Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Profesije budućnosti

Beč
Srpska ekonomija

Digitalizacija, automatizacija, globalizacija – kako će izgledati tržište rada u budućnosti? Bečki naučnik Rajnhold Pop predstavio je nekoliko prognoza. „Digitalizacija je neosporno veoma važan trend. Ali kod digitalizacije u oblasti rada nije reč o radikalnoj smeni, već o razvoju koji se događa već više decenija i koji će se nastaviti veoma dinamično i u budućnosti.

Reorganizacija umesto smanjenje

Zbog prognoziranih posledica digitalizacije mnogi se plaše za svoj posao. Ipak, strah nije opravdan, objašnjava Pop.

„Tokom istorije rada mašine i tehnički aparati nisu ljudima samo uzeli posao, već su im pre svega uzeli onaj dosadni deo posla. „Ono o čemu bi trebalo govoriti je reorganizacija tržišta rada.“ I u budućnosti će neke profesije nestati a neke nove će se pojaviti. Poslovi i profesije budućnosti nastaju u oblasti novih tehnologija koje čovek treba da kreira, servisira, predstavi i prodaje. Takođe će se pojaviti i nove profesije u uslužnim delatnostima, jer nove želje stvaraju nova tržišta.

Šta će doći, šta će nestati, a šta će ostati?

Sve profesije u vezi sa tehnikom i informacionim tehnologijama (IT) će u budućnosti imati veliku potražnju. IT se pojavljuje uvek u odnosu sa nečim drugim, npr. medicinom, turizmom, trgovinom, komunikacijama. Trgovina, prodaja, gastronomija i turizam će se kroz IT promeniti. Veću ulogu će dobiti onlajn-prodaja i onlajn-marketing. Ali zbog toga neće nestati klasična trgovina. Digitalizacija predstavlja motor za biotehnologije i medicinske tehnologije. Takođe u oblasti istraživanja i razvoja otvoriće se nova radna mesta. Usled promene klime na značaju dobijaju poslovi koji se tehnološki ili uslužno bave ekološkim pitanjima. Za zanat se često kaže da će nestati, ali nikako potpuno. „Upravo u velikim centrima zanati imaju važnu ulogu. Ipak mnoge izazove budućnosti digitalizacija neće moći rešiti. Nijedna mašina ne može da pronađe kreativna rešenja ili oseća empatiju. Tako će profesije koje zahtevaju takve kompetencije u budućnosti imati potražnju za čovekom. Velika potražnja će biti za negovateljima i socijalnim uslugama kao i obrazovnim kadrovima. Reorganizacija znači stalno obrazovanje“, ističe Pop. Profesije budućnosti zahtevaju intenzivno učenje, jer su poslovi kompleksniji nego ranije i dosta su povezani sa tehnologijom. Na primer, zaposleni koji rade na obradi metala moraju savladati način rada visoko modernih mašina.

Kada mladi traže savet za koju branšu da se odluče, onda su to svakako nove tehnologije, tehnička hemija ili fizika, savetuje Pop. „Ipak, ne bi trebalo odvraćati ih od njihovih odluka. Ako neko želi da se kvalifikuje za određeni posao, trebalo bi ga podržati. U budućnosti se više niko neće od završetka školovanja do penzije baviti samo jednim poslom“, zaključuje Pop.

Evo nekih od profesija budućnosti:

Atmosferski fizičar istražuje npr. gde je u gradu najveća koncentracija toplote i šta se protiv toga može učiniti

ITSecurity

Kreator kompjuterskih igara

Biomedicinski analitičar

Molekularni biolog

Bioinformatičar

Mejker – oni koji vole da kreiraju, budu inovatori

Izvor: Eurocompr

Ostali naslovi

Jesen, prehlade i kafa: balans koji lako postižete
Srpska ekonomija
Jesen je doba kada se svakodnevica ubrzava: deca kreću u škole i vrtiće, u prevozu je gužva, temperatura varira od jutarnjeg mraza do popodnevnog otopljenja… I dok se borimo sa kijavicom, umorom i blažom malaksalošću, svakodnevne obaveze ne čekaju — posao, obaveze, porodica...
Transparentnost veštačke inteligencije postaje ključna tema digitalnog društva
Srpska ekonomija
Dostavljači su ključan deo Wolt platforme. Kao partneri, imaju potpunu slobodu da biraju kad, gde i koliko rade. Algoritmi omogućavaju transparentno i efikasno raspoređivanje poslova – dodela isporuke se zasniva na blizini, vrsti prevoznog sredstva i dostupnosti
Kako AI menja očekivanja IT zajednice
Srpska ekonomija
Očekivanja IT zajednice ubrzano se menjaju pod uticajem veštačke inteligencije, ali tehnološki napredak za njih ima vrednost samo kada je praćen etikom, odgovornošću i brigom o ljudima. Iako 46% ispitanika navodi da su im kompanije koje koriste AI privlačnije, poverenje ostaje veoma osetljiva kategorija
BlueNoroff cilja rukovodioce na Windows i macOS sistemima
Srpska ekonomija
Na globalnoj Security Analyst Summit konferenciji na Tajlandu, Global Research and Analysis Team (GReAT) kompanije Kaspersky predstavio je najnovije aktivnosti APT grupe BlueNoroff kroz dve visoko ciljanje zlonamerne kampanje – „GhostCall“ i „GhostHire“
Nova nada za hronične bolove u zglobovima
Srpska ekonomija
Artroza spada među najčešće bolesti zglobova i predstavlja sve veći zdravstveni problem. Oko 1,4 miliona ljudi u Austriji pati od ovog hroničnog trošenja zglobova, a broj obolelih i dalje raste. Stručnjaci procenjuju da će se broj slučajeva artroze do 2030. godine povećati za oko 30 odsto
Zajednička odgovornost banaka i građana
Srpska ekonomija
Oktobar je Evropski mesec sajber bezbednosti – period posvećen podizanju svesti o važnosti digitalne sigurnosti, posebno u oblasti finansija. Sa ubrzanom digitalizacijom i razvojem mobilnog i internet bankarstva, raste i potreba da korisnici finansijskih usluga razumeju rizike digitalnog okruženja i način na koji mogu da ih prepoznaju i zaštite se
Korišćenje AI-a u planiranju putovanja
Srpska ekonomija
Glavni motiv za korišćenje AI-a u planiranju putovanja ušteda vremena i pojednostavljivanje priprema, ističe 73% ispitanika u istraživanju. Drugi važni benefiti, koje navodi 65% učesnika, uključuju pronalaženje informacija o glavnim atrakcijama odredišta i personalizovane preporuke prilagođene individualnim preferencijama
Marina Abramović u bečkoj Albertini
Srpska ekonomija
Bečki muzej „Albertina“ u saradnji sa galerijom „Bank Austria Kunstforum“ prikazuje prvu veliku retrospektivu Marine Abramović u Austriji. Izložba pruža obiman pregled njenog stvaralaštva. Tokom čitavog trajanja izložbe svakodnevno će se izvoditi rekonstrukcije (reenactments) istorijskih performansa
Leto donosi sve češće suše, a mi gubimo vodu i tamo gde je ima
Srpska ekonomija
Uprkos značajnim tehnološkim dostignućima, uključujući i najnoviji razvoj veštačke inteligencije, ispostavilo se da nam preti nestašica nečega bez čega ne mogu ni domaćinstva ni veliki poslovni sistemi, a to je voda
Da li znate šta sve povezuje Srbiju i Maltu?
Srpska ekonomija
Iako je Malta više od 1000 km vazdušnom linjom udaljena od Srbije, mnoge veze čvrsto povezuju ove dve zemlje. Navešćemo samo neke, a ostavljamo vama da istražite i ostale: Spomenik sećanja na brodolom srpskih vojnika 1918, Parohija Sv. Apostala Pavla i Sv. Nikole, Forum srpskih književnika ARTE...