zajedničkog tržišta.  Ono bi moglo da privuče duplo više stranih investicija nego što je to sada slučaj i za ovu ideju ima podrške regionalnih lidera, pre svih iz Srbije i Albanije. 

Zapadni Balkan se vraća u fokus Evropske Unije. Prisustvo komesara za proširenje EU Johanesa Hana i predsednika Vlade Bugarske Borisova koja predsedava Unijom , ovom panelu to potvrđuje. Očekivanja su da nova strategija EU za Zapadni Balkan početkom februara potvrdi evropske perspektive regiona.Poruka iz Davosa je da se od nas očekuje „ubrzanje“.

U Davosu, u zavejanim Alpima, svi su lepo razgovarali i tražili zajednički interes.Tako su protekli i međusobni susreti balkanskih lidera. Mnogo je važnije šta će se nakon tih nekoliko „idiličnih“ dana dešavati u konkretnom smislu. Sa visine se bolje i dalje vidi evropski put, a Davos je na 1560 m nadmorske visine.

Ostali naslovi

Czechoslovak Group slavi 30 godina uspeha, inovacija i posvećenosti
Srpska ekonomija
Czechoslovak Group, ove godine slavi 30 godina uspešnog poslovanja i razvoja. Deo kompanije Czechoslovak Group je i fabrika „14. oktobar” iz Kruševca, čiji zaposleni svakodnevno napreduju u radu usvajajući novine i potrebe svetskog tržišta
Malver uzrok curenja podataka sa više od dva miliona bankovnih kartica
Srpska ekonomija
Kaspersky Digital Footprint Intelligence procenjuje je došlo do curenja podataka sa više od 2,3 miliona bankovnih kartica na dark veb, na osnovu analize log fajlova malvera za krađu podataka u periodu od 2023. do 2024 godine
Krađa bankarskih podataka na pametnim telefonima utrostručila se u 2024. godini
Srpska ekonomija
Broj napada bankarskim trojancima na pametne telefone porastao je za 196% u 2024. godini u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci menjaju taktiku, oslanjajući se na masovnu distribuciju malvera. Tokom protekle godine otkriveno je više od 33,3 miliona napada na korisnike pametnih telefona širom sveta
Zlato na putu do 3.300 dolara za uncu
Srpska ekonomija
Cena zlata je u poslednjih godinu dana zabeležila značajan porast, dostigavši vrednost blizu 3.000 dolara po unci, što je za trećinu više nego pre samo godinu dana. Ovaj nagli skok izazvan je nizom faktora, uključujući inflaciju, smanjenje kamatnih stopa, geopolitičke tenzije, ali i trgovinske politike, poput tarifa koje je uveo američki predsednik Donald Trump
Registrovano skoro 900 miliona pokušaja fišinga u 2024. godini
Srpska ekonomija
U 2024. godini, broj fišing napada koje je kompanija Kaspersky blokirala na globalnom nivou porastao je za 26% u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci su nastavili da iskorišćavaju poznate brendove kao što su Booking, Airbnb, TikTok i Telegram kako bi ukrali akreditive ili instalirali malver
Kako deca zarađuju u digitalnoj ekonomiji
Srpska ekonomija
Današnja deca često se opisuju kao „digitalni urođenici“. Generacija Alfa (rođeni 2010. i kasnije) odrasla je okružena tehnologijom povezanom na internet, pa ne čudi što aktivno koriste sve prednosti digitalne ere. Već oko treće godine, većina njih redovno igra onlajn igre i gleda video sadržaje
Istine i zablude o zlatu
Srpska ekonomija
Zlato je vekovima smatrano simbolom bogatstva i sigurnosti. Poslednjih godina kada je svet potreslo nekoliko kriza kao što su pandemija korona virusa, pa ratovi u Ukrajini i Izraelu, vrednost zlata je vrtoglavo porasla i dosegla rekordne iznose, premašivši 2.100 dolara za uncu. Ipak, o njemu kruže mnogi mitovi koji mogu da odvrate potencijalne investitore
Kako energiju vetra učiniti društveno prihvatljivom
Srpska ekonomija
Međunarodni tim istraživača uz učešće bečkog Univerziteta za prirodne resurse i bionauku (BOKU) istražio je uticaje energije vetra na životnu sredinu, društvo, ekonomiju i pravo, sažeo ih u 14 kategorija i pružio osnovu za političke odluke
Evo zašto treba da odvojite vreme za jutarnju kafu
Srpska ekonomija
Da li ste znali da određeno vreme kada pijete kafu može imati direktan uticaj na vaše zdravlje? Istraživanje koje je nedavno objavljeno, a koje su sproveli naučnici sa Univerziteta Tulane u Nju Orleansu pokazuje da uživanje u kafi u jutarnjim satima može značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti, a čak i od preuranjene smrti!
Kako veštačka inteligencija (AI) podstiče novi talas sajber prevara
Srpska ekonomija
Iako četbotovi i algoritmi poboljšavaju korisničko iskustvo i izuzetno su prilagodljivi različitim primenama, oni su takođe otvorili naše lične i poslovne živote za nove – i mračnije – napade socijalnog inženjeringa