Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Avio industrija u službi planete

Ekologija
Piše: Ljiljana Staletović

Prošlogodišnje „zaključavanje“ izbacilo je na videlo stvari o kojima smo malo vodili računa, iako se o tome mnogo pričalo. O zagađenju životne sredine. Danas, godinu dana kasnije, dok se kompanije polako oporavljaju, države biju bitku protiv pandemije, a naučnici ubrzano rade na vakcinama protiv kovida, još više se razmišlja o zaštiti planete od ekološke katastrofe. Upravo je višenedeljni lok daun pokazao da je, kada je sve stalo, planeta počela da se oporavlja. Posle višenedeljnog boravka u stanovima, osetili smo da je vazduh čistiji, nakon prve kiše zamirisao je ozon, a među vestima koje su izazvale pažnju bila je i ona o smanjenju ozonske rupe. Ulažu se i napori da se sačuvaju pluća planete, prašume Amazonije. Jedan od tih međunarodnih projekata je i CO2ZERO, za koji je holandska nacionalna avio kompanija KLM obezbedila sredstva za sadnju više od 1.000 hektara tropske prašume u Panami.

Pandemija virusa korona je pred izazov bez presedana stavila i avijaciju. Avio kompanije, dok su im avioni stajali na pistama, beležile su gubitke, ali i pravile planove za dan posle. Između ostalog, sve više se razmišlja i o tome kako avio industrija može da pomogne smanjenju emisije ugljen dioksida. Najstarija avio kompanija na svetu, KLM, Royal Dutch Airlines, koja je pre dve godine proslavila vek postojanja, prednjači i u nastojanjima da smanji negativne uticaje na životnu sredinu. Pre svega, da se smanje emisija ugljen dioksida, buka i količine otpada.

U godini jubileja, izveštaj DOW JONES za 2019. proglasio je grupu AIR France-KLM za avio kompaniju sa najvišim indeksom održivog poslovanja. Iz izveštaja se vidi da je, u poređenju sa 2005. godinom, emisija ugljen dioksida smanjena za 31 odsto po putniku po kilometru. Pritom je značajno kompenzovan karbonski otisak, za 31 odsto smanjena količinu otpada koji se ne reciklira, za 43 procenta zagađenje bukom. U upotrebu je ušlo bio i gorivo. Na putničkom letu od Amsterdama do Madrida, 22. januara 2021. prvi put u istoriji avijacije korišćeno je održivo sintetičko gorivo, smeša od 500 litara održivog sintetičkog kerozina, koji je proizveo Šel na bazi ugljen - dioksida, vode i obnovljive energije sunca i vetra. Time se garantuje smanjenje emisije ugljen dioksida za više od 85 odsto.

Iduće godine, u Holandiji, Delfzejlu, KLM, SkyNRG, proizvodjač održivog avio-goriva, i SHV Energy, distributer tečnog naftnog gasa, otvoriće prvu evropsku fabriku za proizvodnju održivog avio goriva. Kao sirovinu koristiće lokalni otpad. Emisija ugljen dioksida biće smanjena za 85 odsto odsto u odnosu na proizvodnju i upotrebu fosilnog goriva. U narednih 10 godina holandska nacionalna avio kompanija otkupljivaće 75.000 tona održivog avio goriva godišnje. To će smanjiti emisiju ugljen dioksida za 200.000 toga godišnje, što je jednako emisijama koje se oslobadaju tokom 1.000 letova ove kompanije između Amsterdama i Rio de Žaneira. Još jedan doprinos čistijoj planeti jeste pretvaranje otpada s letova, pre svega PET ambalaže, u filamete za 3D štampače i korišćenje za izradu delova za popravku i održavanje aviona.

Zajedno sa Tehnološkim univerzitetom u Delftu, KLM radi na razvoju aviona budućnosti FLYING V. Avion je dizajniran tako da se putničke kabine, prtljažnik i rezervoari za gorivo nalaze u krilima, stvarajući tako poboljšani aerodinamični oblik. Prema proračunima, FLYING V će triošiti 20 odsto manje goriva od sadašnjih energetski najefikasnijih letelica, poput Airbas A350 aviona.

- Smanjenje potrošnje goriva od 20 odsto možda se ne čini mnogo, ali ako ovaj avion bude leteo na dugolinijskim letovima, to će biti najrevolucionarnija promena u vazduhoplovstvu od uvođenja mlaznog motora – izjavio je menadžer projekta dr Rolf Vos iz Tehnološkog univerziteta u Delftu.

Ovo su samo neki od koraka koji se čine da se planeta oporavi. Da li se može više? Može. Ali, potrebno je da se u akcije spasavanja planete uključe svi oni koji doprinose njenom zagađenju. Da više razmišljaju o ekološki odgovornim formama poslovanja, fokusiraju se na redukcija štetnih gasova, smanjenje otpada i buke, i sva nova rešenja podele sa drugima, kako bi pomogli izgradnju ekološki osvećenijeg sveta.

Ostali naslovi

Penzioni sistemi pred prekretnicom
Srpska ekonomija
Duži životni vek i niska stopa nataliteta već godinama stvaraju neravnotežu između zaposlenih i penzionera u Evropi. Kako Evropa može postati otpornija na demografske i socioekonomske promene kada je reč o penzionim sistemima? EU-projekat „FutuRes“ donosi zanimljive uvide u moguće buduće reforme penzionih sistema
Put od amfiteatra do egipatske pustinje
Srpska ekonomija
Kada se akademsko znanje spoji sa iskustvom stručnjaka iz prakse, nastaju prilike koje mogu oblikovati buduće karijere mladih ljudi u agraru. Upravo takvu platformu predstavlja program Agrobiznis škola, kroz koji kompanija Al Dahra pruža studentima priliku da upoznaju savremeni agrobiznis
Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima