Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Pandemija KOVID-19 stvorila je neočekivane mogućnosti

Populacioni fond Ujedinjenih nacija
Srpska ekonomija

Kovid-19 stvorio je neočekivane mogućnosti za zemlje koje se suočavaju sa trendom depopulacije u jugoistočnoj Evropi, uključujući u Srbiji – otkriva novi izveštaj UNFPA. Pandemija KOVID-19 stvorila je neočekivane mogućnosti, čak i u ruralnim oblastima, za zemlje jugoistočne Evrope koje se bore sa smanjenjem broja stanovnika, navodi se u novom izveštaju koji je objavio UNFPA, Populacioni fond Ujedinjenih nacija.

„Decenijama je postojao samo jedan pravac za migrante u jugoistočnoj Evropi: prema gradovima i naprednijim zemljama zapadne Evrope. Ali otkako je počela pandemija Kovid-19, mnogi emigranti su se vratili kućama, a čak vidimo i obećavajuće znake oživljavanja sela“, izjavila je Alana Armitaž, regionalna direktorka UNFPA za istočnu Evropu i centralnu Aziju.

„Zemlje jugoistočne Evrope sada imaju priliku da stvore podsticaje za povratnike, sa svim njihovim dragocenim iskustvima i znanjem, da ostanu i da ubrzaju novonastali pomak ka životu na selu poboljšavanjem atraktivnosti ruralnih područja“, dodala je gospođa Armitaž.

Prema projekcijama izračunatim pre pandemije, Srbija će 2050. godine imati 23,8% manje ljudi. Sa skoro polovinom ljudi koji žive u gradovima - Beograd, Novi Sad, Niš i Subotica, u mnogim selima je ostalo samo 500 stanovnika ili manje. Od 2013. godine, prijavljeno je da se 250.000 ljudi svake godine selilo iz ruralnih u urbana područja. Međutim, procenjuje se da je u 2020. godini u ruralnim područjima živelo oko milion ljudi, uključujući 175.000 penzionera.

Tokom prvih nedelja i meseci pandemije stotine hiljada ljudi koji su živeli i radili u inostranstvu vratili su se kućama. Iako ne postoje precizni brojevi o povratnicima, predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je na konferenciji za novinare da se samo od 5. do 21. marta 2020. godine u zemlju vratilo 317.000 građana. Nedavno istraživanje pokazalo je da se 38,5% ispitanika vratilo iz porodičnih razloga, 17% se osećalo sigurnije u svojoj zemlji, a 9,6% je reklo da su članovi njihovih porodica insistirali na povratku. S pandemijom je usledio neočekivani porast rada na daljinu, što znači da značajan deo povratnika u jugoistočnoj Evropi čine profesionalci koji nisu prestali da rade samo zato što su otišli svojim kućama. A mnogi će možda i ostati kada se pandemija povuče. UNFPA izveštaj, koji se fokusira na Srbiju i Bugarsku, opisuje i druge trendove.

„Kao i u drugim delovima sveta, mnogi stanovnici grada napuštaju male stanove i visoke kirije i traže veće domove bilo izvan velikih gradova ili na selu. Na primer, u Vrmdži vidimo da je pandemija ubrzala razvoj i kvalitet života, dok istovremeno cene imovine rastu tamo, baš kao i u bolje povezanim selima oko Beograda i Novog Sada. Nekada opustošena sela iznenada postaju privlačna za one koji žele iskusiti mirniji, “zeleniji” i život više okrenut porodici “- primećuje Džon Kenedi Mosoti, direktor UNFPA za Srbiju. Da bi se obuhvatila iskustva i namere ljudi i da bi se bolje razumela nastajuća dinamika, izveštaj gleda u to kako pandemija ima potencijal da promeni urbano-ruralne odnose u jugoistočnoj Evropi.

Izveštaj sadrži priče o povratnoj migraciji i iznosi konkretne predloge politika koje uzimaju u obzir održive načine za konsolidaciju ovih trendova i zaustavljanje propadanja sela. Izveštaj takođe naglašava potrebu da se vlade, lokalne samouprave, EU i međunarodne finansijske institucije prilagode promenama i da investiraju u razvoj ruralnih područja, na primer, stvaranjem ruralnih zona za oživljavanje radi targetiranja investicija, kreiranja novih radnih mesta, zaustavljanja seoskog odliva mozgova i emigracija. Takve ideje trebalo bi da upotpune modernizaciju infrastrukture, potpunu digitalizaciju i ozelenjavanje. Izveštaj pokazuje da uz prave politike, viziju za budućnost i pravu kombinaciju investicija, države mogu da imaju koristi od povratnih migracija i mogu da preokrenu trend propadanja sela koji traje decenijama, procesa koji je nekada izgledao nezaustavljiv. 

Ostali naslovi

Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima
Kako prženje kafe budi arome
Srpska ekonomija
Iza svake šoljice kafe krije se složen i precizan proces u kojem se susreću znanje, iskustvo i tehnologija. Posebno mesto u tom lancu zauzima prženje kafe – kratak, ali intenzivan trenutak u kojem se oblikuju miris, boja i ukus zrna. Upravo tada ona dobija svoj prepoznatljiv karakter, nastao kao rezultat pažljivo kontrolisanih faza i stručnosti pržioničara
Ljubimci mogu imati ključnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja!
Srpska ekonomija
Novo globalno istraživanje, sprovedeno 2025. godine na uzorku od više od 30.000 vlasnika kućnih ljubimaca, pokazuje da većina ispitanika (58%) u trenucima stresa radije provodi vreme sa svojim ljubimcem nego sa partnerom (32%), porodicom (23%) ili čak decom i prijateljima (po 18%)