Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Svet u borbi s kovidom-19

Pandemija
Piše: Jelena Filipović

Naučnici širom sveta rade na potencijalnim postupcima lečenja i vakcinama protiv nove koronavirusne bolesti poznate kao kovid - 19. Nekoliko kompanija radi na antivirusnim lekovima, od kojih se neki već koriste protiv drugih bolesti kako bi lečili ljude obolele od kovid -19. Druge kompanije rade na vakcinama koje bi mogle da se koriste kao preventiva protiv ove bolesti.

U svetu je potvrđeno blizu 20 miliona slučajeva koronavirusa, a ta brojka svakim danom se povećava, dok s druge strane naučnici ulažu ogromne napore u cilju pronalaženja vakcine i lečenja koji bi usporili pandemiju i smanjili štetu zbog te bolesti.

Neki od najranijih postupaka lečenja biće, kako se navodi u članku na sajtu Heltlajn (Healthline), verovatno lekovi koji su već odobreni za druga stanja ili su testirani na druge viruse.

"Ljudi proučavaju mogu li postojeća antivirusna sredstva da deluju ili da li se mogu razviti novi lekovi kako bi se pokušali boriti protiv virusa", rekao je dr Brus Li (Bruce Y. Lee), profesor na CUNY Graduate School of Public Health & Health Policy (Visoka škola za javno zdravlje i zdravstvenu politiku) u Njujorku.

Od 8. maja, dva leka su od američke Uprave za hranu i lekove (FDA) dobila odobrenje za hitnu upotrebu: antivirusni remdesivir i lek koji se koristi za sedaciju ljudi na ventilatoru.

FDA je u martu izdala odobrenje za hitnu upotrebu za antimalarijske lekove hlorokin i hidroksihlorokin, ali ih je kasnije povukla nakon što su studije pokazale da verovatno neće biti efikasni u lečenju kovid-19.

Odobrenje za hitnu upotrebu dozvoljava lekarima da koriste ove lekove za lečenje ljudi od kovid-19 virusa čak i pre nego što su lekovi prošli formalni postupak odobrenja FDA.

Ovi lekovi se još uvek testiraju u kliničkim ispitivanjima kako bi se utvrdilo da li su efikasni protiv koronavirusa, a taj korak je potreban da bi bili sigurni da su lekovi bezbedni za upotrebu kao i da bi se odredilo koja je doza odgovarajuća.

Kako se ističe, mogli bi da prođu meseci pre nego što postanu dostupni za upotrebu tretmani lečenja za koje se utvrdi da deluju protiv kovid-19 virusa. Za vakcinu bi moglo da potraje i duže.

Međutim, postoje još uvek i druga oruđa koja se mogu iskoristiti da se smanji šteta od novog koronavirusa, poznatog i kao SARS-CoV-2.

- Iako nam tehnološki napredak omogućava da brže uradimo određene stvari, ističe Li za Heltlajn, još uvek moramo da se oslanjamo na socijalno distanciranje, traženje kontakata, samoizolaciju i druge mere.

Razvoj lekova se ponekad opisuje kao cevovod, s delovima koji se kreću od ranog razvoja u laboratoriji, zatim laboratorijskog testiranja i ispitivanja na životinjama pa do kliničkih ispitivanja na ljudima.

Može proći decenija ili više da novo jedinjenje pređe od početnog otkrića do tržišta. Neka nikada ni ne stignu tako daleko i zato se mnogi lekovi koji već postoje posmatraju kao potencijalni postupci u lečenju kovid-19.

Nijedna kompanija nije ponudila vremenski okvir za to kada bi njihov lek mogao da uđe u uširu upotrebu u lečenju zaraženih koronavirusom.

To i nije lako proceniti.

Posle laboratorijskih ispitivanja i ispitivanja na životinjama, lekovi moraju da prođu kroz nekoliko faza kliničkog ispitivanja pre nego što mogu da budu odobreni za široku upotrebu kod ljudi.

Takođe, teško je ubrzati stvari, jer naučnici moraju da imaju dovoljan broj upisanih volontera u svakoj fazi, da bi imali korisne rezultate, a moraju i da sačekaju dovoljno dugo da bi videli postoje li štetni, neželjeni efekti leka.

Ostali naslovi

Gotovo trećina putnika koristi AI za planiranje svojih putovanja
Srpska ekonomija
Istraživanje* je potvrdilo da je veštačka inteligencija postala široko rasprostranjen alat među aktivnim korisnicima interneta. Prema istraživanju kompanije Kaspersky, 28% ispitanika veruje veštačkoj inteligenciji kada je reč o planiranju putovanja, od kojih je 96% iskazalo zadovoljstvo tim iskustvom, a 84% planira da je koristi i ubuduće
Malta – putovanje kroz vreme
VISITMALTA
U samom srcu Mediterana, tamo gde se plavetnilo neba stapa s tirkiznim morem, nalazi se Malta – malena, ali neprocenjivo bogata zemlja istorije, lepote i duše. Ova ostrvska država, smeštena između Evrope i Afrike, već vekovima čuva svoju jedinstvenu priču. I ta priča počinje u njenom glavnom gradu – veličanstvenoj Valeti
Sada imamo šansu: Punim gasom ka eri čiste energije
Piše: Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija
Energija je usmeravala put čovečanstva – od ovladavanja vatrom, preko stavljanja pare u pogon, do cepanja atoma. Danas je trenutak da zakoračimo u novo doba. Prošle godine, skoro svi novoizgrađeni kapaciteti za proizvodnju električne energije su bili iz obnovljivih izvora. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara
Obmanujući dokumenti
Srpska ekonomija
Kompanija Kaspersky je identifikovala naprednu fišing kampanju koja targetira zaposlene putem personalizovanih imejlova i priloženih dokumenata sakrivenih iza ažuriranja HR politika. Ova kampanja predstavlja značajnu eskalaciju u fišing taktikama jer napadači prilagođavaju ne samo tekst imejla, već i priloge, obraćajući se direktno svakom pojedinačnom primaocu
TU Beč i Harvard osmislili novu vrstu lasera
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien) i sa Harvard univerziteta (Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences) je razvio novi tip lasera čija se talasna dužina može veoma precizno podešavati unutar određenog infracrvenog spektra
Klimt, MAK i dvorac Imendorf: Spaljeno, uništeno, nestalo?
Srpska ekonomija
Državni Muzej primenjenih umetnosti u Beču (današnji MAK) izgubio je u požaru smeštenom u dvorcu Imendorf Laksenburšku sobu, različite istočnoazijske i islamske predmete, umetničke zanatske radove iz ranog novog veka, više od pedeset komada nameštaja, kožne tapete, dvanaest tepiha i Mehlinger grobnicu...
TOP 5 GREŠAKA početnika u investiranju i kako da ih izbegnete
Srpska ekonomija
Investiranje više nije rezervisano samo za stručnjake iz sveta finansija. Danas je dovoljno da imate pristup internetu, osnovno znanje, i uz čak i manji kapital, možete da postanete investitor
Milenijalci traže sigurnost u zlatu
Srpska ekonomija
Istraživanje Banke Amerike pokazuje da 45 odsto milenijalaca već poseduje zlato, dok još toliko planira da investira u žuti metal. State Street Global Advisors, jedan od najvećih svetskih upravljača finansijskim fondovima, u svom nedavnom istraživanju, utvrdio je da milenijalci prosečno imaju 17 odsto svog investicionog portfolija u zlatu
Beč traži nove načine da smanji temperaturu u gradu
Srpska ekonomija
Ukoliko bi se cela gradska zelena infrastruktura – parkovi i zeleni krovovi – optimalno navodnjavala, temperature bi se u pojedinim delovima mogle smanjiti i do 3 °C, dok bi se u proseku na nivou grada moglo postići smanjenje temperature do 1,5 °C
Usamljenost među milenijalcima
Srpska ekonomija
Usamljenost je sve veći problem među milenijalcima, jer najnovija istraživanja pokazuju da se 57% mladih Evropljana oseća umereno ili čak ozbiljno usamljeno. Ova pojava može podstaći milenijalce da se okrenu digitalnim prostorima kako bi nadoknadili nedostatak tradicionalnih oblika socijalizacije, poput druženja na poslu i okupljanja uživo