Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Analitičari očekuju rast cene zlata do 5.500 dolara u 2026. godini

Zlato nastavlja rekordni uspon
Srpska ekonomija

Nakon rekordne 2025. godine tokom koje je zlato poskupelo gotovo 70 odsto, cena oborila više od 50 istorijskih maksimuma i premašila 4.500 dolara po unci, analitičari i investitori u Srbiji očekuju nastavak trenda rasta cene žutog metala i u 2026. godini. Procenjuju da bi tokom ove godine mogla da dogura do 5.500 dolara po unci.

Dok centralne banke povećavaju rezerve, a investitori širom sveta traže zaštitu od inflacije i geopolitičkih rizika, interesovanje za investicionim zlatom raste i u Srbiji. Ukupan promet investicionog zlata na domaćem tržištu porastao za oko 30–40% u odnosu na prethodnu godinu.

Kako trgovci investicionim zlatom kažu, sve veći broj investitora okretao se fizičkom zlatu kao instrumentu očuvanja kapitala, naročito u uslovima inflatornih pritisaka i valutne neizvesnosti. Istovremeno, viši cenovni nivoi motivisali su deo postojećih investitora da prodaju, a primećen je i značajan priliv investitora koji prvi put ulaze na tržište.

Geopolitika, dolar i centralne banke pogurale zlato

Prošla godina je počela sa cenom od 2.600 dolara po unci, zatim se nakon kratke korekcije izazvane najavom nove faze trgovinskog rata sa Kinom, cena zlata brzo oporavila i tokom leta zadržala između 3.200 i 3.400 dolara. Krajem avgusta započela je novi uspon ka rekordnom nivou u decembru.

Prema rečima Branislava Jorgića, berzanskog analitičara, cena zlata intenzivno raste od 2020. godine kao posledica svetske ekonomske i političke krize.

„Osnovni uzroci su pandemija korona virusa, koja je izazvala blokadu kretanja roba, usluga, kapitala i radne snage, a zatim regionalna ratna kriza koja je uzrokovala energetski kolaps. Zatim su usledile nepredvidive odluke predsednika Amerike Donalda Trampa, pa carinski rat Amerike protiv ostatka sveta, pritisak na čelnike FED-a, politika sankcija, blokada… Sve su to elementi koji izazivaju nepoverenje i strah kod tradicionalnih investitora i pokušaj da se pronađu sigurne destinacije za čuvanje vrednosti imovine. Jedna od njih je ulaganje u investiciono zlato, investiciono srebro i retke metale“, objašnjava Jorgić.

Prema modelu Svetskog saveta za zlato, od ukupnog godišnjeg rasta cene zlata od gotovo 70 procenata, 12 procentnih poena može se objasniti visokorizičnim geopolitičkim okruženjem, 10 slabim dolarom i nižim kamatnim stopama, dok se 9 procentnih poena pripisuje ulasku novih investitora na tržište usled rasta cena.

Stručnjak za investiciono zlato Georgi Hristov iz kompanije „Tavex zlato & srebro“ kaže da su cenu i potražnju pogurale i centralne banke koje prethodne godine nisu štedele kada su zlatne rezerve u pitanju.

„Zemlje poput Kine, Poljske, Kazahstana i Brazila poslednjih godina značajno povećavaju svoje zlatne rezerve, koristeći zlato kao sredstvo diverzifikacije i zaštite od valutnih i geopolitičkih rizika. Ova institucionalna potražnja čini aktuelni rast cene strukturno utemeljenim, a ne kratkoročno spekulativnim”, kaže Hristov i dodaje da nedavna analiza pokazuje da kineska centralna banka, poznata kao najveći kupac, za 2025. godinu prijavljuje sumnjivo male količine.

“Zaključak stručnjaka je da Kina, zajedno sa drugim nacionalnim institucijama, u praksi kupuje znatno više zlata nego što se javno objavljuje. Procenjuje se da je najmanje 600 tona godišnje kupljeno u svakoj od prethodne tri godine, što predstavlja značajan, ali nevidljiv deo globalne potražnje.“

Jorgić veruje da je logika centralnih banaka bila ista kao i drugih investitora, zaštita vrednosti svojih deviznih rezervi. „Dodatni razlog je zaštita imovine od mogućih sankcija, zamrzavanja deviznih rezervi, što postaje sve češća praksa Zapada. Osim toga i bogati pojedinci, koji procenjuju da bi mogli biti predmet sankcija, prebacuju deo svojih sredstva u zlato“.

Srpsko tržište zlata beleži rast

Periodi povećane neizvesnosti i kontinuiranog rasta cene zlata, uticali su na domaće ulagače. Prema Jorgićevim rečima, procenjuje se da je u 2024. godini uloženo oko 100 miliona evra u investiciono zlato, a u prehodnoj i znatno više. “Građani Srbije tradicionalno vole zlato i rado ga kupuju. Ta ljubav prema zlatu je razumljiva, imajući u vidu da smo kroz istoriju prolazili kroz različite valutne sisteme, od kojih je većina propala, prolazili smo kroz ratove i okupacije i jedini način da se zaštiti deo imovine je bila kroz zlato. Danas građani Srbije kupuju investiciono zlato i preuzimaju ga u fizičkom obliku. U Srbiji nema razvijenih domaćih ETF-ova, ali manji broj investira ulaže u commodity ETF-ove u inostranstvu, odnosno fondove koji investiraju u proizvode kao što su zlato, srebro i slično”.

Hristov navodi da Tavex beleži izuzetan rast kupovine investicionog zlata kao oblika zaštite i sigurnosti. Zabeležen je rast broja klijenata koji primenjuju sistematski pristup, najčešće kroz redovne kupovine manjih količina, poput 1–5 grama. “Pojavio se veliki broj novih ulagača na tržištu, a sa druge strane, deo investitora je iskoristio rekordnu cenu i prodao zalihe zlata radi ostvarivanja brze dobiti. U 2025. godini ima mnogo novih kupaca koji su redovno kupovali manje količine, ali istovremeno iskusni investitori ulažu velikim iznosima. Primetno je, takođe, osipanje kapitala iz sektora nekretnina, uz preusmeravanje štednje u investiciono zlato“, kaže Hristov i dodaje da deo kupaca na domaćem tržištu zlato poistovećuje isključivo sa zlatnicima.

“U Tavexu poseban akcenat stavljamo na edukaciju klijenata, objašnjavamo kako funkcioniše tržište, razlike između proizvoda i logiku formiranja cena. Nakon toga, klijenti samostalno donose odluku. Većina kupaca preferira globalno priznate rafinerije poput Valcambi i Argor-Heraeus. Iako je kvalitet zlata uvek isti, bez obzira na proizvođača, ključna razlika je u likvidnosti. Manje poznati brendovi mogu ograničiti buduće opcije prodaje i dovesti investitora u situaciju da zavisi od jednog otkupljivača i nepovoljnijih uslova”, objašnjava Hristov i zaključuje da najčešći motiv za kupovinu zlata u Srbiji ostaje dugoročno očuvanje vrednosti.

“To je u skladu sa osnovnom svrhom investicionog zlata i procenjuje se da više od 70–75% investitora zlato vidi kao stratešku dugoročnu imovinu, a ne kao sredstvo kratkoročne špekulacije. Važno je, međutim naglasiti da kupci budu dodatno oprezni i informisani, da znaju od koga kupuju, koje proizvode biraju, kakva je reputacija prodavca, kao i kakvi su uslovi buduće prodaje i likvidnosti.”

Ostali naslovi

Penzioni sistemi pred prekretnicom
Srpska ekonomija
Duži životni vek i niska stopa nataliteta već godinama stvaraju neravnotežu između zaposlenih i penzionera u Evropi. Kako Evropa može postati otpornija na demografske i socioekonomske promene kada je reč o penzionim sistemima? EU-projekat „FutuRes“ donosi zanimljive uvide u moguće buduće reforme penzionih sistema
Put od amfiteatra do egipatske pustinje
Srpska ekonomija
Kada se akademsko znanje spoji sa iskustvom stručnjaka iz prakse, nastaju prilike koje mogu oblikovati buduće karijere mladih ljudi u agraru. Upravo takvu platformu predstavlja program Agrobiznis škola, kroz koji kompanija Al Dahra pruža studentima priliku da upoznaju savremeni agrobiznis
Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima