Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Proces pomirenja sa vizijom

Dan Nemačko-francuskog prijateljstva
Srpska ekonomija

Nemačka i Francuska obeležile su 22. januara 58. godišnjicu Jelisejskog sporazuma koji su 1963. godine potpisali savezni kancelar Konrad Adenauer i predsednik Šarl de Gol sa ciljem da se spoje dva naroda koje su razdvajala tri krvava rata i međusobno nepoverenje. Ugovor je dopunjen dodatnim sporazumom koji su 2019. u Ahenu potpisali predsednik Emanuel Makron i savezna kancelarka Angela Merkel.

Temelj za ovaj sporazum o pomirenju bila je jaka, bezrezervna politička volja i vizija dvojice političkih lidera koji su verovali da evropska budućnost ne zavisi samo od mira, već i od uzajamnog poverenja i aktivne saradnje na svim nivoima, tako da je osnivanje Evropske unije zapravo usko povezano sa proaktivnim procesom pomirenja Francuske i Nemačke.

Pedeset osam godina kasnije, Nemačka i Francuska sarađuju na najvišem političkom nivou, ali i u oblastima industrije (aviokompanija Erbas kao simbol uspeha), odbrane, kulture (tv-kanal ARTE koji se na nacionalnom nivou emituje u obe zemlje na oba jezika), mladih (Nemačko-francuska mreža mladih), obrazovanja (rasprostranjena mreža bilingvalnih škola i odeljenja), administracije itd.

2020 – Nemačko-francuska saradnja u vremenima pandemije

Tokom 2020. godine svet je zatečen izbijanjem pandemije izazvane virusom kovid 19. Nisu bile pošteđene ni Francuska ni Nemačka. Kad su u Francuskoj bolnice bile preopterećene zbog velikog broja novozaraženih, Nemačka je u svojim bolnicama primila pacijente iz Francuske i pružila im adekvatnu medicinsku pomoć. Pored tog primera saradnje na delu, Francuska i Nemačka su 18. maja pokrenule inicijativu evropskog oporavka kako bi Evropa mogla osnažena da izađe iz ove krize. Mehanizam koji je u avgustu odobrila Evropska unija, kakos e navodi u zajedničkom saopštenju ambasada Francuske i Nemačke u Srbiji, finansiran je iz prvog programa udruživanja evropskog duga u iznosu od 750 milijardi evra i predstavlja prekretnicu po pitanju evropskih integracija i solidarnosti unutar zajednice.

Nedvosmislena podrška Srbiji u EU

Nemačka i Francuska snažno podržavaju proces pridruživanja Srbije Evropskoj uniji kroz politički dijalog na najvišem nivou i sredstva iz EU-fondova (200-300 miliona evra nepovratnih sredstava) kao i pružanjem bilateralne pomoći za reforme. Obe vlade u ministarstvima i radnim grupama prenose svoje stručno znanje, između ostalih u oblastima upravljanja EU-projektima partnerstva, reforme državne uprave i vladavine prava. Pored toga, podstiču poslovne aktivnosti i regionalno pomirenje mladih finansiranjem Regionalne kancelarije za saradnju mladih RYCO koja je osnovana 2016. u Parizu na Samitu o Zapadnom Balkanu pod predsedavanjem Francuske i Nemačke.

Francuska i Nemačka podržavaju borbu protiv organizovanog kriminala i terorizma na Zapadnom Balkanu pokrenuvši sveobuhvatnu inicijativu protiv nezakonitog posedovanja, zloupotrebe i trgovine malokalibarskim i lakim oružjem kojoj obe zemlje predsedavaju, zajedno sa Evropskom unijom. Takođe, podstiču regionalnu saradnju i pomirenje na Balkanu, dajući aktivan doprinos dijalogu Beograda i Prištine pod pokroviteljstvom EU. U julu 2020. godine Emanuel Makron i Angela Merkel organizovali su samit u Parizu u cilju obnavljanja dijaloga zaustavljenog 18 meseci pre toga, u novembru 2019. Na samitu su učestvovali predsednik Srbije Aleksandar Vučić, kosovski predsednik Vlade Avdulah Hoti kao i komesar spoljnih poslova EU Josep Borel i posebni izaslanik EU Miroslav Lajčak. Francuska i Nemačka i sada traže brzu obnovu dijaloga, neposredno po završetku izbora na Kosovu.

Zajedničko zalaganje za kvalitetnu infrastrukturu sa što manje ugljenika

Francuska i Nemačka u Srbiji se zalažu za održivi razvoj u skladu sa EU standardima doprinoseći ekonomski stabilnoj i ekološkoj zemlji podizanjem svesti građana i ulaganjem u infrastrukturu i nove tehnologije. Širok je spektar njihovog angažmana, počevši od poboljšanja energetske efikasnosti u zgradama, preko upravljanja otpadom sve do modernih i alternativnih sredstava prevoza. Pored toga, obe zemlje investiraju u obnovljive izvore energije, kao što je vetropark u Kostocu i hidrocentrala u Zvorniku. Proizvodnja energije iz otpada i putem cirkularne ekonomije takođe su deo nastojanja Nemačke i Francuske da pruže podršku Srbiji na njenom putu u održivu budućnost. Ovi projekti koji se međusobno dopunjavaju finansiraju se na osnovu sredstava iz državnih fondova i kredita, a realizuju ih nacionalne agencije za razvojnu pomoć. To su AFD u ime Francuske i KfW u ime Nemačke. I jedna I druga imaju svoje sedište u Beogradu i rade u skladu sa ekološkim ciljevima EU.

Razvoj umetnosti i tehnike

Tokom 2021. će Francuski institut i Goethe-Institut u Srbiji zajedno sa Asocijacijom industrije video igara Srbije uspostaviti saradnju sa ciljem razvijanja zajedničke perspektive u sve dinamičnijem sektoru pravljenja video igara. Projekt pod nazivom "Playing Narratives" koji finansiraju nemačka i francuska vlada pružaće stručno znanje i know-how iz Pariza i Berlina, tačnije spajaće francusko iskustvo na osnovu duge tradicije stripova, indi-gejminga i animacije sa nemačkom visokotehnološkom industrijom video igara i animacije. Javnim konkursom će se izabrati 15 učesnika, mladi kreativci iz Srbije između 18 i 30 godina koji već imaju iskustvo u pisanju stripova, animaciji, tonskom dizajnu ili kreativnom pisanju. U saradnji sa vodećim pedagozima i ekspertima iz ove branše iz tri partnerske zemlje imaće priliku da upoznaju pravu praksu procesa proizvodnje u industriji video igara.

Prognoza za svet posle pandemije

Nemačka i Francuska su tokom 2020. godine, kao i u prethodnim godinama, koordinisale svoje aktivnosti kako bi i na međunarodnoj sceni odbranili svoj stav. Nemačka je od jula do decembra 2020. predsedavala Savetu Evropske unije, usaglašavajući svoje stavove sa Francuskom. Tokom 2022. godine će Francuska da predsedava Savetu Evropske unije, nastavljajući sve ono što su obe zemlje zajedno definisale kao prioritet.

U svetu koji se neprestano menja i u kojem se preraspoređuju uloge, predsednik Emanuel Makron i savezna kancelarka Angela Merkel su u julu 2020. godine pokrenuli prvi Nemačko-francuski forum budućnosti koji je okupio vodeće aktere iz poslovnog i društvenog života kako bi zajedno izradili predloge za politički poredak. Zajedničko reflektiranje i kreiranje budućnosti kojoj težimo još važnije je u ovim vremenima krize sektora javnog zdravlja.

Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Iv Le Drijan i nemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas su se tokom 2019. i 2020. godine na međunarodnom nivou založili za obnovljeno transantlantsko partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama u 2021. godini, za jači sistem multilateralne saradnje i za adaptaciju NATO saveza aktuelnim izazovima u svetu. U svetu posle pandemije Francuska i Nemačka će nastaviti svoje aktivnosti na globalnom nivou u cilju suzbijanja klimatskih promena u okviru međunarodnih foruma kao što je 26. konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama koja će se u novembru 2021.održati u Glazgovu. ili 15. Sastanak konferencije stranaka (COP15) o biodiverzitetu koji će se održati u Kanmingu u maju 2021.

Ostali naslovi

Jesen, prehlade i kafa: balans koji lako postižete
Srpska ekonomija
Jesen je doba kada se svakodnevica ubrzava: deca kreću u škole i vrtiće, u prevozu je gužva, temperatura varira od jutarnjeg mraza do popodnevnog otopljenja… I dok se borimo sa kijavicom, umorom i blažom malaksalošću, svakodnevne obaveze ne čekaju — posao, obaveze, porodica...
Transparentnost veštačke inteligencije postaje ključna tema digitalnog društva
Srpska ekonomija
Dostavljači su ključan deo Wolt platforme. Kao partneri, imaju potpunu slobodu da biraju kad, gde i koliko rade. Algoritmi omogućavaju transparentno i efikasno raspoređivanje poslova – dodela isporuke se zasniva na blizini, vrsti prevoznog sredstva i dostupnosti
Kako AI menja očekivanja IT zajednice
Srpska ekonomija
Očekivanja IT zajednice ubrzano se menjaju pod uticajem veštačke inteligencije, ali tehnološki napredak za njih ima vrednost samo kada je praćen etikom, odgovornošću i brigom o ljudima. Iako 46% ispitanika navodi da su im kompanije koje koriste AI privlačnije, poverenje ostaje veoma osetljiva kategorija
BlueNoroff cilja rukovodioce na Windows i macOS sistemima
Srpska ekonomija
Na globalnoj Security Analyst Summit konferenciji na Tajlandu, Global Research and Analysis Team (GReAT) kompanije Kaspersky predstavio je najnovije aktivnosti APT grupe BlueNoroff kroz dve visoko ciljanje zlonamerne kampanje – „GhostCall“ i „GhostHire“
Nova nada za hronične bolove u zglobovima
Srpska ekonomija
Artroza spada među najčešće bolesti zglobova i predstavlja sve veći zdravstveni problem. Oko 1,4 miliona ljudi u Austriji pati od ovog hroničnog trošenja zglobova, a broj obolelih i dalje raste. Stručnjaci procenjuju da će se broj slučajeva artroze do 2030. godine povećati za oko 30 odsto
Zajednička odgovornost banaka i građana
Srpska ekonomija
Oktobar je Evropski mesec sajber bezbednosti – period posvećen podizanju svesti o važnosti digitalne sigurnosti, posebno u oblasti finansija. Sa ubrzanom digitalizacijom i razvojem mobilnog i internet bankarstva, raste i potreba da korisnici finansijskih usluga razumeju rizike digitalnog okruženja i način na koji mogu da ih prepoznaju i zaštite se
Korišćenje AI-a u planiranju putovanja
Srpska ekonomija
Glavni motiv za korišćenje AI-a u planiranju putovanja ušteda vremena i pojednostavljivanje priprema, ističe 73% ispitanika u istraživanju. Drugi važni benefiti, koje navodi 65% učesnika, uključuju pronalaženje informacija o glavnim atrakcijama odredišta i personalizovane preporuke prilagođene individualnim preferencijama
Marina Abramović u bečkoj Albertini
Srpska ekonomija
Bečki muzej „Albertina“ u saradnji sa galerijom „Bank Austria Kunstforum“ prikazuje prvu veliku retrospektivu Marine Abramović u Austriji. Izložba pruža obiman pregled njenog stvaralaštva. Tokom čitavog trajanja izložbe svakodnevno će se izvoditi rekonstrukcije (reenactments) istorijskih performansa
Leto donosi sve češće suše, a mi gubimo vodu i tamo gde je ima
Srpska ekonomija
Uprkos značajnim tehnološkim dostignućima, uključujući i najnoviji razvoj veštačke inteligencije, ispostavilo se da nam preti nestašica nečega bez čega ne mogu ni domaćinstva ni veliki poslovni sistemi, a to je voda
Da li znate šta sve povezuje Srbiju i Maltu?
Srpska ekonomija
Iako je Malta više od 1000 km vazdušnom linjom udaljena od Srbije, mnoge veze čvrsto povezuju ove dve zemlje. Navešćemo samo neke, a ostavljamo vama da istražite i ostale: Spomenik sećanja na brodolom srpskih vojnika 1918, Parohija Sv. Apostala Pavla i Sv. Nikole, Forum srpskih književnika ARTE...