Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

San ili java – električni leteći taksi

Savremene tehnologije osvajaju svet
Piše: Jelena Filipović

Nešto što je mnogima san, da stignu brzo do posla, bez zastoja u saobraćaju, bez stajanja na stanicama i semaforima, u relativno bliskoj budućnosti biće, bar prema najavama kompanija koje razvijaju najbolja rešenja za sletanje i poletanje letelice-taksija, java. Na stotine kompanija razvija električno vertikalno sletanje i poletanje letelica, u svetu poznatih kao eVTOL. Kao ni helikopterima, ni njima nisu potrebne piste, ali trebalo bi da budu tihe i jeftine.

Stručnjaci u toj industriji procenjuju da taksi služba tim novim letelicama ipak neće biti omasovljena do 2030. godine. Čini se, onda, da san izgleda nekako daleko, smatra urednik tehnologije biznisa u Bi-Bi-Siju Ben Moris i postavlja pitanje gde je zapelo.

Razdaljina

Postoje dobri razlozi zbog kojih se industrija eVTOL fokusirala na kratke „skokove” u gradovima i izvan njih. Najpre, u gradovima su brojni potencijalni korisnici, a sledeći razlog leži u činjenici što eVTOL letelice ne mogu da lete na velikim udaljenostima. Većina ima baterije koje im dozvoljavaju da lete oko pola sata. Na primer, nemački volokopter može da pređe razdaljinu od oko 35 kilometara krećući se maksimalnom brzinom od oko 110 kilometara na sat. Prvi probni let volokopter je imao u drugoj polovini oktobra u Singapuru, svojoj bazi u Jugoistočnoj Aziji.

Druge kompanije pojačale su domet dodajući krila, te tako nemački „Lilijum” ima letelicu koja može da uzleti vertikalno, ali i da okrene svoja krila i motor i da tako leti više nalik običnom avionu. U toj kompaniji očekuju da njihove letelice prelaze razdaljinu od 300 kilometara. Britanska kompanija „Vertikal aerospejs”, takođe, radi na eVTOL-u s krilima i očekuje da će letelica moći da pređe više od 160 kilometara. Ali industrija bi žarko želela da vidi napredak na polju tehnologije baterija, što bi omogućilo svim tim prototipovima da budu mnogo korisnije letelice.

– Prilikom planiranja leteće taksi službe mora da se povede računa i o tome gde letelica može prikladno da uzleti i sleti, kao i gde može da napuni ili zameni svoje baterije, a tu postoji više izazova – ističe Moris.

U velikim gradovima prostor je poprilično ograničen. Helikopteri već postoje, ali možda nisu idealno locirani ili sposobni da se nose s dodatnom gužvom u saobraćaju. Neke zgrade možda imaju odgovarajuće krovove, ali su verovatno preskupe da se koriste. Čak i ako se pronađu, takva mesta moraju da budu u skladu s propisima o planiranju, koji, doduše, još ne postoje.

Nema buke

Jedna od bitnih stavki letelica eVTOL jeste to što su relativno tihe. Dok lebde, mogu da naprave tek četvrtinu buke helikoptera, naveo je jedan od izvršnih direktora u „Vertikal aerospejsu” Majkl Cervenka i istakao da ih dok lete prema vama uopšte nećete čuti. To bi donekle moglo da ublaži zabrinutost onih koji žive u blizini mesta sletanja i uzletanja letećih taksija. Regulatorna avio-tela u Evropi i SAD trenutno rade na standardima koje treba da ispune nove letelice. Kada se jednom budu dogovorila, eVTOL letelica proći će kroz testiranja koja mogu da traju godinama, a ceo proces mogao bi da košta stotine miliona funti.

– Većina proizvođača eVTOL letelica s kojima sam razgovarao nastoji da dobije sertifikat do 2023. godine – rekao je specijalni savetnik za eVTOL industriju Darel Svanson.

Kao prednost novih letelica navodi se to što su jednostavnije od helikoptera i putničkih aviona, pa mehanički postoji manja šansa da nešto krene naopako. Neki dizajni predviđaju višestruke motore, tako da letelica može da leti čak i kada jedan motor prestane da radi.

„Uber”, koji ima projekat eVTOL letelica nazvanih „Uber er” (Uber Air), smatra da leteća taksi služba treba da bude samo sigurnija od vožnje automobila, možda čak i dva puta. Međutim, javnost i regulatorna tela očekuju bezbednosne standarde mnogo sličnije onima koji važe za avio-prevoznike.

Postoji još jedno pitanje na koje baš i nije dat odgovor, a to je na koji će način nova letelica funkcionisati po lošem vremenu. Takve letelice biće veoma lake, a to može da predstavlja visok rizik po bezbednost u vetrovitim vremenskim uslovima. To bi značilo da taksi služba neće raditi po vetrovitom danu, što onda nikako nije odgovarajuće za mnoga mesta širom sveta.

Sistemi za kontrolu vazdušnog saobraćaja već prate aktivnosti helikoptera nad gradovima, a stručnjaci smatraju da bi ti sistemi verovatno mogli da se nose sa još stotinama aviona eVTOL. Kroz mnoge velike gradove protiču reke, na kojima, naravno, nema ljudi, tako da bi let iznad njih bio idealan.

Ali ako eVTOL postane sistem prevoza na masovnom tržištu, s hiljadama aviona, tada će morati da se uspostave novi sistemi za upravljanje vazdušnim prostorom. To će svakako biti neminovno ako industrija ispuni svoj konačni cilj – avione bez pilota. Te letelice i same će morati da osete šta se oko njih događa i da identifikuju druge letelice. Neće se dogoditi da odjednom 1. januara 2023. godine nad Londonom leti 5.000 vozila već će se taj saobraćaj postepeno povećavati, što će dati vremena da se sistemi nadzora uspostave i počnu kvalitetno da rade.

Poslovni model leteće taksi službe tek treba da bude razrađen, ali verovatno će opsluživati putnike na kratkim, dobro definisanim rutama u gradovima i izvan njih. „Uber” veruje da će takve usluge postati pristupačan oblik dnevnog prevoza, čak i jeftiniji od automobilskog. Međutim, za početak, u fokusu će biti bogatiji kupci spremni da za tu uslugu više plate. Let s vrha zgrade neke skupe londonske oblasti do, recimo, aerodroma Hitrou bio bi, svakako, neverovatno dragocena mogućnost.

Ostali naslovi

Jesen, prehlade i kafa: balans koji lako postižete
Srpska ekonomija
Jesen je doba kada se svakodnevica ubrzava: deca kreću u škole i vrtiće, u prevozu je gužva, temperatura varira od jutarnjeg mraza do popodnevnog otopljenja… I dok se borimo sa kijavicom, umorom i blažom malaksalošću, svakodnevne obaveze ne čekaju — posao, obaveze, porodica...
Transparentnost veštačke inteligencije postaje ključna tema digitalnog društva
Srpska ekonomija
Dostavljači su ključan deo Wolt platforme. Kao partneri, imaju potpunu slobodu da biraju kad, gde i koliko rade. Algoritmi omogućavaju transparentno i efikasno raspoređivanje poslova – dodela isporuke se zasniva na blizini, vrsti prevoznog sredstva i dostupnosti
Kako AI menja očekivanja IT zajednice
Srpska ekonomija
Očekivanja IT zajednice ubrzano se menjaju pod uticajem veštačke inteligencije, ali tehnološki napredak za njih ima vrednost samo kada je praćen etikom, odgovornošću i brigom o ljudima. Iako 46% ispitanika navodi da su im kompanije koje koriste AI privlačnije, poverenje ostaje veoma osetljiva kategorija
BlueNoroff cilja rukovodioce na Windows i macOS sistemima
Srpska ekonomija
Na globalnoj Security Analyst Summit konferenciji na Tajlandu, Global Research and Analysis Team (GReAT) kompanije Kaspersky predstavio je najnovije aktivnosti APT grupe BlueNoroff kroz dve visoko ciljanje zlonamerne kampanje – „GhostCall“ i „GhostHire“
Nova nada za hronične bolove u zglobovima
Srpska ekonomija
Artroza spada među najčešće bolesti zglobova i predstavlja sve veći zdravstveni problem. Oko 1,4 miliona ljudi u Austriji pati od ovog hroničnog trošenja zglobova, a broj obolelih i dalje raste. Stručnjaci procenjuju da će se broj slučajeva artroze do 2030. godine povećati za oko 30 odsto
Zajednička odgovornost banaka i građana
Srpska ekonomija
Oktobar je Evropski mesec sajber bezbednosti – period posvećen podizanju svesti o važnosti digitalne sigurnosti, posebno u oblasti finansija. Sa ubrzanom digitalizacijom i razvojem mobilnog i internet bankarstva, raste i potreba da korisnici finansijskih usluga razumeju rizike digitalnog okruženja i način na koji mogu da ih prepoznaju i zaštite se
Korišćenje AI-a u planiranju putovanja
Srpska ekonomija
Glavni motiv za korišćenje AI-a u planiranju putovanja ušteda vremena i pojednostavljivanje priprema, ističe 73% ispitanika u istraživanju. Drugi važni benefiti, koje navodi 65% učesnika, uključuju pronalaženje informacija o glavnim atrakcijama odredišta i personalizovane preporuke prilagođene individualnim preferencijama
Marina Abramović u bečkoj Albertini
Srpska ekonomija
Bečki muzej „Albertina“ u saradnji sa galerijom „Bank Austria Kunstforum“ prikazuje prvu veliku retrospektivu Marine Abramović u Austriji. Izložba pruža obiman pregled njenog stvaralaštva. Tokom čitavog trajanja izložbe svakodnevno će se izvoditi rekonstrukcije (reenactments) istorijskih performansa
Leto donosi sve češće suše, a mi gubimo vodu i tamo gde je ima
Srpska ekonomija
Uprkos značajnim tehnološkim dostignućima, uključujući i najnoviji razvoj veštačke inteligencije, ispostavilo se da nam preti nestašica nečega bez čega ne mogu ni domaćinstva ni veliki poslovni sistemi, a to je voda
Da li znate šta sve povezuje Srbiju i Maltu?
Srpska ekonomija
Iako je Malta više od 1000 km vazdušnom linjom udaljena od Srbije, mnoge veze čvrsto povezuju ove dve zemlje. Navešćemo samo neke, a ostavljamo vama da istražite i ostale: Spomenik sećanja na brodolom srpskih vojnika 1918, Parohija Sv. Apostala Pavla i Sv. Nikole, Forum srpskih književnika ARTE...