Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Svetosavski bal u Beču simbol trajanja i zajedništva

Od „Srpskog kadrila“ 1846. do danas
Autor fotografije bala: Marc Grunwerth
Srpska ekonomija

Malo je događaja u evropskoj kulturnoj istoriji koji mogu da se pohvale kontinuitetom dužim od jednog veka. Svetosavski bal pripada toj retkoj grupi. Njegova tradicija započeta je 1846. godine, a danas se održava u srcu Beča, grada sa najdužom i najpoznatijom sezonom balova na svetu. U tom kontekstu, Svetosavski bal zauzima posebno mesto kao jedini bal koji u bečku balsku tradiciju unosi duh srpske kulture, humanosti i zajedništva.

I ove godine, Svetosavski bal u Beču potvrđuje svoj status najvećeg godišnjeg okupljanja srpske dijaspore u Evropi i svetu - događaja koji nadilazi vreme, geografske distance i društvene okolnosti.

Humanost kao srce bala

U duhu Svetosavlja, 27. Svetosavski bal nosi snažnu humanitarnu poruku. Ovogodišnja misija posvećena je obnovi doma porodice Dimić iz sela Mogila, na Kosovu i Metohiji. Ova četvoročlana porodica živi u izuzetno teškim uslovima, ali sa željom da ostane na svom ognjištu. Humanitarna akcija realizuje se u saradnji sa Fondacijom „Tamara Grujić“.

Po prvi put u istoriji balske sezone u Beču - slava kao duhovni i kulturni čin

Po prvi put u istoriji Svetosavskog bala, biće predstavljen koncept slave, duboko ukorenjene duhovne i kulturne tradicije srpskog naroda. Slava, kao nematerijalno kulturno nasleđe pod zaštitom UNESCO-a, biće simbolično utkana u program i duh večeri, kao podsećanje na vrednosti okupljanja, deljenja i brige za bližnjeg.

Umetnost i program - bečka tradicija, srpska kultura

Ovogodišnji program dodatno obogaćuju umetnici različitih muzičkih izraza u čak 16 sala palate Hofburg, u kojima će se tokom večeri smenjivati muzički i plesni sadržaji - od klasičnih orkestara i valcera, do tradicionalnih motiva i savremenih umetničkih interpretacija.

Aleksandra Radović nastup na Svetosavskom balu doživljava kao poseban umetnički i lični trenutak.

„Postoje scene o kojima umetnik mašta, a Hofburg je jedna od njih. Nastupiti u kraljevskoj palati, u gradu sa tolikom muzičkom istorijom, za mene je velika čast. Svetosavski bal nosi posebnu emociju i humanost, radujem se što ću biti deo tog zajedništva. Pozivam sve da dođu i budu deo bajkovite noći”, istakla je Aleksandra uz čije će hitove posetioci moći da uživaju u Svečanoj sali.

Više detalja o programu možete pronaći na našem zvanicnom sajtu.

Premijerno izvođenje “Valcera Svetosavskog bala u Beču”

Poseban umetnički trenutak večeri biće premijerno izvođenje„Valcera Svetosavskog bala u Beču“, kompozicije koju je specijalno za ovu priliku komponovao i aranžirao Fedor Vrtačnik, čime se nastavlja tradicija u kojoj Svetosavski bal ne samo da čuva nasleđe, već ga i stvara. Organizatori iz Beča ističu da Svetosavski bal već decenijamaima posebnu ulogu u očuvanju identiteta i vrednosti srpske zajednice u dijaspori.

„Svetosavski bal za nas nije samo događaj koji organizujemo, već zavet koji čuvamo. To je veče u kojem se sećamo ko smo, odakle dolazimo i kakve vrednosti nosimo sa sobom. Od 1846. godine do danas, bal traje jer ima svrhu da okuplja, povezuje I pomaže”, ističu organizatori.

Svetosavski bal će se održati 6. februara 2026. godine u palati Hofburg u Beču. Ulaznice su dostupne putem zvaničnog sajta.

Ostali naslovi

Penzioni sistemi pred prekretnicom
Srpska ekonomija
Duži životni vek i niska stopa nataliteta već godinama stvaraju neravnotežu između zaposlenih i penzionera u Evropi. Kako Evropa može postati otpornija na demografske i socioekonomske promene kada je reč o penzionim sistemima? EU-projekat „FutuRes“ donosi zanimljive uvide u moguće buduće reforme penzionih sistema
Put od amfiteatra do egipatske pustinje
Srpska ekonomija
Kada se akademsko znanje spoji sa iskustvom stručnjaka iz prakse, nastaju prilike koje mogu oblikovati buduće karijere mladih ljudi u agraru. Upravo takvu platformu predstavlja program Agrobiznis škola, kroz koji kompanija Al Dahra pruža studentima priliku da upoznaju savremeni agrobiznis
Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima