Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Moć žena da donose sopstvene odluke o svom telu

Njujork/Istanbul
Srpska ekonomija

Skoro polovini žena u 57 zemalja uskraćuje se pravo na odlučivanje da li će imati seksualni odnos sa svojim partnerom, upotrebiti kontracepciju ili potražiti zdravstvenu zaštitu, prema najnovijem izveštaju Populacionog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA) za 2021. godinu, Stanje svetskog stanovništva.

Po prvi put, izveštaj Ujedinjenih nacija bavi se telesnom autonomijom: mogućnošću i spremnošću da donosite izbor o svom telu, bez straha od nasilja ili da neko drugi o tome za vas odlučuje. Odsustvo telesne autonomije ima ogromne posledice koje prevazilaze fizičke povrede žena i devojčica: ono potencijalno smanjuje ekonomsku produktivnost i dovodi do dodatnih troškova u sistemima zdravstvene zaštite i pravosuđa. Ključni nalazi: telo je moje, ali izbor nije moj .

Ovim revolucionarnim izveštajem, UNFPA meri moć žena da donose sopstvene odluke o svom telu, kao i koliko zakoni država podržavaju odnosno ograničavaju pravo žene da donosi ove odluke. Podaci pokazuju snažnu povezanost između moći odlučivanja i viših nivoa obrazovanja.

U izveštaju je prikazano da, u državama u kojima su podaci dostupni,

● samo 55 odsto žena je u potpunosti osnaženo da pravi izbore koji se tiču zdravstvene zaštite, kontracepcije i sposobnosti da prihvati ili odbije seks;

● samo 71 odsto država garantuje pristup sveobuhvatnoj maternalnoj nezi;

● samo 75 odsto država zakonom obezbeđuje potpun, ravnopravan pristup kontracepciji; ● samo oko 80 odsto država ima zakone kojima podržava seksualno zdravlje i blagostanje;

● samo oko 56 odsto država ima zakone i politike kojima podržava sveobuhvatno seksualno obrazovanje.

„Ogorčeni smo zbog činjenice da skoro polovina žena i dalje ne može da donosi sopstvene odluke o tome da li da stupi ili ne u seksualni odnos, koristi kontracepciju ili potraži zdravstvenu zaštitu,“ kaže izvršna direktorka UNFPA, dr Natalia Kanem. „U suštini, stotine miliona žena i devojčica nisu vlasnice svog tela. Njihovim životima upravljaju drugi.“

U državama Istočne Evrope i Centralne Azije u kojima su podaci dostupni, žene uopšteno gledano, imaju veću telesnu autonomiju. Ali udeo žena koje nisu u potpunosti osnažene da donose izbore u vezi zdravstvene zaštite, kontracepcije i sposobnosti da pristanu ili ne na seks i dalje je značajan: 19 odsto u Ukrajini i 34 odsto u Jermeniji. U Srbiji, više od polovine (56%) žena iz romskih naselja, starosti 20–24 godine stupilo je u brak pre navršene 18. godine, a 16% – pre navršene 15. godine.

Izveštaj takođe beleži i mnoge druge načine na koje se krši telesna autonomija žena, muškaraca, devojčica i dečaka širom sveta i otkriva da:

● dvadeset država odnosno teritorija ima zakone koji podržavaju „udaju za silovatelja“, u kojima muškarac može da izbegne krivično gonjenje ako oženi ženu ili devojčicu koju je silovao;

● četrdeset tri države nemaju zakonodavstvo koje se odnosi na pitanje silovanja u braku (od strane supružnika);

● preko 30 država ograničava pravo ženama da se kreću izvan svog doma;

● devojčice i dečaci sa invaliditetom imaju skoro tri puta veću šansu da budu podvrgnuti seksualnom nasilju, pri čemu su devojčice u najvećem riziku.

Rešenja: mogućnost da se kaže da, pravo da se kaže ne Izveštaj pokazuje na koji način rad na borbi protiv zlostavljanja može dovesti do dodatnih povreda telesne autonomije. Na primer, tokom postupka u slučaju silovanja, krivičnopravni sistem nekad traži od osobe koja ga je pretrpela da se podvrgne invazivnom, takozvanom testu nevinosti. Stvarna rešenja, u skladu sa nalazima izveštaja, moraju uzeti u obzir potrebe i iskustva osoba kojih se ovi problemi tiču.

„Telesna autonomija je osnov za uživanje svih ljudskih prava, uključujući pravo na zdravlje i na život slobodan od nasilja,“ kaže Alana Armitaž, regionalna direktorka UNFPA za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju.

Veća je verovatnoća da će žena koja ima kontrolu nad svojim telom biti osnažena u drugim sferama svog života. Ona dobija ne samo u odnosu na autonomiju, već i kroz unapređenje zdravlja i obrazovanja, prihoda i sigurnosti. Veća je verovatnoća da će i ona i njena porodica biti uspešni.

Izveštaj Stanje svetskog stanovništva predstavlja vodeću godišnju publikaciju UNFPA. Od 1978. godine ovaj izveštaj se objavljuje na godišnjem nivou i skreće pažnju na novonastala pitanja u oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava, stavlja ih u glavne tokove i istražuje izazove i prilike koje ona predstavljaju za međunarodni razvoj. 

Ostali naslovi

Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima
Kako prženje kafe budi arome
Srpska ekonomija
Iza svake šoljice kafe krije se složen i precizan proces u kojem se susreću znanje, iskustvo i tehnologija. Posebno mesto u tom lancu zauzima prženje kafe – kratak, ali intenzivan trenutak u kojem se oblikuju miris, boja i ukus zrna. Upravo tada ona dobija svoj prepoznatljiv karakter, nastao kao rezultat pažljivo kontrolisanih faza i stručnosti pržioničara
Ljubimci mogu imati ključnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja!
Srpska ekonomija
Novo globalno istraživanje, sprovedeno 2025. godine na uzorku od više od 30.000 vlasnika kućnih ljubimaca, pokazuje da većina ispitanika (58%) u trenucima stresa radije provodi vreme sa svojim ljubimcem nego sa partnerom (32%), porodicom (23%) ili čak decom i prijateljima (po 18%)