Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Proces pomirenja sa vizijom

Dan Nemačko-francuskog prijateljstva
Srpska ekonomija

Nemačka i Francuska obeležile su 22. januara 58. godišnjicu Jelisejskog sporazuma koji su 1963. godine potpisali savezni kancelar Konrad Adenauer i predsednik Šarl de Gol sa ciljem da se spoje dva naroda koje su razdvajala tri krvava rata i međusobno nepoverenje. Ugovor je dopunjen dodatnim sporazumom koji su 2019. u Ahenu potpisali predsednik Emanuel Makron i savezna kancelarka Angela Merkel.

Temelj za ovaj sporazum o pomirenju bila je jaka, bezrezervna politička volja i vizija dvojice političkih lidera koji su verovali da evropska budućnost ne zavisi samo od mira, već i od uzajamnog poverenja i aktivne saradnje na svim nivoima, tako da je osnivanje Evropske unije zapravo usko povezano sa proaktivnim procesom pomirenja Francuske i Nemačke.

Pedeset osam godina kasnije, Nemačka i Francuska sarađuju na najvišem političkom nivou, ali i u oblastima industrije (aviokompanija Erbas kao simbol uspeha), odbrane, kulture (tv-kanal ARTE koji se na nacionalnom nivou emituje u obe zemlje na oba jezika), mladih (Nemačko-francuska mreža mladih), obrazovanja (rasprostranjena mreža bilingvalnih škola i odeljenja), administracije itd.

2020 – Nemačko-francuska saradnja u vremenima pandemije

Tokom 2020. godine svet je zatečen izbijanjem pandemije izazvane virusom kovid 19. Nisu bile pošteđene ni Francuska ni Nemačka. Kad su u Francuskoj bolnice bile preopterećene zbog velikog broja novozaraženih, Nemačka je u svojim bolnicama primila pacijente iz Francuske i pružila im adekvatnu medicinsku pomoć. Pored tog primera saradnje na delu, Francuska i Nemačka su 18. maja pokrenule inicijativu evropskog oporavka kako bi Evropa mogla osnažena da izađe iz ove krize. Mehanizam koji je u avgustu odobrila Evropska unija, kakos e navodi u zajedničkom saopštenju ambasada Francuske i Nemačke u Srbiji, finansiran je iz prvog programa udruživanja evropskog duga u iznosu od 750 milijardi evra i predstavlja prekretnicu po pitanju evropskih integracija i solidarnosti unutar zajednice.

Nedvosmislena podrška Srbiji u EU

Nemačka i Francuska snažno podržavaju proces pridruživanja Srbije Evropskoj uniji kroz politički dijalog na najvišem nivou i sredstva iz EU-fondova (200-300 miliona evra nepovratnih sredstava) kao i pružanjem bilateralne pomoći za reforme. Obe vlade u ministarstvima i radnim grupama prenose svoje stručno znanje, između ostalih u oblastima upravljanja EU-projektima partnerstva, reforme državne uprave i vladavine prava. Pored toga, podstiču poslovne aktivnosti i regionalno pomirenje mladih finansiranjem Regionalne kancelarije za saradnju mladih RYCO koja je osnovana 2016. u Parizu na Samitu o Zapadnom Balkanu pod predsedavanjem Francuske i Nemačke.

Francuska i Nemačka podržavaju borbu protiv organizovanog kriminala i terorizma na Zapadnom Balkanu pokrenuvši sveobuhvatnu inicijativu protiv nezakonitog posedovanja, zloupotrebe i trgovine malokalibarskim i lakim oružjem kojoj obe zemlje predsedavaju, zajedno sa Evropskom unijom. Takođe, podstiču regionalnu saradnju i pomirenje na Balkanu, dajući aktivan doprinos dijalogu Beograda i Prištine pod pokroviteljstvom EU. U julu 2020. godine Emanuel Makron i Angela Merkel organizovali su samit u Parizu u cilju obnavljanja dijaloga zaustavljenog 18 meseci pre toga, u novembru 2019. Na samitu su učestvovali predsednik Srbije Aleksandar Vučić, kosovski predsednik Vlade Avdulah Hoti kao i komesar spoljnih poslova EU Josep Borel i posebni izaslanik EU Miroslav Lajčak. Francuska i Nemačka i sada traže brzu obnovu dijaloga, neposredno po završetku izbora na Kosovu.

Zajedničko zalaganje za kvalitetnu infrastrukturu sa što manje ugljenika

Francuska i Nemačka u Srbiji se zalažu za održivi razvoj u skladu sa EU standardima doprinoseći ekonomski stabilnoj i ekološkoj zemlji podizanjem svesti građana i ulaganjem u infrastrukturu i nove tehnologije. Širok je spektar njihovog angažmana, počevši od poboljšanja energetske efikasnosti u zgradama, preko upravljanja otpadom sve do modernih i alternativnih sredstava prevoza. Pored toga, obe zemlje investiraju u obnovljive izvore energije, kao što je vetropark u Kostocu i hidrocentrala u Zvorniku. Proizvodnja energije iz otpada i putem cirkularne ekonomije takođe su deo nastojanja Nemačke i Francuske da pruže podršku Srbiji na njenom putu u održivu budućnost. Ovi projekti koji se međusobno dopunjavaju finansiraju se na osnovu sredstava iz državnih fondova i kredita, a realizuju ih nacionalne agencije za razvojnu pomoć. To su AFD u ime Francuske i KfW u ime Nemačke. I jedna I druga imaju svoje sedište u Beogradu i rade u skladu sa ekološkim ciljevima EU.

Razvoj umetnosti i tehnike

Tokom 2021. će Francuski institut i Goethe-Institut u Srbiji zajedno sa Asocijacijom industrije video igara Srbije uspostaviti saradnju sa ciljem razvijanja zajedničke perspektive u sve dinamičnijem sektoru pravljenja video igara. Projekt pod nazivom "Playing Narratives" koji finansiraju nemačka i francuska vlada pružaće stručno znanje i know-how iz Pariza i Berlina, tačnije spajaće francusko iskustvo na osnovu duge tradicije stripova, indi-gejminga i animacije sa nemačkom visokotehnološkom industrijom video igara i animacije. Javnim konkursom će se izabrati 15 učesnika, mladi kreativci iz Srbije između 18 i 30 godina koji već imaju iskustvo u pisanju stripova, animaciji, tonskom dizajnu ili kreativnom pisanju. U saradnji sa vodećim pedagozima i ekspertima iz ove branše iz tri partnerske zemlje imaće priliku da upoznaju pravu praksu procesa proizvodnje u industriji video igara.

Prognoza za svet posle pandemije

Nemačka i Francuska su tokom 2020. godine, kao i u prethodnim godinama, koordinisale svoje aktivnosti kako bi i na međunarodnoj sceni odbranili svoj stav. Nemačka je od jula do decembra 2020. predsedavala Savetu Evropske unije, usaglašavajući svoje stavove sa Francuskom. Tokom 2022. godine će Francuska da predsedava Savetu Evropske unije, nastavljajući sve ono što su obe zemlje zajedno definisale kao prioritet.

U svetu koji se neprestano menja i u kojem se preraspoređuju uloge, predsednik Emanuel Makron i savezna kancelarka Angela Merkel su u julu 2020. godine pokrenuli prvi Nemačko-francuski forum budućnosti koji je okupio vodeće aktere iz poslovnog i društvenog života kako bi zajedno izradili predloge za politički poredak. Zajedničko reflektiranje i kreiranje budućnosti kojoj težimo još važnije je u ovim vremenima krize sektora javnog zdravlja.

Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Iv Le Drijan i nemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas su se tokom 2019. i 2020. godine na međunarodnom nivou založili za obnovljeno transantlantsko partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama u 2021. godini, za jači sistem multilateralne saradnje i za adaptaciju NATO saveza aktuelnim izazovima u svetu. U svetu posle pandemije Francuska i Nemačka će nastaviti svoje aktivnosti na globalnom nivou u cilju suzbijanja klimatskih promena u okviru međunarodnih foruma kao što je 26. konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama koja će se u novembru 2021.održati u Glazgovu. ili 15. Sastanak konferencije stranaka (COP15) o biodiverzitetu koji će se održati u Kanmingu u maju 2021.

Ostali naslovi

Penzioni sistemi pred prekretnicom
Srpska ekonomija
Duži životni vek i niska stopa nataliteta već godinama stvaraju neravnotežu između zaposlenih i penzionera u Evropi. Kako Evropa može postati otpornija na demografske i socioekonomske promene kada je reč o penzionim sistemima? EU-projekat „FutuRes“ donosi zanimljive uvide u moguće buduće reforme penzionih sistema
Put od amfiteatra do egipatske pustinje
Srpska ekonomija
Kada se akademsko znanje spoji sa iskustvom stručnjaka iz prakse, nastaju prilike koje mogu oblikovati buduće karijere mladih ljudi u agraru. Upravo takvu platformu predstavlja program Agrobiznis škola, kroz koji kompanija Al Dahra pruža studentima priliku da upoznaju savremeni agrobiznis
Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima