Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

San ili java – električni leteći taksi

Savremene tehnologije osvajaju svet
Piše: Jelena Filipović

Nešto što je mnogima san, da stignu brzo do posla, bez zastoja u saobraćaju, bez stajanja na stanicama i semaforima, u relativno bliskoj budućnosti biće, bar prema najavama kompanija koje razvijaju najbolja rešenja za sletanje i poletanje letelice-taksija, java. Na stotine kompanija razvija električno vertikalno sletanje i poletanje letelica, u svetu poznatih kao eVTOL. Kao ni helikopterima, ni njima nisu potrebne piste, ali trebalo bi da budu tihe i jeftine.

Stručnjaci u toj industriji procenjuju da taksi služba tim novim letelicama ipak neće biti omasovljena do 2030. godine. Čini se, onda, da san izgleda nekako daleko, smatra urednik tehnologije biznisa u Bi-Bi-Siju Ben Moris i postavlja pitanje gde je zapelo.

Razdaljina

Postoje dobri razlozi zbog kojih se industrija eVTOL fokusirala na kratke „skokove” u gradovima i izvan njih. Najpre, u gradovima su brojni potencijalni korisnici, a sledeći razlog leži u činjenici što eVTOL letelice ne mogu da lete na velikim udaljenostima. Većina ima baterije koje im dozvoljavaju da lete oko pola sata. Na primer, nemački volokopter može da pređe razdaljinu od oko 35 kilometara krećući se maksimalnom brzinom od oko 110 kilometara na sat. Prvi probni let volokopter je imao u drugoj polovini oktobra u Singapuru, svojoj bazi u Jugoistočnoj Aziji.

Druge kompanije pojačale su domet dodajući krila, te tako nemački „Lilijum” ima letelicu koja može da uzleti vertikalno, ali i da okrene svoja krila i motor i da tako leti više nalik običnom avionu. U toj kompaniji očekuju da njihove letelice prelaze razdaljinu od 300 kilometara. Britanska kompanija „Vertikal aerospejs”, takođe, radi na eVTOL-u s krilima i očekuje da će letelica moći da pređe više od 160 kilometara. Ali industrija bi žarko želela da vidi napredak na polju tehnologije baterija, što bi omogućilo svim tim prototipovima da budu mnogo korisnije letelice.

– Prilikom planiranja leteće taksi službe mora da se povede računa i o tome gde letelica može prikladno da uzleti i sleti, kao i gde može da napuni ili zameni svoje baterije, a tu postoji više izazova – ističe Moris.

U velikim gradovima prostor je poprilično ograničen. Helikopteri već postoje, ali možda nisu idealno locirani ili sposobni da se nose s dodatnom gužvom u saobraćaju. Neke zgrade možda imaju odgovarajuće krovove, ali su verovatno preskupe da se koriste. Čak i ako se pronađu, takva mesta moraju da budu u skladu s propisima o planiranju, koji, doduše, još ne postoje.

Nema buke

Jedna od bitnih stavki letelica eVTOL jeste to što su relativno tihe. Dok lebde, mogu da naprave tek četvrtinu buke helikoptera, naveo je jedan od izvršnih direktora u „Vertikal aerospejsu” Majkl Cervenka i istakao da ih dok lete prema vama uopšte nećete čuti. To bi donekle moglo da ublaži zabrinutost onih koji žive u blizini mesta sletanja i uzletanja letećih taksija. Regulatorna avio-tela u Evropi i SAD trenutno rade na standardima koje treba da ispune nove letelice. Kada se jednom budu dogovorila, eVTOL letelica proći će kroz testiranja koja mogu da traju godinama, a ceo proces mogao bi da košta stotine miliona funti.

– Većina proizvođača eVTOL letelica s kojima sam razgovarao nastoji da dobije sertifikat do 2023. godine – rekao je specijalni savetnik za eVTOL industriju Darel Svanson.

Kao prednost novih letelica navodi se to što su jednostavnije od helikoptera i putničkih aviona, pa mehanički postoji manja šansa da nešto krene naopako. Neki dizajni predviđaju višestruke motore, tako da letelica može da leti čak i kada jedan motor prestane da radi.

„Uber”, koji ima projekat eVTOL letelica nazvanih „Uber er” (Uber Air), smatra da leteća taksi služba treba da bude samo sigurnija od vožnje automobila, možda čak i dva puta. Međutim, javnost i regulatorna tela očekuju bezbednosne standarde mnogo sličnije onima koji važe za avio-prevoznike.

Postoji još jedno pitanje na koje baš i nije dat odgovor, a to je na koji će način nova letelica funkcionisati po lošem vremenu. Takve letelice biće veoma lake, a to može da predstavlja visok rizik po bezbednost u vetrovitim vremenskim uslovima. To bi značilo da taksi služba neće raditi po vetrovitom danu, što onda nikako nije odgovarajuće za mnoga mesta širom sveta.

Sistemi za kontrolu vazdušnog saobraćaja već prate aktivnosti helikoptera nad gradovima, a stručnjaci smatraju da bi ti sistemi verovatno mogli da se nose sa još stotinama aviona eVTOL. Kroz mnoge velike gradove protiču reke, na kojima, naravno, nema ljudi, tako da bi let iznad njih bio idealan.

Ali ako eVTOL postane sistem prevoza na masovnom tržištu, s hiljadama aviona, tada će morati da se uspostave novi sistemi za upravljanje vazdušnim prostorom. To će svakako biti neminovno ako industrija ispuni svoj konačni cilj – avione bez pilota. Te letelice i same će morati da osete šta se oko njih događa i da identifikuju druge letelice. Neće se dogoditi da odjednom 1. januara 2023. godine nad Londonom leti 5.000 vozila već će se taj saobraćaj postepeno povećavati, što će dati vremena da se sistemi nadzora uspostave i počnu kvalitetno da rade.

Poslovni model leteće taksi službe tek treba da bude razrađen, ali verovatno će opsluživati putnike na kratkim, dobro definisanim rutama u gradovima i izvan njih. „Uber” veruje da će takve usluge postati pristupačan oblik dnevnog prevoza, čak i jeftiniji od automobilskog. Međutim, za početak, u fokusu će biti bogatiji kupci spremni da za tu uslugu više plate. Let s vrha zgrade neke skupe londonske oblasti do, recimo, aerodroma Hitrou bio bi, svakako, neverovatno dragocena mogućnost.

Ostali naslovi

Put od amfiteatra do egipatske pustinje
Srpska ekonomija
Kada se akademsko znanje spoji sa iskustvom stručnjaka iz prakse, nastaju prilike koje mogu oblikovati buduće karijere mladih ljudi u agraru. Upravo takvu platformu predstavlja program Agrobiznis škola, kroz koji kompanija Al Dahra pruža studentima priliku da upoznaju savremeni agrobiznis
Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima
Kako prženje kafe budi arome
Srpska ekonomija
Iza svake šoljice kafe krije se složen i precizan proces u kojem se susreću znanje, iskustvo i tehnologija. Posebno mesto u tom lancu zauzima prženje kafe – kratak, ali intenzivan trenutak u kojem se oblikuju miris, boja i ukus zrna. Upravo tada ona dobija svoj prepoznatljiv karakter, nastao kao rezultat pažljivo kontrolisanih faza i stručnosti pržioničara