Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

DRUGI POL: NASILJE NAD ŽENAMA POČINJE OD JEZIKA

DOSIJE
Za Tačku piše Sanja Pavlović, Autonomni ženski centar

Ove godine obeležava se 70 godina od kada je izašla čuvena knjiga „Drugi pol” filozofkinje Simon de Bovoar.

Sedam decenija kasnije, žene su i dalje Drugi pol. Sama ta sintagma dala nam je misaoni aparat kojim pokušavamo da razumemo ne samo poziciju žene u društvu već i društvo kao takvo. Društvo u kome živimo zasnovano je na ključnoj hijerarhiji binarnosti – hijerarhiji polova. U toj hijerarhiji, žene su Drugo, muškarac je Prvo. Drugim rečima, muškarac je norma.

Muškarac je centar, žena je periferija; muškarac je subjekat, žena je objekat; muškarac je aktiv, žena je pasiv; muškarac je racio, žena je emocija. Muškarac je vrednost – žena se oblikuje prema toj vrednosti.

STEREOTIPI I PREDRASUDE

Takvo društveno uređenje, patrijarhat, obeležava i uslovljava ne samo naše akcije već i naše misli, verovanja, vrednosti. Ta ista duboko usađena verovanja da su žene Drugi pol jesu verovanja iz kojih nastaju stereotipi i predrasude prema ženama koji zatim oblikuju postupanje društva u globalu, kao i pojedinačnih osoba, dovodeći do pojave fenomena muškog nasilja prema ženama i njegovog krajnjeg ishoda – femicida (ubistva žene samo zato što je žena).

Svaki četvrti mladić i svaka deseta devojka srednjoškolskog uzrasta u Srbiji smatraju da jedan šamar nije nasilje, a svaki treći mladić smatra „da su okej” vulgarni komentari upućeni devojkama. Istovremeno, svaka treća mlada osoba, bez obzira na pol, smatra da je devojka koja nosi kratku suknju i usku majicu sama kriva ukoliko je neko napadne. Ovo su poražavajući podaci istraživanja stavova mladih koje je svojevremeno predstavio Autonomni ženski centar.

S druge strane, dve trećine žena u Srbiji od svoje 15. godine bilo je izloženo nekom tipu nasilja, a najčešće je reč o psihološkom nasilju i seksualnom uznemiravanju. „Podaci iz ankete ukazuju na to da verovanja u žensku pokornost, poslušnost supružnika i ćutanje okoline, nastavlja da opstaje u regionu i da one žene koje imaju takvo verovanje, imaju veću verovatnoću da kažu da su doživele nasilje”, stoji u izveštaju Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) o nasilju nad ženama i devojčicama, koji je rezultat istraživanja sprovedenog 2018. godine u zemljama Istočne i Jugoistočne Evrope.

Opširnije u štampanom izdanju magazina Srpska ekonomija i Tačka koji je na kioscima.

Ostali naslovi

Czechoslovak Group slavi 30 godina uspeha, inovacija i posvećenosti
Srpska ekonomija
Czechoslovak Group, ove godine slavi 30 godina uspešnog poslovanja i razvoja. Deo kompanije Czechoslovak Group je i fabrika „14. oktobar” iz Kruševca, čiji zaposleni svakodnevno napreduju u radu usvajajući novine i potrebe svetskog tržišta
Malver uzrok curenja podataka sa više od dva miliona bankovnih kartica
Srpska ekonomija
Kaspersky Digital Footprint Intelligence procenjuje je došlo do curenja podataka sa više od 2,3 miliona bankovnih kartica na dark veb, na osnovu analize log fajlova malvera za krađu podataka u periodu od 2023. do 2024 godine
Krađa bankarskih podataka na pametnim telefonima utrostručila se u 2024. godini
Srpska ekonomija
Broj napada bankarskim trojancima na pametne telefone porastao je za 196% u 2024. godini u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci menjaju taktiku, oslanjajući se na masovnu distribuciju malvera. Tokom protekle godine otkriveno je više od 33,3 miliona napada na korisnike pametnih telefona širom sveta
Zlato na putu do 3.300 dolara za uncu
Srpska ekonomija
Cena zlata je u poslednjih godinu dana zabeležila značajan porast, dostigavši vrednost blizu 3.000 dolara po unci, što je za trećinu više nego pre samo godinu dana. Ovaj nagli skok izazvan je nizom faktora, uključujući inflaciju, smanjenje kamatnih stopa, geopolitičke tenzije, ali i trgovinske politike, poput tarifa koje je uveo američki predsednik Donald Trump
Registrovano skoro 900 miliona pokušaja fišinga u 2024. godini
Srpska ekonomija
U 2024. godini, broj fišing napada koje je kompanija Kaspersky blokirala na globalnom nivou porastao je za 26% u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci su nastavili da iskorišćavaju poznate brendove kao što su Booking, Airbnb, TikTok i Telegram kako bi ukrali akreditive ili instalirali malver
Kako deca zarađuju u digitalnoj ekonomiji
Srpska ekonomija
Današnja deca često se opisuju kao „digitalni urođenici“. Generacija Alfa (rođeni 2010. i kasnije) odrasla je okružena tehnologijom povezanom na internet, pa ne čudi što aktivno koriste sve prednosti digitalne ere. Već oko treće godine, većina njih redovno igra onlajn igre i gleda video sadržaje
Istine i zablude o zlatu
Srpska ekonomija
Zlato je vekovima smatrano simbolom bogatstva i sigurnosti. Poslednjih godina kada je svet potreslo nekoliko kriza kao što su pandemija korona virusa, pa ratovi u Ukrajini i Izraelu, vrednost zlata je vrtoglavo porasla i dosegla rekordne iznose, premašivši 2.100 dolara za uncu. Ipak, o njemu kruže mnogi mitovi koji mogu da odvrate potencijalne investitore
Kako energiju vetra učiniti društveno prihvatljivom
Srpska ekonomija
Međunarodni tim istraživača uz učešće bečkog Univerziteta za prirodne resurse i bionauku (BOKU) istražio je uticaje energije vetra na životnu sredinu, društvo, ekonomiju i pravo, sažeo ih u 14 kategorija i pružio osnovu za političke odluke
Evo zašto treba da odvojite vreme za jutarnju kafu
Srpska ekonomija
Da li ste znali da određeno vreme kada pijete kafu može imati direktan uticaj na vaše zdravlje? Istraživanje koje je nedavno objavljeno, a koje su sproveli naučnici sa Univerziteta Tulane u Nju Orleansu pokazuje da uživanje u kafi u jutarnjim satima može značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti, a čak i od preuranjene smrti!
Kako veštačka inteligencija (AI) podstiče novi talas sajber prevara
Srpska ekonomija
Iako četbotovi i algoritmi poboljšavaju korisničko iskustvo i izuzetno su prilagodljivi različitim primenama, oni su takođe otvorili naše lične i poslovne živote za nove – i mračnije – napade socijalnog inženjeringa