Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Nove metode za reciklirani beton u Beču

Beč
Foto: © TU Wien
Srpska ekonomija

Beton je jedan od najvažnijih građevinskih materijala našeg vremena. Procenjuje se da se u svetu proizvede 30 milijardi tona betona godišnje. S obzirom na ovu količinu, važno je štedeti resurse ponovnim korišćenjem starog betona. Pri tome se građevinski šut reciklira, a reciklirani agregati mogu se koristiti za proizvodnju novog betona, čime se dobija reciklirani beton. Međutim, reciklirani beton ima lošija mehanička svojstva u poređenju sa običnim betonom koji sadrži prirodni kamen.

Na Tehničkom univerzitetu u Beču sprovedeni su obimni eksperimenti i razvijene različite metode čiji je cilj poboljšanje svojstava recikliranog betona. Jedna od metoda sa kojom je postignut veliki uspeh podrazumeva korišćenje ugljen-dikosida. Kada se u reciklirane agregate ubrizga ugljen-dioksid, on se pretvara u krečnjak koji jača materijal i ostaje trajno u recikliranom betonu. Ova metoda donosi još jednu veliku prednost, a to je trajno uklanjanje ugljen-dioksida iz atmosfere. Tehnički univerzitet u okviru projekta „UP!crete“ intenzivno sarađuje sa austrijskom betonskom industrijom u ovoj oblasti.

„Beton se u osnovi sastoji od tri glavne komponente: agregata – kao što su pesak, šljunak ili drobljeni kamen, cementa i vode“, objašnjava profesorka Ildiko Merta sa Instituta za tehnologiju materijala, građevinsku fiziku i ekologiju građevine, naučna direktorka istraživačkog projekta UP!crete. „Vrsta agregata koji se koristi u betonu ima ključni uticaj na njegova svojstva, poput čvrstoće i trajnosti.“ Oba svojstva značajno opadaju ako se pri njegovoj proizvodnji koristi preveliki udeo recikliranih agregata. „Trenutni nacionalni standardi dozvoljavaju učešće recikliranih materijala do maksimalno 50 procenata. Naš cilj je, međutim, da udeo recikliranog materijala dostigne 80 procenata ili čak više, jer građevinski šut generalno postoji u velikim količinama“, dadaje Merta.

Ostali naslovi

Malver uzrok curenja podataka sa više od dva miliona bankovnih kartica
Srpska ekonomija
Kaspersky Digital Footprint Intelligence procenjuje je došlo do curenja podataka sa više od 2,3 miliona bankovnih kartica na dark veb, na osnovu analize log fajlova malvera za krađu podataka u periodu od 2023. do 2024 godine
Krađa bankarskih podataka na pametnim telefonima utrostručila se u 2024. godini
Srpska ekonomija
Broj napada bankarskim trojancima na pametne telefone porastao je za 196% u 2024. godini u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci menjaju taktiku, oslanjajući se na masovnu distribuciju malvera. Tokom protekle godine otkriveno je više od 33,3 miliona napada na korisnike pametnih telefona širom sveta
Zlato na putu do 3.300 dolara za uncu
Srpska ekonomija
Cena zlata je u poslednjih godinu dana zabeležila značajan porast, dostigavši vrednost blizu 3.000 dolara po unci, što je za trećinu više nego pre samo godinu dana. Ovaj nagli skok izazvan je nizom faktora, uključujući inflaciju, smanjenje kamatnih stopa, geopolitičke tenzije, ali i trgovinske politike, poput tarifa koje je uveo američki predsednik Donald Trump
Registrovano skoro 900 miliona pokušaja fišinga u 2024. godini
Srpska ekonomija
U 2024. godini, broj fišing napada koje je kompanija Kaspersky blokirala na globalnom nivou porastao je za 26% u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci su nastavili da iskorišćavaju poznate brendove kao što su Booking, Airbnb, TikTok i Telegram kako bi ukrali akreditive ili instalirali malver
Kako deca zarađuju u digitalnoj ekonomiji
Srpska ekonomija
Današnja deca često se opisuju kao „digitalni urođenici“. Generacija Alfa (rođeni 2010. i kasnije) odrasla je okružena tehnologijom povezanom na internet, pa ne čudi što aktivno koriste sve prednosti digitalne ere. Već oko treće godine, većina njih redovno igra onlajn igre i gleda video sadržaje
Istine i zablude o zlatu
Srpska ekonomija
Zlato je vekovima smatrano simbolom bogatstva i sigurnosti. Poslednjih godina kada je svet potreslo nekoliko kriza kao što su pandemija korona virusa, pa ratovi u Ukrajini i Izraelu, vrednost zlata je vrtoglavo porasla i dosegla rekordne iznose, premašivši 2.100 dolara za uncu. Ipak, o njemu kruže mnogi mitovi koji mogu da odvrate potencijalne investitore
Kako energiju vetra učiniti društveno prihvatljivom
Srpska ekonomija
Međunarodni tim istraživača uz učešće bečkog Univerziteta za prirodne resurse i bionauku (BOKU) istražio je uticaje energije vetra na životnu sredinu, društvo, ekonomiju i pravo, sažeo ih u 14 kategorija i pružio osnovu za političke odluke
Evo zašto treba da odvojite vreme za jutarnju kafu
Srpska ekonomija
Da li ste znali da određeno vreme kada pijete kafu može imati direktan uticaj na vaše zdravlje? Istraživanje koje je nedavno objavljeno, a koje su sproveli naučnici sa Univerziteta Tulane u Nju Orleansu pokazuje da uživanje u kafi u jutarnjim satima može značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti, a čak i od preuranjene smrti!
Kako veštačka inteligencija (AI) podstiče novi talas sajber prevara
Srpska ekonomija
Iako četbotovi i algoritmi poboljšavaju korisničko iskustvo i izuzetno su prilagodljivi različitim primenama, oni su takođe otvorili naše lične i poslovne živote za nove – i mračnije – napade socijalnog inženjeringa
Godina 2024. najtoplija ikad zabeležena
Srpska ekonomija
Svetska meteorološka organizacija potvrdila da je 2024. godina najtoplija ikad zabeležena, sa temperaturom od oko 1,55°C iznad predindustrijskog nivoa. Poslednjih 10 godina (2015-2024) su deset najtoplijih godina zabeleženih od kada se vrše merenja