Parlamentarni izbori u Nemačkoj prošli su u tradicionalnom maniru. Za građanstvo je migracija i dalje tema koja budi najveću zabrinutost, jer je u poslednje dve godine u zemlju ušlo više od milion tražilaca azila. Odmah iza ovog gorućeg pitanja, u javnosti se vrlo žustro diskutovalo i o nejednakim dohocima, klimatskim promenama i starosnoj dobi stanovništva.
Nemačka je ove godine uspela da nezaposlenost spusti sa 11,5 odsto, kolika je bila 2005, na četiri odsto, čime se svrstala na drugo mesto u Evropi. Na prvom mestu je Češka, na trećem mestu Ujedinjeno Kraljevstvo sa 4,5 odsto, na četvrtom mestu Francuska sa 9,5, a na petom Italija, s procentom nezaposlenosti od 11,5 odsto. Iako se broj zaposlenih povećao, u javnosti se diskutovalo i o tome što veliki procenat radnika radi pola radnog vremena i što je dosta loše plaćenih poslova. Prema podacima Federalne kancelarije, 4,7 miliona Nemaca oslanja se isključivo na mini-poslove, koji su često nesigurni i ne baš dobro plaćeni. I sama Angela Merkel je tokom kampanje angažovala nekoliko zaposlenih iz svoje kancelarije u vladi za mini-posao, što je u javnosti bilo veoma loše prihvaćeno.
Kad se uporede prihodi u Nemačkoj i kod njihovih suseda, možemo zaključiti da su ravnopravniji nego ostali, ali se nejednakost dohodaka u poslednjoj deceniji gotovo ne menja. To je jedna od ključnih briga za nemačke birače.
Ono što Nemce svakako brine jesu i azilanti, jer u ovoj godini Nemačka je primila više od 1,2 miliona prijava. Prisustvo toliko tražilaca azila povećalo je broj stranaca u Nemačkoj na rekordnih 18,6 miliona. Merkelova i dalje brani svoju politiku otvorenih vrata, ali naglašava da radi sve kako bi broj izbeglica koji stižu u Nemačku bio postojano nizak.
U terorističkom napadu 2015. godine poginulo je šest ljudi, a 2016. zbog terorizma su umrle 22 osobe, dok je povređenih bilo mnogo više. Napadi su doveli do pozivanja na strožu kontrolu migracije. Reakcija građanstva bila je takva da je dovela do 3.500 napada na izbeglice i izbegličke domove, prilikom čega je povređeno 560 ljudi, od čega 43 dece.
Naredna tema koja se našla u medijima je emitovanje štetnih gasova, Nemačka emituje više CO2 po glavi stanovnika od mnogih suseda, uključujući Austriju, Dansku, Italiju i Španiju. Od svih ispitanika, 95 odsto izjasnilo se da želi rast obnovljive energije. Prema poslednjim istraživanjima, Nemce više brinu klimatske promene nego rat ili teroristički napadi. Zato su u Nemačkoj i konzervativci i socijaldemokrate obećavali proširenje obnovljivih resursa.
Naredni problem koji je pred ovom nacijom jeste starosna dob njenih stanovnika. Nemačka ima više penzionera nego ikad ranije, a radnog stanovništva koje ih izdržava sve je manje. Zato je siromaštvo penzionera bilo važno izborno pitanje. Preko 17 odsto Nemaca je starije od 65 godina, što je u odnosu na 2008. 1,5 odsto više.
Kancelarka Angela Merkel dobila je novi mandat, ali i nove izazove s kojima će se suočavati u narednom periodu. Iako je za naše poimanje životnog standarda Nemačka država blagostanja, oni imaju drugačiju percepciju svog života i pred svoju kancelarku postavljaju nove ciljeve, a videćemo u kojoj meri će se oni ostvariti.