Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Srbija u borbi protiv korone

Beograd
Foto: mod.gov.rs
Piše: Vesna Zdravković

Medicinske zaštitne maske i rukavice, ograničeno kretanje odnosno zatvaranje granica i policijski čas, otvaranje medicinskih centara za osobe zaražene korona virusom, a sledi masovno testiranje građana i stavljanje u funkciju privremenih bolnica za pacijente sa blažim simptomima covida 19. To je srpski scenario u borbi protiv pošasti XXI veka.

Slične mere je sprovodila i bratska Kina. Ta mnogoljudna zemlja suočila se sa prvim zaraženim korona virusom početkom decembra prošle godine. Sve je krenulo i širilo se velikom brzinom u milionskom gradu Vuhanu. Neverovatnom brzinom su Kinezi izgradili i dva velika medicinska centra. Istovremeno, vlasti u Vuhanu počele su da pretvaraju sportske dvorane I izložbene prostore u privremene bolničke centre za lakše obolele pacijente od virusa korona. Svako soba imala je dva kreveta, kupatilo, televizor i uređaj za prečišćavanje vazduha.

Italija nije dovoljno ozbiljno shvatila opasnost zvanu korona virus. Nisu kontrolisani ulasci putnika u zemlju, nisu odmah obustavljena masovna okupljanja poput fudbalskih utakcima. Na kraju je čitava pokrajina Lombardija stavljena u karantin. Kašnjenje je tu zemlju koštalo velikog broja ljudskih života, pre svega starih, kao I lekara koji su stajali na prvim odbrambenim linijama u borbi protiv korone. Nedostatak kreveta u bolnicama, medicinskog osoblja, maski, respiratora Italiju svrstava u vrh najpogođenijih zemalja korona virusom.

U blokadi je danas I Španija koja nije izvukla pouke iz Italije. Loša procena I organizacija te zemlje u borbi sa pandemijom vinula je Španiju u sam vrh liste najugroženijih država po broju obolelih I umrlih. Španija umesto improvizovanih bolnica za lečenje pravi improvizovane mrtvačnice za žrtve korona virusa.

Britaniju pamtimo po prvom obolelom pacijentu bebi. I upravo u toj zemlji se pravi privremena bolnica u centralnom Londonu, slična našoj na Beogradskom sajmu. Na površini od 100.000 kvardratnih metara nalaziće se 4.000 kreveta. Improvizovana bolnica u Londonu trebalo bi da primi prve pacijente sledeće nedelje.

Ostaje da se vidi šta će doneti masovno testiranje, kao i otvaranje privremenih bolnica. U najvećoj, hali 4 Beogradskog sajma predviđeno je da bude smešteno 3.000 lakših pacijenata. Nadležni su istakli da taj prostor neće bii pretvoren u koletivni centar, već će isključivo služiti za lečenje pacijenata sa lakšim simptomila korona virusa. Inače, vojska će da brine o privremenoj bolnici na Beogradskom sajmu, ostalim karantinima, kao i o objektima izolacije Morovič, Subotica, Vojna gimnazija, hotel Soleks i Lepenka na Fruškoj gori.

Ostali naslovi

Penzioni sistemi pred prekretnicom
Srpska ekonomija
Duži životni vek i niska stopa nataliteta već godinama stvaraju neravnotežu između zaposlenih i penzionera u Evropi. Kako Evropa može postati otpornija na demografske i socioekonomske promene kada je reč o penzionim sistemima? EU-projekat „FutuRes“ donosi zanimljive uvide u moguće buduće reforme penzionih sistema
Put od amfiteatra do egipatske pustinje
Srpska ekonomija
Kada se akademsko znanje spoji sa iskustvom stručnjaka iz prakse, nastaju prilike koje mogu oblikovati buduće karijere mladih ljudi u agraru. Upravo takvu platformu predstavlja program Agrobiznis škola, kroz koji kompanija Al Dahra pruža studentima priliku da upoznaju savremeni agrobiznis
Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima