Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

U nauci podjednako verujemo Rusima, EU i Amerikancima

Dr Vladimir Jakovljević dekan FMN u Kragujevcu Svet i borba protiv pandemije virusa korona
Piše: Vladimir Đurić

Posle vesti da je ruska vakcina protiv Kovida 19 spremna da krene u komercijalnu upotrebu, doktor Vladimir Jakovljević, dekan Fakulteta medicinskih nauka u Kragujevcu, potvrdio je da su njegove ruske kolege napravile pravu stvar. Vakcina je napravljena u Sečenovu, Moskva, gde je Jakovljević gostujući profesor. Dekan Fakulteta medicinskih nauka u Kragujevcu je istovremeno i gostujući profesor univerziteta u Luivilu u SAD i veoma je objektivan što se tiče primene buduće vakcine. Što se tiče pouzdanosti vakcine Jakovljević smatra da su Nemci tu najpozvaniji, ali takodje i Rusi i Amerikanci.

- Imao sam priliku da saradjujem sa brojnim kolegama iz sveta koji se bave medicinskom naukom. Vrhunska medicina je svuda na svetu na najvišem tehnološkom stepenu i ne treba imati predrasude ko je tu bolji, da li su to Amerikanci, Rusi, Kinezi, Evropljani. Svi su sposobni da prave čudesne lekove. Organizujući tokom godina brojne medjunarodne skupove upoznao sam veliki broj stručnjaka iz celog sveta. Tako sam dobio ponude da budem gostujući profesor u SAD i Rusiji. Ključni momenat u razvoju saradnje sa američkim kolegama je bio odlazak jednog od mojih najbližih saradnika, Nevene Jeremić, u Luivil na postdoktorsko usavršavanje početkom 2016. godine. Šta je ta mlada dama uradila za dve godine boravka u SAD ne može se tako lako opisati. Otvorena su vrata dalje saradnje, dobijena je oprema na poklon, brdo hemikalija, a ona i ja smo izabrani za tzv. Adjunct Professor-e, čime smo stekli mogućnost da budemo mentori u okviru njihovog univerziteta. Ovo je bio osnov za sprovođenja zajedničkog programa doktorskih studija iz fiziologije, koji smo razvili sa Univerzitetom u Luivilu - kaže dr Jakovljević.

Već sada se nazire razrada novih perspektiva u saradnji sa američkim univerzitetima.

- Nekako u isto vreme se pojavilo interesovanje najstarijeg medicinskog univerziteta u Ruskoj Federaciji, „I.M. Sečenov“ iz Moskve za naš rad, zahvaljujući našem prijatelju prof. Sergeju Boljeviću, koji je pružio ruku saradnje sa ovom prestižnom visokom školom. Za razliku od zapadnog sveta, gde je obično početak saradnje impresivan, a kasnije shvatate da oni uvek žele da budu u blagom dobitku, sa slovenskom braćom je malo drugačije: treba vremena da se stekne njihovo poverenje, ali kada ga steknu, mogućnosti su neslućene. U Moskvi je prepoznat naš kvalitet i potencijal i oni nas od tada shvataju kao ravnopravnog partnera koji može mnogo da im pomogne da prevaziđu neke barijere koji se pred njih postavljaju. Od 2017. godine sam i njihov profesor, sa sve većim i interesantnijim obavezama kao što su: rad sa poslediplomcima, držanje naučno-popularnih predavanja, uz redovna predavanja za njihove studente. Drago mi je da je njihova vakcina “Sputnik” prva koja kreće u komercijalnu upotrebu u borbi protiv Korona virusa. Ne treba ni da pominjem da je saradnja sa većinom evropskih zemalja, pogotovu iz centralne Evrope vrhunska i krajnje prijateljska. Jednostavno, pokušavamo da sa svima sarađujemo na ravnoj nozi i da na taj način budemo pravi reprezent naše zemlje, koja ima u nauci neslućeni potencijal. Mi, praktično, pokušavamo da u svom domenu uradimo što radi i naš predsednik Aleksandar Vučić, a to je da sa svima razgovaramo na prijateljskom i ravnopravom nivou. A za to je potrebna vera u sebe i svoje kvalitete. Polazimo od jedne činjenice da je najveći stepen patriotizma da svako od nas uradi svoj posao najbolje što zna. A naš posao je edukacija studenata, bavljenje naukom i prezentacija naučnih rezultata – ističe doktor Jakovljević.

Dekan fakulteta medicinskih nauka u Kragujevcu je saradjivao sa najugledijim imenima iz sveta, a na njegovom fakultetu veliki je broj gostujućih profesora i studenata iz EU. Organizator je najvećeg broja naučnih skupova sa područja medicine u Srbiji.

- Cela priča koja je dovela do izuzetne međunarodne saradnje koju sam zajedno sa svojim starijim i mlađim saradnicima ostvario u poslednjih 15-tak godina počela je krajem prošlog veka, mojim učešćem u organizacijama različitih naučnih skupova. Ta strast mi je, delom, i u genima, jer je moja majka, sada penzionisani profesor univerziteta, u toku svoje karijere stalno organizovala seminare i prezentovala svoje naučne radove na njima. Kao veoma mali sam to gledao, a ponekad i učestvovao, tako da mi je to davnih dana „ušlo u krv“. Prvi veliki naučni skup u čijoj sam organizaciji neposredno učestvovao je bio nacionalni kongres patologa 2000. godine, kada me je rrof. Snežana Jančić uzela za sekretara organizacionog odbora. Od tada svake godine smo, najviše prof. Dragan Đurić, moj mentor, a sada naučni partner, organizovali bar po jedan naučni skup u našoj zemlji sa značajnim međunardonim učešćem - priča dr Jakovljević.

U početku su to radili zahvaljujući velikom entuzijazmu, dovijajući se na različite načine.

- Ja sam, ne retko, uključivao u organizaciju svoju suprugu Biljanu, koja govori bolje engleski od mene, tako da možete zamisliti koliko su naši porodični trenuci trpeli tu moju strast prema organizaciji naučnih skupova. Ti skupovi su bili prilika da predstavimo svoje rezultate međunarodnoj stručnoj javnosti i time polako počnemo da bivamo prepoznati na mapi evropske i svetske fiziološke nauke - nastavlja naš sagovornik.

Možda je jedna od prelomnih godina u profesionalnom životu dr Jakovljevića bila 2005, kada su ove njihove aktivnosti dobile institucionu podršku njegovog matičnog fakulteta i Vojnomedicinske akademije, koja je, doduše, nagovestila podršku još dve godine ranije.

- Od tada je svaki naš sledeći naučni skup imao i elemente grandioznosti, počev od kvaliteta naučnih radova, preko nivoa inostranih učesnika do fenomenalnog socijalnog programa. Na taj način smo pokušali da našu zemlju predstavimo u što boljem svetlu. Te godine se pojavio i naš budući veliki „guru“, prof. dr Naranjan Dhalla, čovek koji je, de facto, od tada moj najveći učitelj. Inače, radi se o globalnom lideru u oblasti kardiovaskularnih nauka, koji je prepoznao potencijal naše nauke, i moj lični, i od tada mi nesebično pomagao. Nakon međunarodnog prepoznavanja, počeo je da raste broj mladih ljudi koji su se zainteresovali za ovakav tip istraživanja i saradnju sa mnom. Prvi od njih, moj po stažu najstariji, a, inače, po godinama mladi divni čovek je sadašnji profesor Vladimir Živković, koji je prvi izdržao veoma jak tempo koji zahteva saradnja sa mnom. On i dan danas predstavlja, sportskim rečnikom, onog koji „drži svlačionicu“ i koji je najzaslužniji za predivnu atmosferu koja vlada u našem timu koji je u međuvremenu narastao na više od 25 mladih, dobrih, pametnih, vrednih, lepih ljudi koji svakog dana rade kao jedan - otkriva dr Jakovljević.

Paralaleno sa tim je rastao broj međunarodnih kontakata, gde je njihov rad prepoznat na svim stranama sveta.

- To je prouzrokovalo sve veći broj mojih pozivnih predavanja širom sveta, a kasnije i odlaske na usavršavanja mojih najbližih saradnika. Svi oni su proveli ili će provesti jedan deo svog studijskog usavršavanja negde u inostranstvu. Na sreću ove zemlje i moju ličnu, oni su se svi vratili nazad da svoja stečena znanja prenesu na mlađe generacije i nastave svoj rad u zemlji Srbiji, bez obzira na razne unosne ponude koje su imali – kaže na kraju razgovora doktor Jakovljević.

 

Ostali naslovi

Korišćenje AI-a u planiranju putovanja
Srpska ekonomija
Glavni motiv za korišćenje AI-a u planiranju putovanja ušteda vremena i pojednostavljivanje priprema, ističe 73% ispitanika u istraživanju. Drugi važni benefiti, koje navodi 65% učesnika, uključuju pronalaženje informacija o glavnim atrakcijama odredišta i personalizovane preporuke prilagođene individualnim preferencijama
Marina Abramović u bečkoj Albertini
Srpska ekonomija
Bečki muzej „Albertina“ u saradnji sa galerijom „Bank Austria Kunstforum“ prikazuje prvu veliku retrospektivu Marine Abramović u Austriji. Izložba pruža obiman pregled njenog stvaralaštva. Tokom čitavog trajanja izložbe svakodnevno će se izvoditi rekonstrukcije (reenactments) istorijskih performansa
Leto donosi sve češće suše, a mi gubimo vodu i tamo gde je ima
Srpska ekonomija
Uprkos značajnim tehnološkim dostignućima, uključujući i najnoviji razvoj veštačke inteligencije, ispostavilo se da nam preti nestašica nečega bez čega ne mogu ni domaćinstva ni veliki poslovni sistemi, a to je voda
Da li znate šta sve povezuje Srbiju i Maltu?
Srpska ekonomija
Iako je Malta više od 1000 km vazdušnom linjom udaljena od Srbije, mnoge veze čvrsto povezuju ove dve zemlje. Navešćemo samo neke, a ostavljamo vama da istražite i ostale: Spomenik sećanja na brodolom srpskih vojnika 1918, Parohija Sv. Apostala Pavla i Sv. Nikole, Forum srpskih književnika ARTE...
Gotovo trećina putnika koristi AI za planiranje svojih putovanja
Srpska ekonomija
Istraživanje* je potvrdilo da je veštačka inteligencija postala široko rasprostranjen alat među aktivnim korisnicima interneta. Prema istraživanju kompanije Kaspersky, 28% ispitanika veruje veštačkoj inteligenciji kada je reč o planiranju putovanja, od kojih je 96% iskazalo zadovoljstvo tim iskustvom, a 84% planira da je koristi i ubuduće
Malta – putovanje kroz vreme
VISITMALTA
U samom srcu Mediterana, tamo gde se plavetnilo neba stapa s tirkiznim morem, nalazi se Malta – malena, ali neprocenjivo bogata zemlja istorije, lepote i duše. Ova ostrvska država, smeštena između Evrope i Afrike, već vekovima čuva svoju jedinstvenu priču. I ta priča počinje u njenom glavnom gradu – veličanstvenoj Valeti
Sada imamo šansu: Punim gasom ka eri čiste energije
Piše: Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija
Energija je usmeravala put čovečanstva – od ovladavanja vatrom, preko stavljanja pare u pogon, do cepanja atoma. Danas je trenutak da zakoračimo u novo doba. Prošle godine, skoro svi novoizgrađeni kapaciteti za proizvodnju električne energije su bili iz obnovljivih izvora. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara
Obmanujući dokumenti
Srpska ekonomija
Kompanija Kaspersky je identifikovala naprednu fišing kampanju koja targetira zaposlene putem personalizovanih imejlova i priloženih dokumenata sakrivenih iza ažuriranja HR politika. Ova kampanja predstavlja značajnu eskalaciju u fišing taktikama jer napadači prilagođavaju ne samo tekst imejla, već i priloge, obraćajući se direktno svakom pojedinačnom primaocu
TU Beč i Harvard osmislili novu vrstu lasera
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien) i sa Harvard univerziteta (Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences) je razvio novi tip lasera čija se talasna dužina može veoma precizno podešavati unutar određenog infracrvenog spektra
Klimt, MAK i dvorac Imendorf: Spaljeno, uništeno, nestalo?
Srpska ekonomija
Državni Muzej primenjenih umetnosti u Beču (današnji MAK) izgubio je u požaru smeštenom u dvorcu Imendorf Laksenburšku sobu, različite istočnoazijske i islamske predmete, umetničke zanatske radove iz ranog novog veka, više od pedeset komada nameštaja, kožne tapete, dvanaest tepiha i Mehlinger grobnicu...