Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Obavljen prvi putnički let na održivo sintetičko gorivo u istoriji

Inovacije
Srpska ekonomija

Zajednička saradnja KLM-a, Šela i holandskog Ministarstva infrastrukture i upravljanja vodama rezultirala je prvim komercijalnim putničkim letom na održivi sintetički kerozin u istoriji. Vest o ovom uspehu objavljena je tokom Međunarodne konferencije o sintetičkom održivom avionskom gorivu (SAF), koja je održana danas, 8.2.2021. u Hagu, a na inicijativu holandskog Ministarstva infrastrukture i upravljanja vodama. Na konferenciji su učestvovali brojni evropski političari, zakonodavci, predstavnici nevladinih organizacija, kompanija i avio-industrije.

Prvi let

Kako je objavljeno tokom konferencije, na KLM-ovom putničkom letu od Amsterdama do Madrida, koji je obavljen 22. januara 2021, korišćena je smeša od 500 litara održivog sintetičkog kerozina, koje je kompanija Šel proizvela u svom razvojnom centru u Amsterdamu. Gorivo je proizvedeno na bazi ugljen-dioksida, vode i obnovljive energije sunca i vetra. Ova vrsta goriva garantuje smanjenje emisije CO2 za više od 85%.

„Ponosan sam na činjenicu da je KLM obavio prvi let tokom kog je korišćen održivi sintetički kerozin, napravljen iz obnovljivih izvora. Prelazak sa fosilnog goriva na obnovljive alternative jedan je od najvećih izazova avio-industrije. Obnavljanjem flote, mi smo već napravili veliki korak u smanjenju svog karbonskog otiska, ali će prava razlika nastati upotrebom održivog goriva. Zbog toga je KLM sklopio saradnju s brojnim partnerima, kako bismo pomogli razvoj održivog sintetičkog kerozina. Ovaj let pokazuje da smo na pravom putu,“ rekao je Pieter Elbers, generalni direktor KLM-a.

Nove ideje

Tokom Međunarodne konferencije o sintetičkom održivom avionskom gorivu, predstavljene su mnoge inovativne ideje, kao što je plan da se osnuje prva komercijalna fabrika održivog sintetičkog kerozina u amstrdamskoj luci. Takođe, jedan od predloženih projekata je i izgradnja fabrike održivog sintetičkog kerozina u Roterdamu, koja će u proizvodnji ovog goriva koristiti ugljen-dioksid iz roterdamske luke, navodi se u saopštenju holandske avio-kompanije KLM.

Cilj je da do 2050. godine evropske avio-kompanije za svoje letove koriste sintetički održivi kerozin. Ovim naporima se pridružila i holandska vlada, podržavajući različite inicijative koje podstiču proizvodnju i upotrebu održivog goriva, čineći ga ekonomski isplativim. Jedan od primera konkretne pomoći koju je Holandija pružila jeste izgradnja prve evropske fabrike bio-kerozina u Delfzejlu, tokom koje su sarađivale kompanije SkyNRG, KLM, SHV Energy i aerodrom Shipol.

„Razvijanje održivije avijacije je međunarodoni izazov i jedino zajedno mu možemo dorasti. Ovaj let je veliki korak u novom poglavlju avijacije i ova inovacija će biti od izuzetnog značaja u borbi za smanjenje emisije ugljen-dioksida. Ponosna sam što je Holandija bila prva država koja je pokazala da je nešto ovako moguće i čestitam svima koji su učestvovali u ovom poduhvatu,“ dodala je Kora van Nijuvenheuzen, holandska ministarka infrastrukture i upravljanja vodama.

U zajedničkoj izjavi predstavnika zemalja učesnica, Holandije, Francuske, Švedske, Nemačke, Finske, Luksemburga i Španije ukazano je na to da oporavak od trenutne krize usled pandemije mora ići paralelno sa ubrzanim razvojem održivog vazduhoplovnog sektora kako bi se postigli klimatski ciljevi i kako je razvoj održivog sintetičkog kerozina jedan od najperspektivnijih i najefikasnijih načina smanjenja emisije ugljen-dioksida u narednim decenijama.

Na Međunarodnoj konferenciji su, između ostalih, učestvovali: Adina Valean, Evropski komesar za saobraćaj, Jean-Baptiste Djebbari, državni ministar saobraćaja Francuske, Andreas Scheuer, ministar saobraćaja i digitalne infrastrukture Nemačke, Frans Timmermans, izvršni podpredsednik Evropske komisije, Pieter Elbers, generalni direktor KLM-a.

Ostali naslovi

Penzioni sistemi pred prekretnicom
Srpska ekonomija
Duži životni vek i niska stopa nataliteta već godinama stvaraju neravnotežu između zaposlenih i penzionera u Evropi. Kako Evropa može postati otpornija na demografske i socioekonomske promene kada je reč o penzionim sistemima? EU-projekat „FutuRes“ donosi zanimljive uvide u moguće buduće reforme penzionih sistema
Put od amfiteatra do egipatske pustinje
Srpska ekonomija
Kada se akademsko znanje spoji sa iskustvom stručnjaka iz prakse, nastaju prilike koje mogu oblikovati buduće karijere mladih ljudi u agraru. Upravo takvu platformu predstavlja program Agrobiznis škola, kroz koji kompanija Al Dahra pruža studentima priliku da upoznaju savremeni agrobiznis
Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima