Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Srbija u borbi protiv korone

Beograd
Foto: mod.gov.rs
Piše: Vesna Zdravković

Medicinske zaštitne maske i rukavice, ograničeno kretanje odnosno zatvaranje granica i policijski čas, otvaranje medicinskih centara za osobe zaražene korona virusom, a sledi masovno testiranje građana i stavljanje u funkciju privremenih bolnica za pacijente sa blažim simptomima covida 19. To je srpski scenario u borbi protiv pošasti XXI veka.

Slične mere je sprovodila i bratska Kina. Ta mnogoljudna zemlja suočila se sa prvim zaraženim korona virusom početkom decembra prošle godine. Sve je krenulo i širilo se velikom brzinom u milionskom gradu Vuhanu. Neverovatnom brzinom su Kinezi izgradili i dva velika medicinska centra. Istovremeno, vlasti u Vuhanu počele su da pretvaraju sportske dvorane I izložbene prostore u privremene bolničke centre za lakše obolele pacijente od virusa korona. Svako soba imala je dva kreveta, kupatilo, televizor i uređaj za prečišćavanje vazduha.

Italija nije dovoljno ozbiljno shvatila opasnost zvanu korona virus. Nisu kontrolisani ulasci putnika u zemlju, nisu odmah obustavljena masovna okupljanja poput fudbalskih utakcima. Na kraju je čitava pokrajina Lombardija stavljena u karantin. Kašnjenje je tu zemlju koštalo velikog broja ljudskih života, pre svega starih, kao I lekara koji su stajali na prvim odbrambenim linijama u borbi protiv korone. Nedostatak kreveta u bolnicama, medicinskog osoblja, maski, respiratora Italiju svrstava u vrh najpogođenijih zemalja korona virusom.

U blokadi je danas I Španija koja nije izvukla pouke iz Italije. Loša procena I organizacija te zemlje u borbi sa pandemijom vinula je Španiju u sam vrh liste najugroženijih država po broju obolelih I umrlih. Španija umesto improvizovanih bolnica za lečenje pravi improvizovane mrtvačnice za žrtve korona virusa.

Britaniju pamtimo po prvom obolelom pacijentu bebi. I upravo u toj zemlji se pravi privremena bolnica u centralnom Londonu, slična našoj na Beogradskom sajmu. Na površini od 100.000 kvardratnih metara nalaziće se 4.000 kreveta. Improvizovana bolnica u Londonu trebalo bi da primi prve pacijente sledeće nedelje.

Ostaje da se vidi šta će doneti masovno testiranje, kao i otvaranje privremenih bolnica. U najvećoj, hali 4 Beogradskog sajma predviđeno je da bude smešteno 3.000 lakših pacijenata. Nadležni su istakli da taj prostor neće bii pretvoren u koletivni centar, već će isključivo služiti za lečenje pacijenata sa lakšim simptomila korona virusa. Inače, vojska će da brine o privremenoj bolnici na Beogradskom sajmu, ostalim karantinima, kao i o objektima izolacije Morovič, Subotica, Vojna gimnazija, hotel Soleks i Lepenka na Fruškoj gori.

Ostali naslovi

Gotovo trećina putnika koristi AI za planiranje svojih putovanja
Srpska ekonomija
Istraživanje* je potvrdilo da je veštačka inteligencija postala široko rasprostranjen alat među aktivnim korisnicima interneta. Prema istraživanju kompanije Kaspersky, 28% ispitanika veruje veštačkoj inteligenciji kada je reč o planiranju putovanja, od kojih je 96% iskazalo zadovoljstvo tim iskustvom, a 84% planira da je koristi i ubuduće
Malta – putovanje kroz vreme
VISITMALTA
U samom srcu Mediterana, tamo gde se plavetnilo neba stapa s tirkiznim morem, nalazi se Malta – malena, ali neprocenjivo bogata zemlja istorije, lepote i duše. Ova ostrvska država, smeštena između Evrope i Afrike, već vekovima čuva svoju jedinstvenu priču. I ta priča počinje u njenom glavnom gradu – veličanstvenoj Valeti
Sada imamo šansu: Punim gasom ka eri čiste energije
Piše: Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija
Energija je usmeravala put čovečanstva – od ovladavanja vatrom, preko stavljanja pare u pogon, do cepanja atoma. Danas je trenutak da zakoračimo u novo doba. Prošle godine, skoro svi novoizgrađeni kapaciteti za proizvodnju električne energije su bili iz obnovljivih izvora. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara
Obmanujući dokumenti
Srpska ekonomija
Kompanija Kaspersky je identifikovala naprednu fišing kampanju koja targetira zaposlene putem personalizovanih imejlova i priloženih dokumenata sakrivenih iza ažuriranja HR politika. Ova kampanja predstavlja značajnu eskalaciju u fišing taktikama jer napadači prilagođavaju ne samo tekst imejla, već i priloge, obraćajući se direktno svakom pojedinačnom primaocu
TU Beč i Harvard osmislili novu vrstu lasera
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien) i sa Harvard univerziteta (Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences) je razvio novi tip lasera čija se talasna dužina može veoma precizno podešavati unutar određenog infracrvenog spektra
Klimt, MAK i dvorac Imendorf: Spaljeno, uništeno, nestalo?
Srpska ekonomija
Državni Muzej primenjenih umetnosti u Beču (današnji MAK) izgubio je u požaru smeštenom u dvorcu Imendorf Laksenburšku sobu, različite istočnoazijske i islamske predmete, umetničke zanatske radove iz ranog novog veka, više od pedeset komada nameštaja, kožne tapete, dvanaest tepiha i Mehlinger grobnicu...
TOP 5 GREŠAKA početnika u investiranju i kako da ih izbegnete
Srpska ekonomija
Investiranje više nije rezervisano samo za stručnjake iz sveta finansija. Danas je dovoljno da imate pristup internetu, osnovno znanje, i uz čak i manji kapital, možete da postanete investitor
Milenijalci traže sigurnost u zlatu
Srpska ekonomija
Istraživanje Banke Amerike pokazuje da 45 odsto milenijalaca već poseduje zlato, dok još toliko planira da investira u žuti metal. State Street Global Advisors, jedan od najvećih svetskih upravljača finansijskim fondovima, u svom nedavnom istraživanju, utvrdio je da milenijalci prosečno imaju 17 odsto svog investicionog portfolija u zlatu
Beč traži nove načine da smanji temperaturu u gradu
Srpska ekonomija
Ukoliko bi se cela gradska zelena infrastruktura – parkovi i zeleni krovovi – optimalno navodnjavala, temperature bi se u pojedinim delovima mogle smanjiti i do 3 °C, dok bi se u proseku na nivou grada moglo postići smanjenje temperature do 1,5 °C
Usamljenost među milenijalcima
Srpska ekonomija
Usamljenost je sve veći problem među milenijalcima, jer najnovija istraživanja pokazuju da se 57% mladih Evropljana oseća umereno ili čak ozbiljno usamljeno. Ova pojava može podstaći milenijalce da se okrenu digitalnim prostorima kako bi nadoknadili nedostatak tradicionalnih oblika socijalizacije, poput druženja na poslu i okupljanja uživo