Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Izazovi s kojima se susreće nemačko društvo

Globalni trendovi
Piše: Milica Krivokapić

Parlamentarni izbori u Nemačkoj prošli su u tradicionalnom maniru. Za građanstvo je migracija i dalje tema koja budi najveću zabrinutost, jer je u poslednje dve godine u zemlju ušlo više od milion tražilaca azila. Odmah iza ovog gorućeg pitanja, u javnosti se vrlo žustro diskutovalo i o nejednakim dohocima, klimatskim promenama i starosnoj dobi stanovništva.

Nemačka je ove godine uspela da nezaposlenost spusti sa 11,5 odsto, kolika je bila 2005, na četiri odsto, čime se svrstala na drugo mesto u Evropi. Na prvom mestu je Češka, na trećem mestu Ujedinjeno Kraljevstvo sa 4,5 odsto, na četvrtom mestu Francuska sa 9,5, a na petom Italija, s procentom nezaposlenosti od 11,5 odsto. Iako se broj zaposlenih povećao, u javnosti se diskutovalo i o tome što veliki procenat radnika radi pola radnog vremena i što je dosta loše plaćenih poslova. Prema podacima Federalne kancelarije, 4,7 miliona Nemaca oslanja se isključivo na mini-poslove, koji su često nesigurni i ne baš dobro plaćeni. I sama Angela Merkel je tokom kampanje angažovala nekoliko zaposlenih iz svoje kancelarije u vladi za mini-posao, što je u javnosti bilo veoma loše prihvaćeno.

Kad se uporede prihodi u Nemačkoj i kod njihovih suseda, možemo zaključiti da su ravnopravniji nego ostali, ali se nejednakost dohodaka u poslednjoj deceniji gotovo ne menja. To je jedna od ključnih briga za nemačke birače.

Ono što Nemce svakako brine jesu i azilanti, jer u ovoj godini Nemačka je primila više od 1,2 miliona prijava. Prisustvo toliko tražilaca azila povećalo je broj stranaca u Nemačkoj na rekordnih 18,6 miliona. Merkelova i dalje brani svoju politiku otvorenih vrata, ali naglašava da radi sve kako bi broj izbeglica koji stižu u Nemačku bio postojano nizak.

U terorističkom napadu 2015. godine poginulo je šest ljudi, a 2016. zbog terorizma su umrle 22 osobe, dok je povređenih bilo mnogo više. Napadi su doveli do pozivanja na strožu kontrolu migracije. Reakcija građanstva bila je takva da je dovela do 3.500 napada na izbeglice i izbegličke domove, prilikom čega je povređeno 560 ljudi, od čega 43 dece.

Naredna tema koja se našla u medijima je emitovanje štetnih gasova, Nemačka emituje više CO2 po glavi stanovnika od mnogih suseda, uključujući Austriju, Dansku, Italiju i Španiju. Od svih ispitanika, 95 odsto izjasnilo se da želi rast obnovljive energije. Prema poslednjim istraživanjima, Nemce više brinu klimatske promene nego rat ili teroristički napadi. Zato su u Nemačkoj i konzervativci i socijaldemokrate obećavali proširenje obnovljivih resursa.

Naredni problem koji je pred ovom nacijom jeste starosna dob njenih stanovnika. Nemačka ima više penzionera nego ikad ranije, a radnog stanovništva koje ih izdržava sve je manje. Zato je siromaštvo penzionera bilo važno izborno pitanje. Preko 17 odsto Nemaca je starije od 65 godina, što je u odnosu na 2008. 1,5 odsto više.

Kancelarka Angela Merkel dobila je novi mandat, ali i nove izazove s kojima će se suočavati u narednom periodu. Iako je za naše poimanje životnog standarda Nemačka država blagostanja, oni imaju drugačiju percepciju svog života i pred svoju kancelarku postavljaju nove ciljeve, a videćemo u kojoj meri će se oni ostvariti.

Ostali naslovi

Kako energiju vetra učiniti društveno prihvatljivom
Srpska ekonomija
Međunarodni tim istraživača uz učešće bečkog Univerziteta za prirodne resurse i bionauku (BOKU) istražio je uticaje energije vetra na životnu sredinu, društvo, ekonomiju i pravo, sažeo ih u 14 kategorija i pružio osnovu za političke odluke
Evo zašto treba da odvojite vreme za jutarnju kafu
Srpska ekonomija
Da li ste znali da određeno vreme kada pijete kafu može imati direktan uticaj na vaše zdravlje? Istraživanje koje je nedavno objavljeno, a koje su sproveli naučnici sa Univerziteta Tulane u Nju Orleansu pokazuje da uživanje u kafi u jutarnjim satima može značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti, a čak i od preuranjene smrti!
Kako veštačka inteligencija (AI) podstiče novi talas sajber prevara
Srpska ekonomija
Iako četbotovi i algoritmi poboljšavaju korisničko iskustvo i izuzetno su prilagodljivi različitim primenama, oni su takođe otvorili naše lične i poslovne živote za nove – i mračnije – napade socijalnog inženjeringa
Godina 2024. najtoplija ikad zabeležena
Srpska ekonomija
Svetska meteorološka organizacija potvrdila da je 2024. godina najtoplija ikad zabeležena, sa temperaturom od oko 1,55°C iznad predindustrijskog nivoa. Poslednjih 10 godina (2015-2024) su deset najtoplijih godina zabeleženih od kada se vrše merenja
Meta napada bilo je 88% kompanija
Srpska ekonomija
Tokom 2024. godine čak 88% preduzeća suočilo se sa pokušajima napadača da se infiltriraju u njihovu mrežu, dok je više od 60% kompanija prijavilo incidente u kojima su zlonamerni akteri aktivirali zlonamerni kod unutar njihove mreže ili pokušavali da komuniciraju sa kompromitovanim sistemima i preuzmu kontrolu
Kako da vaša fitnes avantura ostane bezbedna
Srpska ekonomija
Zdravstveni i fitnes ciljevi su dosledno na vrhu liste „novogodišnjih rezolucija“ širom sveta, što potvrđuju i godišnji izveštaji. U skladu sa tim trendom, pojavila se prava pomama za onlajn personalnim treninzima, podstaknuta uticajem društvenih mreža poput Instagrama i TikToka
Kragujevački sistem obaveštavanja građana postao hit u svetu
Srpska ekonomija
Kako izgleda kada građani u svakom trenutku znaju šta će se graditi u njihovom komšiluku i kada mogu da na prostorne i urbanističke planove utiču brzo i jednostavno, onlajn, umesto da obilaze brojne šaltere? Odgovor na to pitanje od aprila prošle godine moguće je dobiti u Kragujevcu, preko platforme „Budi deo plana“
Širom sveta za praznike daruju dukate, ali i zlatne poluge
Srpska ekonomija
Zlato je jedinstven poklon čija vrednost sa vremenom raste. Za posebne prilike, rođenja, venčanja, značajne datume, porodične ili poslovne jubileje, ali i praznike, obično se poklanja dukat, pločica, ili nakit od plemenitog metala koji simboliše trajnost, stabilnost i sigurnost. Često se ovi komadi nasleđuju, putuju kroz generacije
Šest saveta kako da izbegnete bacanje hrane tokom praznika
Srpska ekonomija
Istraživanja pokazuju da se u Srbiji dnevno baci oko 2.000 tona hrane i da se najviše bacaju hleb, meso i mleko. Analiza je pokazala da se hrana uglavnom baca zato što se pokvari ili se zaboravi u frižideru i zamrzivaču, te da svako od nas u proseku baci godišnje gotovo 28 kg jestivih i oko 80 kg nejestivih delova hrane
Digitalno modelovanje u novogradnji u Beču
Srpska ekonomija
Iza termina BIM (Building Information Modeling) krije se digitalna aplikacija koja pomoću trodimenzionalnih modela optimizuje sve procese u okviru planiranja, gradnje i upravljanja zgradama, čime se omogućava veća transparentnost, održivost i pouzdanost. 3D modelovanje podataka o zgradama omogućava saradnju svih učesnika